Krio se u podzemnom bunkeru, završio je na vešalima, a njegove reči se i dalje pamte: Šta posle 15 godina znamo o Sadamovoj smrti

29.12.2021

20:28

0

Irački lider je uhapšen 2003. godine, a pogubljen 30. decembra 2006.

Krio se u podzemnom bunkeru, završio je na vešalima, a njegove reči se i dalje pamte: Šta posle 15 godina znamo o Sadamovoj smrti
husein - Copyright AP Photo/Khalid Mohammed

Navršilo se 15 godina od pogubljenja nekadašnjeg iračkog predsednika Sadama Huseina.

Tim povodom se oglasila iračka, ali i američka strana.

Huseinov tim advokata saopštio je da su američki savetnici bili veoma aktivni tokom suđenja, da su pritiskali sudije i uticali na njihove odluke.

- Da, mislim da su Amerikanci bili u susednoj sobi, do sudijinih prostorija, vrata su bila između njih. Mislim da mnogo toga nije bilo dostpuno javnosti, u smislu da je sudija dobijao instrukcije od tih savetnika. Rekli su mu na šta da obrati pažnju, izgledalo je kao da prima naređenja, tako da bi se ponekad vraćao i povlačio ranije odluke. Bilo je onih koji su pokušavali da nas namame da im se pridružimo, ali smo odbili - rekao je jedan od advokata Muahmed Munib.

Na početku suđenja, advokati odbrane nisu bili upoznati sa tim da je u ceo slučaj direktno umešana i američka strana, dok im jedan američki pravnik to nije otkrio. Potom je iračka strana želela da ukaže na to na sudu, ali su Amerikanci sve negirali.

Profimedia
 

Kako je rekla advokatica Bušra Kalil, i sama je bila pod velikim pritiskom.

- Iskreno, plašila sam se da će me ubiti. Nekoliko puta me je sudija izveo iz sudnice. Poslednjeg puta mi je Amerikanac prišao, pričali smo od šest do 11, i onda me je ponovo pitao da li želim da se vratim u sudnicu, a ja sam odgovorila potvrdno. Poručio mi je da treba da ćutim, kao moji prijatelji. To sugeriše da su uradili sve da suđenje bude namešteno - izjavila je ona.

Munib je dodao da je sudski proces prekršio sve osnovne principe međunarodnog prava i svima je, od samog početka, bilo jasno kako će se to završiti.

Huseinu je bilo zabranjeno da govori, nije imao pravo ni na poslednje reči. Suđenje se održalo u Iraku kako bi sud legalno mogao da ga osudi na smrtnu kaznu.

Profimedia
 

- Nema sumnje da ovo nije bilo suđenje u doslovnom i akademskom smislu. Sve pravne osnove su bile nepostojeće, a naš cilj je bio da ceo svet sazna da ovaj arapski narod želi da otkrije istinu o tome šta se dogodilo, a mi smo pokušali sve što smo mogli - istakao je Munib.

Prvi sudija na slučaju, Rizgar Muhamed Amin, potvrdio je da su SAD nadgledale suđenje, ali je istakao da je iračka strana vršila najveći pritisak na učesnike u procesu.

Sa druge strane, nekadašnji američki ambasador u Iraku Robert Ford rekao je da je suđenje Sadamu Huseinu bilo puno prekršaja i da "nije bilo savršeno".

- Sam proces je definitivno imao problema, nema sumnje u to. Pojedini advokati odbrane su ubijeni, što je bilo užasno. Tužioci bi ponekad, tokom suđenja, predstavljali dokaze, a odbrani nije bilo dozvoljeno da ima uvid u njih, tako da su uvek bili iznenađeni novim saznanjima - prisetio se on.

Tužioci jesu pronašli dosta dokumenata koje je potpisao Husein, kao i drugi optuženi, što ga je direktno povezalo sa masakrima i ubistvima.

- Nije bilo sumnje da su bili krivi za zločine, ali ceo proces svakako nije bio savršen - rekao je.

Podsetimo, Sadam Husein je šest meseci izbegavao hapšenje nakon što su 2003. godine SAD izvršile invaziju na Irak, pod izgovorom da u toj zemlji postoji oružje za masovno uništenje.

U decembru te godine, Husein je pronađen u podzemnom bunkeru nadomak rodnog grada Tikrita.

Operacija "Crvena zora" je pokrenuta kada su američki vojnici dobili dojavu da se Husein krije na farmi. Otkriven je kada je vojnik podigao jedan tepih i uočio rupu u zemlji.

Rupa je vodila do podzemnog bunkera koji je bio dovoljno velik za samo jednu osobu, a cev je omogućavala dotok vazduha.

- Dame i gospodo, imamo ga - rekao je vojnik.

Nakon što je promilio iz rupe, irački lider je rekao: "Ja sam Sadam Husein. Ja sam predsednik Iraka i spreman sam da pregovaram."

- Predsednik Buš šalje svoje pozdrave - odgovorio je vojnik.

Profimedia
 

Kako su tada naveli američki zvaničnici, bio je dobrog zdravlja.

General-major Rej Odijerno, koji je učestvovao u njegovom hvatanju, kazao je da je Sadam bio zbunjen i dezorijentisan.

Husein je vladao Irakom 24 godine, a bio je odgovoran za mnoge smrti koje su se dogodile tokom njegove vladavine.

Pred iračkim sudom je 2006. godine proglašen krivim za zločine protiv čovečnosti, a 30. decembra je obešen.

Poslednji trenuci

Specijalac Stiv Hačinson bio je jedan od zaduženih za čuvanje Sadama do izvršenja kazne. O tom zadatku nije smeo da govori svojoj porodici, ni on ni njegove kolege nisu smeli da koriste mobilne telefone, da vode dnevnik, i sva njihova komunikacija sa spoljnim svetom bila je pod strogim nadzorom.

Jednog dana je nadzirao Sadama dok je u njegovom društvu bio njegov bivši poručnik, koji mu je služio kao prevodilac za Amerikance. Iako je bio osuđen, Amerikanci su mu davali kubanske cigare i omogućavali neke slobode.

- Jedne večeri sam čuo kako Sadam i njegov prevodilac mumlaju i pevuše neku molitvu. Kad me je Sadam primetio, rekao je nešto svom poručniku. On se tada okrenuo prema meni i pitao me odakle sam. To je zanimalo Huseina. Rekao sam da sam Amerikanac. A pre toga? - pitao me, valjda zbunjen mojom tamnom bojom kože. Rekao sam kako sam delom Indijanac. Tada je stavio jedan prst iza svoje glave da glumi pero, a ruku ispred usta, pa je počeo da imitira indijanski vojni poklič. Ja sam počeo da se smejem - prisetio se Hačinson.

Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost Muvafak al Rubai nadgledao je vešanje i otkrio nekoliko detalja.

- Da li je bio zločinac? Jeste. Ubica? Jeste. Krvnik? Jeste. Ali je ostao snažan do kraja - kazao je Rubai.

On se seća kako je Sadam ušao sam kod njega u prostoriju zatvora gde je pogubljenje izvršeno pre 12 godina, da je nosio sako i belu košulju, ponašao se normalno i opušteno, ne pokazavši ni trunku straha.

- Naravno, neki ljudi su tražili od mene da kažem kako se onesvestio ili da je bio drogiran - napominje Rubai, i ističe: - Nisam od njega čuo ni reč o pokajanju, nije se pomolio Bogu za milost, niti je tražio oproštaj, kao što bi, svakako, učinio neko ko će umreti za koji minut.

Rubai je, kaže, potom odveo Sadama, koji je imao lisice na rukama i držao Kuran, kod sudije koji mu je pročitao optužnicu, a Sadam je ponovio: “Smrt Americi! Smrt Izraelu! Živela Palestina! Smrt persijskim sveštenicima!”

Nakon toga, Rubai je odveo Sadama u prostoriju sa vešalima.

- Zastao je, pogledao u vešala, zatim u mene, pa spustio pogled... i rekao: "Doktore, ovo je za muškarce" - prepričao je Rubai. Kada je došao trenutak da se popne na vešala, noge su mu bile još vezane, pa su Rubai i ostali morali da ga odvuku do stepenica.

Neposredno pre vešanja, svedoci su mu dobacili podrugljivo: "Živeo Muhamed Bakr al Sadr!" i "Moktada, Moktada!", što se odnosilo na Sadamovog protivnika koji je ubijen za vreme njegove vladavine i na njegovog rođaka, koji je došao na čelo moćne policije posle 2003.

Sadam je odgovorio: "Zar su to muškarci?" i, pre nego što je povučena poluga, počeo je da recituje stihove iz Kurana, koje nije uspeo da izgovori do kraja: "Potvrđujem da nema drugog Boga osim Alaha, a Muhamed...", i to su bile njegove poslednje reči.  

Oružje za masovno uništenje

Čitavo svrgavanje Huseina odigralo se pod sumnjom da je Irak razvio oružje za masovno uništenje i da, stoga, predstavlja pretnju celom svetu.

Međutim, danas se otvoreno govori da je to, zapravo, bila laž.

Prebeg koji je ubedio Belu kuću da Irak ima tajno biološko oružje, zbog čega je Amerika pokrenula invaziju na tu zemlju 2003, nekoliko godina kasnije je priznao da je lagao.

Rafid Ahmed Alvan al Džanabi, kodnog naziva "Curveball", 2011. godine je "Gardijanu" rekao da je izmislio priče o kamionima koji su nosili biološko oružje i fabrikama gde se ono proizvodilo jer je pokušao da svrgne tadašnjeg predsednika Sadama Huseina sa vlasti. Džanabi je iz Iraka pobegao 1995. godine i bio je ljut na Sadamov režim.

- Možda sam bio u pravu, možda nisam. Ovo mi je pružilo šansu. Imao sam priliku da fabrikujem nešto što bi srušilo režim. Moji sinovi i ja ponosni smo na to, i ponosni smo što smo stajali iza toga da se u Iraku pojave naznake demokratije - naveo je tada.

Podsetimo, tadašnji američki državni sekretar Kolin Pauel je pred Savetom bezbednosti UN 5. februara 2003. godine održao govor od 76 minuta kojim je pokušao da opravda želju Bušove administracije za okupacijom Iraka.

U govoru se Pauel dosta oslonio na Džanabijeve navode, za koje se ispostavilo da nisu bili tačni.

Pauel je godinu dana nakon govora napustio administraciju predsednika Džordža Buša, ali mu se nikada nije usprotivio.

- Nisam imao izbora. Koji sam izbor imao, on je predsednik? - rekao je Pauel jednom prilikom.

Dve godine posle čuvenog govora u UN Pauel je rekao da je to ostavilo mrlju u njegovoj karijeri.

- Ja sam taj koji je to predstavio u ime Sjedinjenih Američkih Država svetu i to će zauvek biti deo mog dosijea. To je veoma bolno - naveo je on. 

Profimedia
 

Pauel nikada nije stao iza svojih postupaka. Uvideo je da je njegov govor pred UN bio netačan, ali dalje od toga nije išao.

Govor koji je uništio Irak

- Moje kolege, svaka tvrdnja koju ću danas izneti je potkrepljena izvorima, čvrstim izvorima. To nisu pretpostavke. Ono što ćemo vam predočiti su činjenice i zaključci zasnovani na čvrstim obaveštajnim podacima - naveo je Pauel.

To je rečeno javno, a privatno? Leri Vilkerson, njegov tadašnji šef kabineta, rekao je da mu je državni sekretar prišao i kazao: "Pitam se kako ćemo se osećati ukoliko milon vojnika pošaljemo u Irak i pretresemo zemlju i ne nađemo ništa."

Pauel je pustio deo presretnutih razgovora iračkih vojnika o inspekcijama UN. Međutim, kada je prevodio šta oni govore, svesno je podatke ulepšao, tako da je dokaze o poštovanju smernica UN pretvorio u dokaze da su ih Iračani prekršili.

Pauel je naveo da su vojnici planirali da isprazne određena područja i da se postaraju da tamo ne bude ničega.

Međutim, u samom prevodu Stejt departmenta stoji: "Šaljemo vam poruku da prekontrolišete skladišta i napuštena područja."

Zapravo, Iračanin Husam Amin je naveo da će ih vlada smatrati odgovornim ukoliko UN pronađe bilo kakvo oružje za masovno uništenje ili bilo šta što može da ugrozi saradnju sa UN.

Iračani su radili upravo ono što je trebalo, a Pauel je to iskrivio u očima javnosti kako bi izgledalo da Bagdad krije zabranjeno oružje. 

Profimedia
 

To je samo deo iskrivljenih činjenica.

Kako je zaključio portal Intersept, Pauelova lojalnost Bušu je bila tolika da je bio voljan da obmane svet - UN, SAD i koalicione trupe koje su tamo potom ginule. 

- Nikada nije odgovarao za svoje postupke i najverovatnije nikada neće - naveo je novinar Džon Švarc pre tri godine, i bio je u pravu.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike