Ameriku pogodila megasuša, najgora u 1.200 godina: Nema vode, restrikcije su veoma ozbiljne (VIDEO)

12.03.2022

08:13

0

Autor: 24sedam

Klimatske promene uzimaju danak

Ameriku pogodila megasuša, najgora u 1.200 godina: Nema vode, restrikcije su veoma ozbiljne (VIDEO)
jezero-suša - Copyright Profimedia

Zapadni delovi Sjedinjenih Američkih Država protekle dve decenije su doživeli ono što naučnici nazivaju "ekstremnom megasušom", najgorom u poslednjih 1.200 godina.

Istraživači u novoj studiji ističu da je ljudski faktor značajan pokretač klimatskih promena koje dovode do surovih uslova, a ponudili su i mračnu prognozu - slede još sušnija vremena.

- Svako ko je obraćao pažnju zna da je tokom protekle dve decenije zapad većinom bio sušan. Zahvaljujući ovim studijama sada znamo da je sušan ne samo u poslednje vreme već i u kontekstu prošlog milenijuma - rekao je Park Vilijams, klimatski naučnik na Univerzitetu u Kaliforniji i vodeći autor studije.

Povećanje temperature, usled delovanja čoveka, igra veliku ulogu u tome. Druge studije pokazuju kako će klimatska kriza pojačati šanse da se pojave duge i surove megasuše. Imajući u vidu da je to američko područje usred veoma dugog sušnog perioda, od 22 godine, čini se da se ostvaruje najcrnji scenario. 

Istraživači su se oslonili na zaključke prethodne studije, izvedene takođe pod Vilijamsovim vođstvom, koja je periode od 2000. do 2018. godine označila kao drugo najsušnije razdoblje u proteklih 12 vekova. Međutim, poslednje dve neverovatno sušne godine, obeležene toplotnim talasima i nestašicom vode u rezervoarima, plasirale su se na prvo mesto.

Profimedia
 

Pregledajući nivoe vlažnosti u zemljištu, tim klimatskih naučnika sa UCLA, NASA i Univerziteta Kolumbija fokusirao se na predele od Montane do severa Meksika i od Pacifika do Stenovitih planina. Analizirali su podatke o godovima koji nude uvid u nivo vlažnosti kroz vekove. Godovi koji su bili bliži jedni drugima pokazuju izvesne zastoje u rastu tokom sušnih perioda.

Takozvane megasuše, koje karakterišu produženi periodi suvoće koja može da traje i više od dve decenije, bile su prisutne kroz istoriju. Pre industrije, voda je prirodno oticala i tekla. Međutim, te promene su se pojačale zbog klimatskh promena. Prema otkrićima naučnika, manjak vlažnosti zemljišta udvostručio se u poslednje 22 godine, u poređenju sa nivoima s početka 20. veka. Globalno zagrevanje, uzrokovano ljudskim delovanjem, u tome ima udela od 42 odsto.

Veliki broj istraživanja pokazuje da će toplotni talasi biti veći, ekstremniji i češći. Podaci Vilijamsove studije stavljaju sve to u širi istorijski kontekst i govore nam koliko se brzo te promene događaju.

Međutim, autore studije brine da li će se čovečanstvo uhvatiti ukoštac sa klimatskim promenama.

- Gledamo kako se naši "vodni računi" prazne - poručio je Vilijams.

Posledice se već osećaju širom američkog zapada.

Profimedia
 

Prošlog leta su jezera Mid i Pauel, najveća dva vodena rezervoara u Severnoj Americi, imala rekordno niske vodostaje. Skoro 65 odsto američkog zapada prolazi kroz ozbiljnu sušu, uprkos jednako rekordnim padavinama koje su pogodile oblast krajem prošle godine. Prvi put u istoriji, federalne vlasti su ograničile preraspodelu vode iz basena reke Kolorado, kojim se snabdeva više od 40 miliona ljudi.

Osim toga, januar je bio jedan od dosad najsušnijih. Februar je već doneo toplotne talase koji su oborili rekorde širom države. 

Farmeri ostaju bez vode

Federalna vlada je krajem februara saopštila Kaliforniji da njeni farmeri više neće dobijati vodu, uprkos megasuši.

Inače, Kalifornija obezbeđuje SAD četvrtinu hrane. Postoje dva glavna sistema na koja se Kalifornija oslanja kada je reč o vodi. Projektom "Centralna dolina" upravlja se na federalnom nivou i u narednom periodu nadležni neće obezbeđivati vodu farmerima južno od delte reke San Hoakin Sakramento.

Radi se o vodovodnom sistemu koji sadrži brane, rezervoare i kanale, a prostire se na 644 kilometra od severa ka jugu. Vodu crpi iz basena reka Sakramento i San Hoakin.

Ipak, federalne vlasti su izdvojile 25 odsto dostupne vode za piće i industrijsku proizvodnju za gradove i određene delove Zalivske oblasti.

- Veoma je sušno i zato moramo da budemo obazrivi sa tom preraspodelom - naveli su nadležni. 

Prošle godine je pet odsto vode izdvojeno za poljoprivredu, a 55 odsto za gradove. Ti brojevi su sada nula, odnosno, 25 odsto, a suša ne pokazuje znake da će uskoro oslabiti.

Ukoliko ne bude padavina ovog marta, situacija će se dodatno pogoršati.

Federalna vlast ima više od 270 ugovora za dostavu vode iz sistema "Centralna dolina" kako bi se navodnjavali distrikti, farme i gradovi.

Kako prenose lokalni mediji, restrikcije vode neće sve poljoprivrednike pogoditi jednako.

Postoje tačno utvrđena pravila o tome koliko se vode dobija i kada, posebno tokom suše.

Čak i u sušnim periodima postoje poljoprivrednici koji imaju pravo na 75 odsto izdvajanja, ali ove godine su čak i te isporuke smanjene.

Sa druge strane, tu su i oni koji neće dobiti ništa.

Kako će se snaći?

Poljoprivrednici mogu da kupe vodu iz drugih distrikta za navodnjavanje ili od drugih korisnika. Tamo gde ima podzemnih voda, uzgajivači će je ispumpavati.

Rajan Ferguson iz centralne Kalifornije, koji uzgaja pistaće, bademe, paradajz i pamuk, kazao je da između 40 i 60 odsto vode na njegovom imanju dolazi iz sistema "Centralna dolina". Ostatak kupuje iz drugih distrikta po višim cenama. Sada se više oslanja na crpljenje vode iz zemlje.

Suša o kojoj niko ne govori: Ono što se događa u ovom regionu najavljuje surovu budućnost za ceo svet

Studija Univerziteta Mersed u Kaliforniji je utvrdila da je prošle godine suša dovela do propadanja skoro 160.000 hektara zemlje, a više od 8.700 ljudi je ostalo bez posla. Šteta je procenjena na 1,2 milijarde dolara.

Čitavi gradovi ostaju bez vode

Nestašice vode pogađaju i druge delove SAD. Da jednog dana neće biti pijaće vode, meštanima Dov Krika, gradića od oko 600 stanovnika na jugozapadu Kolorada, bilo je nezamislivo. Međutim, ne više.

Dvodecenijska suša i male količine snežnih padavina na planinama San Huan iscrpeli su rezervoar Mekfi. Kanal koji doprema vodu do Dov Krika mesecima je van upotrebe, tako da se strahuje da će gradić potpuno presušiti već ovog meseca.

- Da li je ovo kriza? Jeste - poručio je gradonačelnik Bret Martin još u septembru.

Katastrofa je izbegnuta krajem oktobra, kada je kanal ponovo pušten u upotrebu kako bi potekla hitna isporuka vode, a to je prvi put u dvodecenijskoj istoriji ovog sistema da se tako nešto dogodilo.

Ipak, stručnjaci kažu da je to samo početak. Voda u mnogim zajednicama na američkom zapadu postaje sve veći luksuz.

U normalnim okolnostima, voda koja navodnjava 29.000 hektara poljoprivrednog zemljišta prolazi kroz Dov Krik šest meseci godišnje.

Desetak metara širok i oko dva metra dubok, kanal omogućava da njime protiču velike količine vode, a može da primi oko 100 miliona galona.

Druge opštine se snabdevaju iz rezervoara Mekfi kroz mrežu tunela i cevi. Međutim, pošto voda Dov Krika putuje oko 30 milja severno u kanal, grad je vezan za raspored navodnjavanja koji traje od maja do oktobra.

Kada se kanal isključi na jesen, vlasti Dov Krika pune rezervoar vodom koju će koristiti tokom ostatka godine.

- Sistem je dobro funkcionisao sve dok je kanal radio - rekao je Ken Kurtis, generalni rukovodilac disktirkta Dolores Voter koji reguliše rad kanala.

Profimedia
 

Prošle godine, međutim, bilo je malo snega, a usledilo je toplo i sušno proleće. Nivo vode u rezervoaru je pao 12 metara ispod prosečnih vrednosti, toliko da kanal nije mogao više da funkcioniše.

Kanal je u julu prestao da radi, ali su do tada zvaničnici već znali da postoji ozbiljan problem.

Rezervoar koji se inače puni za narednih nekoliko meseci, napunjen je tri meseca ranije, što je sugerisalo da na proleće možda uopšte neće biti vode. 

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike