Zašto je državna sahrana Šinza Abea toliko kontroverzna: Svetski lideri se okupljaju u Tokiju, a narod ni da čuje

27.09.2022

06:45

0

Autor: N. Pavlović

Ankete sugerišu da više od polovine stanovnika smatra da državna ceremonija ne bi trebalo da se održi

Zašto je državna sahrana Šinza Abea toliko kontroverzna: Svetski lideri se okupljaju u Tokiju, a narod ni da čuje
šinzo-abe - Copyright Rodrigo Reyes Marin/Pool Photo via AP

Pre samo nedelju dana, svetska politička elita se okupila u Londonu na sahrani kraljice Elizabete II.

Sada će morati još jednom da se okupi u čast ubijenom japanskom premijeru Šinzu Abeu, čija se državna sahrana održava u utorak u Tokiju.

Ipak, sami Japanci nisu oduševljeni, jer su troškovi ceremonije procenjeni na 11,4 miliona dolara, a proteklih nedelja je protivljenje ovom događaju samo raslo.

Ankete sugerišu da više od polovine stanovnika smatra da državna ceremonija ne bi trebalo da se održi.

AP Photo/Eugene Hoshiko
 

Podsetimo, jedan muškarac se čak prošle nedelje zapalio u blizini premijerovog kabineta u Tokiju, a oko 10.000 ljudi je marširalo ulicama prestonice zahtevajući da se sahrana otkaže.

Sa druge strane, brojni svetski lideri bi trebalo da se sjate u Tokio. Američki predsednik Džo Bajden ipak neće doputovati u Japan, ali će ga zameniti potpredsednica Kamala Haris. Dolaze i premijeri Singapura i Australije, kao i premijer Indije Narendra Modi, koji je preskočio kraljičinu sahranu, ali će odati počast Abeu.

Lideri se okupljaju, narod se protivi

Postoji nekoliko razloga zašto je došlo do toliko kontradiktornosti, prenosi BBC.

Prvo, u Japanu su državne sahrane rezervisane za članove carske porodice. Samo jednom je, od Drugog svetskog rata, jednom političaru odata ovakva počast, a to se dogodilo 1967. godine. Sama činjenica da će Abe biti ispraćen na ovakav način je velika stvar, a to se delimično dešava zbog načina na koji je stradao - ubio ga je u julu Tecuja Jamagami tokom jednog predizbornog mitinga. Japan je prilično tugovao za političarem. Nikada nije bio mnogo popularan, sudeći prema anketama, ali se mnogi slažu da je zemlji doneo stabilnost i bezbednost.

AP Photo/Yuri Kageyama
 

Održavanje državne sahrane je, stoga, odraz njegovog ugleda. Takođe, niko osim njega nije tako dugo bio na premijerskom mestu, a nijedan posleratni japanski političar nije imao toliko uticaja u ostatku sveta.

- Bio je ispred svog vremena. Razumeo je kako se menja ravnoteža moći, da bi Kina mogla da naruši balans i preoblikuje poredak u regionu - rekao je profesor Kazuto Suzuku, ujedno i nekadašnji Abeov savetnik.

Suzuku se osvrnuo na Transpacifičko partnerstvo (TTP), plan američkog lidera Baraka Obame kojim je želeo da približi sve američke saveznike azijsko-pacifičkog regiona u jednu veliku zonu slobodne trgovine.

AP Photo/Eugene Hoshiko, File
 

Kada je Donald Tramp povukao SAD iz TTP, svi su očekivali da će se savez urušiti, ali se to nije dogodilo. Abe je preuzeo vođstvo i kreirao novi savez, doduše još komplikovanijeg naziva - CPTPP (Progresivni sporazum za transpacifičko partnerstvo).

Strah od rata

Abe je uneo i značajne izmene u japansku vojsku. Japanu je bilo dozvoljeno da izvodi "kolektivnu samoodbranu", što je značilo da je, prvi put od Drugog svetskog rata, ova zemlja mogla da se pridruži američkim saveznicima u vojnim akcijama van državnih granica.

I tada su hiljade marširale u Tokiju protiv zajedničkih vežbi sa SAD jer se smatralo da Abe vodi Japan u rat.

- Abe je doneo zakon o kolektivnoj samoodbrani. To znači da će se Japan boriti uz Amerikance, što znači da će Japan moći ponovo da ide u rat. Eto, zato sam se protivio državnoj sahrani - rekao je jedan demonstrant za BBC.

AP Photo/Hiro Komae
 

Japanski posleratni ustav jasno stavlja do znanja da se zemlja odriče prava na ratovanje. Ukoliko je Abe to želeo da promeni, trebalo je da raspiše referendum, ali je znao da će izgubiti, pa je izmenama uneo "novu interpretaciju značenja Ustava".

- Abe je viđen kao neko ko nije odgovarao narodu. Šta god da je radio, bilo je protiv ustavnih principa. Činio je to protivno principima demokratije - smatra profesor Koiči Nakano sa Univerziteta Sofija u Tokiju.

Sa druge strane, njegove pristalice to ne vide tako. U njihovim očima, Abe je prepoznao rastuću pretnju Kine i odlučio je da se mora stvoriti japansko-američki savez, a saveznike je našao i u Australiji i Indiji. Kada je ubijen, Indija je proglasila dan žalosti.

Peking je na sahranu kraljice Elizabete poslao potpredsednika Vanga Kišana, dok će u Tokiju boraviti nekadašnji ministar za tehnologiju i nauku, za koga niko izvan Kine nije čuo.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike