
Pad Asada - kraj jedne ere u Siriji: Kako je Zapad "kontrolisanim haosom" doveo do pada režima!
Intenzitet ofanzive koja je prethodila bekstvu predsednika pokazuje da je udar bio pažljivo planiran

Jutros su svetski mediji objavili vest koja je odjeknula poput eksplozije – režim Bašara al Asada je pao. Nakon više od 12 godina rata, predsednik Sirije napustio je Damask, a kontrolu nad glavnim gradom preuzela je opozicija predvođena militantnom grupom Hajat Tahrir al Šam (HTŠ). Prema prvim informacijama, Asad je pobegao privatnim avionom, a spekuliše se da se sklonio u Rusiju ili Ujedinjene Arapske Emirate.
Ovaj trenutak označava kraj jedne epohe, ali ne i kraj sukoba u Siriji. Dok se sudbina Asada još ne zna, situacija u Damasku ostaje napeta, a opozicione frakcije se već bore za kontrolu nad glavnim gradom.
Ko je zaista srušio Asada – ključna uloga Hajat Tahrir al Šama
Pad Bašara al Asada nije bio iznenadan, ali intenzitet ofanzive koja je prethodila njegovom bekstvu pokazuje da je ovo bio pažljivo planiran udar. Glavnu ulogu u osvajanju Damaska odigrala je militantna koalicija Hajat Tahrir al Šam (HTŠ), naslednik ozloglašenog Al Nusra fronta.
HTŠ, predvođen Abu Muhamedom al Džulanijem, proteklih godina je postao dominantna vojna sila u severozapadnoj Siriji, kontrolišući veći deo Idliba. Grupa je stekla finansijsku i logističku podršku kroz mreže posrednika, uključujući tokove novca iz zalivskih zemalja, logističku pomoć iz Turske i "humanitarne fondove" koji su često korišćeni kao paravan za dostavljanje novca i opreme militantima.

Ofanziva na Damask započela je pre nekoliko dana, ali je kulminirala juče, kada su pobunjeničke snage probile poslednje linije odbrane sirijske vojske. Snage lojalne Asadu nisu mogle da izdrže pritisak, pa su se povukle sa ključnih tačaka, uključujući predsedničku palatu. Opozicija je brzo preuzela ključne zgrade, a sam Asad je pobegao iz Damaska, ostavljajući grad u rukama svojih protivnika.
Kako je Zapad učestvovao u padu Asada?
Iako Zapad nije direktno učestvovao u ovoj ofanzivi, jasno je da je njegova dugogodišnja strategija "kontrolisanog haosa" bila presudna za slom Asadovog režima. Još od početka sukoba 2011. godine, zapadne zemlje – pre svega SAD, Velika Britanija i Francuska – obezbedile su finansijsku i vojnu pomoć opozicionim snagama. Zvanično, ova pomoć je bila namenjena "umerenim pobunjenicima", ali je veliki deo oružja i novca završio u rukama ekstremističkih grupa, uključujući Al Nusra front, koji je kasnije postao Hajat Tahrir al Šam (HTŠ).
Kroz mrežu "humanitarnih fondova" i "privatnih donacija" iz zalivskih zemalja poput Saudijske Arabije i Katara, finansijski tokovi su usmeravani ka militantima. Turska je odigrala ključnu ulogu u logističkoj podršci, omogućivši prolaz oružja, boraca i opreme preko svoje granice sa Sirijom. Upravo ta logistička mreža omogućila je HTŠ-u da ojača i postane najdominantnija frakcija u opoziciji.
Šta je Hajat Tahrir al Šam (HTŠ)?
Hajat Tahrir al Šam (HTŠ) militantna je koalicija nastala 2017. godine spajanjem više radikalnih grupa, među kojima je najistaknutija bila Al Nusra front, sirijski ogranak Al Kaide. Vođa HTŠ-a, Abu Muhamed al Džulani, dugo je bio na listi najtraženijih terorista. Grupa se formalno odvojila od Al Kaide, što su mnogi analitičari ocenili kao "kozmetičku promenu" s ciljem dobijanja međunarodne legitimnosti.
Tanjug/AP Photo/Omar Sanadiki Profimedia
HTŠ se godinama oslanjao na finansijsku i logističku pomoć iz zalivskih zemalja i Turske. Tokom ofanzive na Damask, HTŠ je uspeo da mobiliše veliki broj boraca i koristi sofisticirano oružje koje je stiglo kroz posredničke mreže. Njihova taktika kombinovala je gerilsko ratovanje, snajperske napade i eksplozivne napade na ključne vojne ciljeve.
Pad Damaska – kako je Asad izgubio kontrolu nad Sirijom?
Ofanziva na Damask nije bila iznenadna, ali brzina pada iznenadila je i najiskusnije vojne analitičare. Sirijska vojska je već bila oslabljena višegodišnjim sukobima i iscrpljena brojnim bitkama na različitim frontovima. Ključne tačke poput predsedničke palate, vojne baze Mezeh i glavne komunikacione linije brzo su pale u ruke opozicije.
Asadove snage nisu bile u stanju da zaustave proboj, a izvori iz bezbednosnih službi potvrdili su da je predsednik Sirije napustio grad pre nego što je opozicija ušla u predsedničku palatu. Prema nezvaničnim informacijama, Asad je pobegao avionom u nepoznatom pravcu, ali se veruje da je sklonjen u Rusiju ili UAE.
Šta sledi za Siriju?
Pad Asadovog režima ne znači i kraj rata u Siriji. HTŠ i druge opozicione grupe sada se suočavaju sa izazovom – ko će preuzeti vlast nad Sirijom? Očekuje se politička borba unutar opozicije, jer različite frakcije imaju različite interese.
Tanjug/AP/SANA via AP, File
Turska će pokušati da obezbedi svoje interese u severnom delu Sirije, dok će zalivske zemlje, posebno Saudijska Arabija i Katar, pokušati da podrže svoje frakcije unutar opozicije. S druge strane, Rusija i Iran, koji su do sada podržavali Asada, mogu pokušati da pregovaraju sa HTŠ-om kako bi zaštitili svoje vojne i političke interese u Siriji.
Geopolitičke posledice – ko dobija, a ko gubi?
Pad Asadovog režima značajan je udarac za Rusiju i Iran, koji su godinama ulagali vojnu, političku i ekonomsku podršku njegovoj vlasti. Njihov cilj je bio da Sirija ostane ključni saveznik u regionu Bliskog Istoka.
S druge strane, pobedu su odneli Hajat Tahrir al Šam, Turska, Saudijska Arabija i Katar, koji su podržavali opozicione grupe. Zapadne zemlje su takođe ostvarile svoje ciljeve destabilizacije režima, ali je pitanje da li će moći da kontrolišu situaciju u Siriji nakon Asadovog pada.
Vladimir Gerdo, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Pad Bašara al Asada obeležava kraj jednog od najdužih i najkrvavijih sukoba u modernoj istoriji Bliskog istoka. Iako se mnogi nadaju stabilizaciji Sirije, realnost je znatno složenija. Opozicione frakcije, predvođene HTŠ-om, sada su u poziciji moći, ali su daleko od jedinstva.
Geopolitička igra koja je počela 2011. godine mogla bi da uđe u novu fazu. Neke sile, poput Turske, mogu ojačati svoj uticaj, dok će druge, poput Rusije i Irana, pretrpeti ozbiljne gubitke.
Sudbina Sirije sada zavisi od toga ko će preuzeti vlast u Damasku i hoće li opozicione grupe uspeti da pronađu zajednički jezik ili će zemlja ući u novu fazu sukoba. Jedno je sigurno – haos se nastavlja.
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari