aktuelno

Raspad nemačke vladajuće koalicije: Kako je došlo do toga i šta se sad može očekivati?

14.11.2024

21:05

0

Autor: Vladimir Tanacković

Pokrenut je niz događaja koji će dovesti do vanrednih izbora

Raspad nemačke vladajuće koalicije: Kako je došlo do toga i šta se sad može očekivati?
Copyright Profimedia

Zbog fokusa na predsedničke izbora u SAD prošle nedelje mnogi su propustili dešavanja u Nemačkoj i kolaps vladajuće koalicije.

Samo nekoliko sati nakon što je postalo jasno da je Donald Tramp pobedio na izborima u SAD, kancelar Olaf Šolc pojavio se pred kamerama da na prilično dramatičan način objavi kraj svog trostranog saveza.

Šolcova najava pokrenula je niz događaja koji će dovesti do vanrednih izbora u Nemačkoj u roku od nekoliko meseci.

Evo šta se sve desilo i šta može dalje da se očekuje.

Zašto se raspala vladajuća koalicija?

Nemačka trostranačka vladajuća koalicija, koju čine Socijaldemokratska partija (SPD) i Zeleni na levoj strani političkog spektra i fiskalno konzervativna Stranka slobodnih demokrata (FDP) na desnom centru, nikada nije bila lak spoj. I SPD i Zeleni favorizuju snažnu mrežu socijalne sigurnosti i velike investicije za ubrzavanje ekonomskog rasta i tranzicije zelene energije. FDP, s druge strane, veruje u manju potrošnju.

Raspad nemačke vladajuće koalicije: Kako je došlo do toga i šta se sad može očekivati?Profimedia
Čideri koalicije "semafor": Kristijan Lindner, Robert Habek i Olaf Šolc

Mnogi su se od samog starta pitali zašto se ova trijada uopšte spojila. Jednostavno rečeno, nije bilo mnogo opcija s obzirom na sve više rascepkani politički pejzaž Nemačke, pošto je uspon partija početnika otežao formiranje saveza velikih partija - SPD i konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU), koji bi činili dvopartijsku koalicionu vladu.

Fragmentacija se pogoršala usponom stranke krajnje desnice Alternativa za Nemačku (AfD), koja se sada nalazi na drugom mestu po popularnosti na nacionalnom nivou, a nastaviće se dolaskom nove populističke levice Alijanse Sare Vagenkneht (BSV).

Posleratna Nemačka nije imala mnogo iskustva sa većim koalicijama (Šolcova pala trijada je bila prva trosmerna alijansa u više od šest decenija), ali tekuća podela može da učini takve koalicije, koje imaju tendenciju da budu nestabilnije, novom normom.

Ključni trenutak u ranom raspadu Šolcove koalicije dogodio se pre godinu dana, kada je nemački najviši sud doneo presudu kojom je okončano rešenje koje je vlada koristila za trošenje novca bez kršenja ustavne "kočnice duga" zemlje.

Da bi zaobišla te samonametnute fiskalne strikture, Šolcova koalicija se oslanjala na mrežu "posebnih fondova" van glavnog budžeta. Sud je ovu praksu smatrao nezakonitom, čime je stvorena i rupa od 60 milijardi evra u saveznom budžetu u tom procesu.

Raspad nemačke vladajuće koalicije: Kako je došlo do toga i šta se sad može očekivati?Profimedia
Kristijan Lindner

Nakon toga, Šolcova koalicija nije dugo opstala. Niz sramnih izbornih poraza i rekordno niskog rejtinga naveli su koalicione stranke da krenu u neku vrstu kampanje kako bi poboljšale svoje rejtinge, što je pogoršavalo njihovu neprestanu svađu.

Lider FDP Kristijan Lindner i njegove partijske kolege više puta su pretili da će se povući iz koalicije i nametnuti nove izbore. Prošle srede Šolc je otpustio Lindnera, što je navelo FDP da napusti koaliciju.

Po svemu sudeći, nijedna od vladajućih stranaka trenutno nema velike šanse da ostvari dobar rezultat na prevedemnim izborima.

Kada će se održati izbori?

Nemačka će održati savezne vanredne izbore u nedelju, 23. februara 2025.

Nemci im se uopšte ne raduju. Pre nego što do njih dođe, Šolc mora da izgubi na glasanju o poverenju u parlamentu, što je ishod koji je gotovo siguran.

Nemačkom predsedniku tada bi bilo dozvoljeno da raspusti parlament u roku od 21 dan. Vanredni izbori će uslediti u narednih 60 dana.

Raspad nemačke vladajuće koalicije: Kako je došlo do toga i šta se sad može očekivati?Profimedia
 

Nakon što je otpustio Lindnera na nacionalnoj televiziji, kancelar je rekao da namerava da nastavi da vlada sa manjinskom vladom do 15. januara, kada će održati glasanje o poverenju koji će dovesti do novih izbora do kraja marta. Ali nakon što je predložio ovaj vremenski okvir, njegovi politički protivnici su tražili da drastično ubrza raspored.

Fridrih Merc, lider CDU i verovatno sledeći nemački kancelar, na osnovu trenutnih anketa, pozvao je Šolca da osigura da se izbori održe pre nego što Donald Tramp preuzme dužnost u SAD 20. januara, tvrdeći da politička hitnost trenutka zahteva žurbu.

- Jednostavno ne možemo da priuštimo da imamo vladu bez većine u Nemačkoj nekoliko meseci - rekao je on.

Za oba lidera postoji jasna politička kalkulacija. Za CDU, rani izbori bi omogućili da iskoristi svoju relativno snažnu trenutnu podršku, dok bi protivnicima dalo manje vremena za obnovu. Šolc, u međuvremenu, želi više vremena da poboljša šanse svoje stranke i donese neke popularne zakone za očuvanje i jačanje socijalnih beneficija.

U nedeljnom televizijskom intervjuu, Šolc je pokleknuo pred pritiscima i rekao da je spreman da održi glasanje o poverenju pre Božića, pa je ono na kraju zakazano za 16. decembar. Međutim, to je i dalje prekasno za Merza.

Raspad nemačke vladajuće koalicije: Kako je došlo do toga i šta se sad može očekivati?Profimedia
 

Zastrašujuća nemačka birokratija, koja nije poznata po brzini, mogla bi i dalje da stoji na putu. Lider saveznog tela koje nadgleda izbore navodno je u pismu Šolcu upozorio da će izbori u prva dva meseca 2025. dovesti do "neprocenjivih rizika". Praktične prepreke, napisao je zvaničnik, uključuju nabavku dovoljno papira i adekvatne usluge štampanja.

Ko će pobediti?

Mercov CDU i njihova konzervativna bavarska sestrinska partija, Hrišćansko-socijalna unija (CSU), trenutno vode u anketama sa velikom razlikom, sa podrškom od 32 odsto, i verovatno će predvoditi bilo koju buduću koalicionu vladu. S druge strane, Šolcov SPD je treći sa 16 odsto, odmah iza krajnje desničarske Alternative za Nemačku (AfD).

Pošto je CDU obećao da neće formirati saveznu koaliciju sa AfD-om, gotovo je izvesno da će formirati koaliciju sa Šolcovim SPD-om (koji bi do tada mogao imati novog lidera na vrhu liste). Na osnovu trenutnih anketa i političke fragmentacije zemlje, konzervativcima i SPD-u će možda biti potrebna treća stranka sa kojom bi vladali.

Dva glavna kandidata se ne bi baš najbolje uklapali. Zeleni, koji trenutno imaju 10 odsto glasova, postali su omiljena meta konzervativaca zbog njihove politike o imigraciji i klimi. FDP bi bila bolja opcija za njih, ali ne toliko za SPD, iz očiglednih razloga. Osim toga, FDP sada ima 4 procenta, ispod cenzusa potrebnog da se uđe u parlament, tako da oni ionako možda neće biti opcija.

Kako god da se sve završi, sledeća koalicija može biti jednako krhka kao i prethodna.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike