Iživljavali se, silovali, spaljivali ljude žive: Razotkrivena zverstva vojnika iz Mjanmara

28.07.2022

19:15

0

Dobijali su naređenja da ne štede nikoga i da pucaju na sve što mrda, a sada se kaju što su ih izvršavali

Iživljavali se, silovali, spaljivali ljude žive: Razotkrivena zverstva vojnika iz Mjanmara
Mjanmar - Copyright Profimedia

Više od godinu dana govori se o kršenju ljudskih prava u Mjanmaru, a sada, 19 meseci od vojnog puča kojim je svrgnuta demokratski izabrana vlast, vojnici su priznali da im je naređeno da muče i ubijaju ljude i da siluju civile.

- Naredili su mi da mučim, pljačkam i ubijam nevine ljude - rekao je Mong U, dodajući da je mislio da je regrutovan u vojsku kao stražar.

Na kraju se ispostavilo da je bio deo bataljona koji je ubio civile koji su se krili u manastiru u maju 2022.

- Naređeno nam je da okupimo sve muškarce i ubijemo ih. Najtužnije je bilo što smo morali da ubijemo starije ljude i ženu - ispričao je on za Bi-Bi-Si, koji je objavio svedočenje šestorice vojnika, uključujući i jednog kaplara, kao i nekih od njihovih žrtava.

Sva imena navedena u teksu promenjena su kako bi se zaštitio njihov identitet.

Vojnici, koji su nedavno prebegli iz zemlje, pod zaštitom su lokalne jedinice Snaga narodne odbrane (PDF), labave mreže grupa civilnih milicija koje se bore za obnovu demokratije.

Profimedia
 

Vojska je prošle godine preuzela vlast od demokratski izabrane vlade koju je predvodila Aun San Su Ći i od tada pokušava da uguši oružanu pobunu civila.

„Naređeno je da pucamo na sve što vidimo"

Dana 20. decembra prošle godine tri helikoptera su opkolila selo Jae Mijet u centralnom delu Mjanmara i iskrcala vojnike koji su imali naređenje da otvore vatru.

Najmanje pet ljudi ispričalo je šta se sve tamo dogodilo.

Prema njihovim rečima, vojska je ušla u selo u tri odvojene grupe, pucajući na muškarce, žene i decu, ne vodeći računa ni o polu ni o godinam meta.

- Naređenje je bilo da pucamo na sve što vidimo - kazao je kaplar Aun sa nepoznate lokacije u udaljenom delu džungle Mjanmara.

On je ispričao i da su se neki ljudi sakrili, ali da su se uplašili kad su se vojnici približili, pa su počeli da beže, a oni su pucali na njih.

Kaplar Aun priznaje da je njegova jedinica upucala i sahranila petoro ljudi.

Profimedia
 

- Imali smo i nalog da zapalimo svaku veliku i bogatiju kuću u selu - rekao je on.

Vojnici su paradirali oko sela paleći kuće i vičući: „Spali, spali!"

Aun je lično zapalio četiri zgrade, a svedoci su ispričali da je oko 60 kuća izgorelo, posle čega je veći deo sela ostao u pepelu.

Većina seljana je pobegla, ali nisu uspeli svi da se spasu. Jedan dom u centru sela bio je nastanjen.

Vojnik koji je nazvan Thiha kaže da se pridružio vojsci samo pet meseci pre napada. Kao i mnogi drugi, regrutovan je jer je hteo da zaradi i kaže da nije bio obučen. Ovi regruti se lokalno nazivaju „iznajmljeni vojnici“. U to vreme primao je pristojnu platu od 200.000 mjanmar kjata (otprilike 100 američkih dolara) mesečno.

On se jasno seća šta se dogodilo u toj kući. Video je tinejdžerku zarobljenu iza gvozdenih rešetki u kući koju su nameravali da zapale.

- Ne mogu da zaboravim njeno vikanje, i dalje ga čujem u ušima i pamtim u srcu - kazao je on, dodavši da je kapetanu skrenuo pažnju na nju, ali da je dobio odgovor da je naređeno da se svi ubiju, zbog čega je ispalio raketu u kuću.

Profimedia
 

I kaplar Aun je takođe bio tamo i čuo je njen plač dok je živa gorela.

- Bilo je srceparajuće čuti to. Čuli smo njen glas više puta oko 15 minuta dok je kuća bila u plamenu - priseća se on.

Bi-Bi-Si je ušao u trag devojčicinoj porodici, koja je govorila ispred ugljenisanih ostataka njihovog doma.

Njen rođak Ju Miint rekao je da je devojčica bila mentalno bolesna i da je ostavljena u svojoj kući dok su njeni roditelji bili na poslu.

- Pokušala je da pobegne, ali su je sprečili i pustili da izgori - rekao je on.

Ona nije bila jedina mlada žena koja je stradala od ruku ovih vojnika.

„Dok su ih silovali, vikali su: 'To je zato što podržavate PDF'"

Thiha je rekao da se pridružio vojsci zbog novca, ali je bio šokiran onim što je bio primoran da uradi i zločinima kojima je svedočio, i ispričao je priču o grupi mladih žena koje su uhapsili u Jae Mijetu.

Profimedia
 

- Oficir ih je predao svojim potčinjenima i rekao: „Radite šta želite“ - kazao je on, i dodao da su silovali devojke, ali da on nije bio umešan.

Dve od tih devojaka, Pa Pa i Kin Htve, ispričale su šta su preživele i rekle da su srele vojnike na putu dok su pokušavale da pobegnu.

Uprkos njihovom insistiranju da nisu PDF borci, pa čak ni iz sela, tri noći su bile zatvorene u lokalnoj školi. Svake noći su ih, kako su rekle, više puta seksualno zlostavljali njihovi pijani otmičari.

- Zavezali su mi lice maramom i gurnuli me na pod, skinuli su mi odeću i silovali me. Vikala sam dok su me silovali - ispričala je Pa Pa, dodajući da je molila vojnike da stanu, ali da su je tukli po glavi i pretili pištoljem.

- Morale smo to da prihvatimo bez otpora jer smo se plašile da ćemo biti ubijene - rekla je njena sestra Kin Htve.

Devojke su bile previše uplašene da bi mogle da vide svoje mučioce, ali kažu da se sećaju da su neke videle u civilu, a neke u vojnim uniformama.

- Kada su hvatali i silovali mlade žene, govorili su: „To je zato što podržavate PDF" - priseća se vojnik Thiha.

Profimedia
 

Najmanje 10 ljudi je poginulo u nasilju u Jae Mijet, a osam devojaka je navodno silovano u roku od tri dana.

Brutalna ubistva u kojima je učestvovao vojnik Mong U dogodila su se 2. maja 2022. u selu Ohake Pho, takođe u regionu Sikajn.

Njegov izveštaj o pripadnicima njegove 33. divizije (Laka pešadijska divizija 33) koji su sakupljali ljude i pucali u njih u manastiru poklapa se sa pričama svedoka.

U video-snimku koji je nastao u manastiru vidi se devet poređanih leševa, uključujući ženu i sedokosog muškarca koji leže jedno pored drugog. Na osnovu snimljenog pretpostavlja se da je u njih pucano s leđa i iz neposredne blizine.

U snimku se vidi i telo mlade žene pored mrtvog starijeg muškarca. Zvala se Ma Moe Moe i kada je uhvaćena nosila je svoje dete i torbu u kojoj su bili komadi zlata. Molila je vojnike da joj ne uzimaju stvari.

- Uprkos detetu koje je nosila, opljačkali su je i ubili. Takođe su postrojili muškarce i streljali ih jednog po jednog - kaže Hla Hla, koja je bila na licu mesta, ali je pošteđena.

Dete je preživelo i o njemu sada brinu rođaci.

Profimedia
 

Hla Hla kaže da je čula vojnike kako se telefonom hvale da su ubili osam ili devet ljudi, da je bilo "slasno" ubijati ljude i i da su to opisali kao svoj najuspešniji dan do tada.

Prema njenim rečima, selo su napustili uzvikujući: "Pobeda! Pobeda!"

Druga žena videla je svog muža ubijenog.

- Upucali su ga u butinu, zatim su ga zamolili da legne licem prema dole i pucali su mu u zadnjicu. Na kraju su mu pucali u glavu - kazala je ona, ističući da on nije bio član PDF.

Svih šest vojnika koji su pričali za Bi-Bi-Si priznali su da su palili kuće i sela širom centralnog Mjanmara, čime su hteli da unište svaku podršku otporu.

Vojska gubi rat, sve više ljudi beži na stranu PDF

Ova svedočenja dolaze u trenutku dok vojska vodi građanski rat na više frontova.

Grupa istraživača koja prati kršenja ljudskih prava „Myanmar Witness" potvrdila je više od 200 izveštaja o spaljivanju sela na ovaj način u poslednjih 10 meseci.

Oni kažu da se obim ovih paljevina brzo povećava, sa najmanje 40 napada u januaru i februaru, a zatim sa najmanje 66 u martu i aprilu.

Profimedia
 

Ovo nije prvi put da vojska Mjanmara koristi politiku spaljivanja. Ona je korišćena protiv pripadnika naroda Rohindža 2017. u državi Rakajn.

Planinski etnički regioni u zemlji suočavaju se sa ovakvim napadima već decenijama. Neki od ovih etničkih boraca sada pomažu u obuci i naoružavanju PDF u trenutnom građanskom ratu protiv vojske.

Kultura nekažnjivosti u kojoj je vojnicima dozvoljeno da pljačkaju i ubijaju po svojoj volji decenijama se beleži u Mjanmaru, kaže Hjuman rajts voč.

Ljudi se retko smatraju odgovornim za zločine koje je navodno izvršila vojska, ali vojska Mjanmara mora da angažuje sve više vojnika i policajaca zbog prebega i ubistava od strane PDF.

Oko 10.000 ljudi je prebeglo i iz vojske i iz policije od puča 2021. godine pod okrilje grupe pod nazivom Narodni zagrljaj, koju su formirali bivši vojni i policijski službenici.

- Vojska se bori da održi svoj građanski rat na više frontova - kaže Majkl Martin iz istraživačkog Centra za strateške i međunarodne studije.

- Nailaze na kadrovske probleme, imaju velike gubitke, probleme sa regrutacijom, probleme sa nabavkom opreme i zaliha, i to se ogleda u činjenici da izgleda da gube teritoriju ili kontrolu nad teritorijom u raznim delovima zemlje - dodaje on.

Profimedia
Demonstranti drže natpis "Mi hoćemo demokratiju, treba nam pravda"

Regioni Magvej i Sagajing (gde su se desili gore navedeni incidenti) bili su jedno od istorijskih mesta za regrutovanje vojske Mjanmara, ali danas mladi ljudi odavde umesto toga biraju da se pridruže PDF grupama.

Kaplar Aun je objasnio i zašto je prebegao.

- Da sam mislio da će vojska pobediti, ne bih prešao na stranu naroda - priznao je on, tvrdeći da se vojnici ne usuđuju da napuste svoju bazu sami jer su zabrinuti da će ih ubiti pripadnici PDF.

- Kuda god da idemo, možemo samo da se krećemo u formi vojne kolone. Niko ne može da kaže da mi dominiramo - kaže on.

Na optužbe je regovao i Zau Min Tun, portparol Vojske Mjanmara. On je u saopštenju negirao da je vojska napadala civile i dodao da su oba napada koja se ovde navode bila legitimna jer su tokom njih likvidirani "teroristi".

On je negirao da je vojska palila sela i tvrdio je da su pripadnici PDF ti koji su to radili.

Ko danas upravlja Mjanmarom?

General Min Aun Hlajn, glavni komandant vojske, sada je lider države.

AP Photo/Peter Dejong
Demonstranti gaze fotografiju Mina Auna Hlajna

On i njegova hunta (grupa vojnih vođa) preuzeli su kontrolu nakon što su zbacili izabranu, civilnu vladu.

On je proglasio vanredno stanje, ali je obećao „slobodne i poštene" izbore u budućnosti.

Od tada je generala Hlajna osudila međunarodna zajednica, a zemlji su uvedene sankcije zbog navodne uloge vojske u suzbijanju ljudskih prava i napadima na etničke manjine.

Grupa za ljudska prava, Udruženje za pomoć političkim zatvorenicima, kaže da su režimske snage bezbednosti ubile više od 2.100 ljudi od puča.

Hunta je izrekla nekoliko zatvorskih kazni bivšoj premijerki Aung San Su Ći.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike