Identifikujem se sa Konstraktom i Monti Pajtonom: Slavimir Stojanović Futro za 24sedam

26.05.2022

19:05

0

Kada uđete u galeriju i počnete da razgledate radove, pored početne radoznalosti u vama počinje da se budi neki dečji poriv da se igrate

Identifikujem se sa Konstraktom i Monti Pajtonom: Slavimir Stojanović Futro za 24sedam
Slavimir Stojanović Futro (40) - Copyright 24sedam/Ivan Mitić

"Uredno plaćam poraz", "Znam kompletno sam lud", "Sve znam al neću da kažem", samo je mali isečak onoga što možete pronaći na izložbi crteža Slavimira Stojanovića Futra u galeriji "Haos".

Kada uđete u galeriju i počnete da razgledate radove, pored početne radoznalosti u vama počinje da se budi neki dečji poriv da se igrate, ali i ozbiljno da vas "muči" pitanje šta je to umetnik zapravo hteo da kaže, a na povećem ekranu ako se dovoljno "zainatite" možete da nastavite da rešavate preostale "rebuse" autora izložbe.

Da ne bismo previše lutali, pitali smo lično umetnika najnagrađivanijeg dizajnera sa ovih prostora šta je zaista hteo da kaže ovom izložbom.

24sedam/Ivan Mitić
 

- Izložba se zove "Percfet", sa promenom jednog slova i jednog mesta u reči se pravi veza sa greškom. Mi živimo u jednom svetu koji je naizgled savršen, a kad uđemo na bilo koju društvenu mrežu vidimo da smo opterećeni slikama savršenstva koje su samo na površini. Sve se danas odvija na površini bez velike želje i motiva da se dublje uđe u suštinu stvari. Ova izložba bi trebalo da podseti ljude da zarone u dubinu stvari, pre svega u sebe, da sagledaju koji je njihov odnos prema realnosti, a da to nije uvek nužno ironija kao jedini način na koji funkcionišemo - kaže Futro.

Na crtežima se podjedanko koristi i tekst i slika i radovi mogu da se podjednako čitaju ili samo gledaju. Ipak autor izložbe je želeo malo i da "provocira".

24sedam/Ivan Mitić
 

- Koristim tekst kao vrlo moćno komunikacijsko sredstvo. Koristim jezik koji stiže sa viših instanci, a bavim se stvarima koje su ekstremno lične. Menjanje teza i diskursa tog javnog govora u masovnim komunikacijama i prebacivanje u njega. Jer ljudi su očigledno samo taj govor počeli da razumeju. Tim jezikom pokušavam da isprovociram neke reakcije, identifikaciju sa nekim određenim problemom na koji hoću da ukažem - kaže Futro i dodaje da će ljudi pre poverovati spikeru sa televizije da nekome nije dobro nego ako mu se neko lično požali.  

24sedam/Ivan Mitić
 

Cela izložba je napravljena tako da su reči lomljene na potpuno neočekivanim mestima i prebacuju se u sledeći red, razmaci su tamo gde ne treba.

 Zapravo cela izložba je jedna velika igra ili kako sam autor kaže "jedna velika zaigranost".

- Pristalica sam teze da ne treba ubijati dete u sebi jer dokle god ono živi u nama bićemo i mi živi. Ako otkažemo to dete iz postojanja, ne piše nam se dobro. Počinjemo da vegetiramo, a i fizički da nestajemo. Ta zaigranost, večito upitkivanje, koga god - sebe, društvenog uređenja ili religije. Upitnost je zapravo dečja potreba da sazna svet oko sebe - kaže Futro.  

A kako zapravo izgleda danas svet koji nas okružuje i u kojem živimo.

- Mi živimo u vreme slike, ta slika je noseći element kulture spektakla. Osamdeset pet odsto komunikacija na planeti su vizuelne. Svaki čovek ima 0,5 sekundi kad nešto vidi da li će se zadržati na tome ili ne. Kad privučete pažnju nekome kombinacija teksta i slike će ga zadržati na maksimum osam sekundi. Tu su i tehnologije, mi više ne funkcionišemo bez ekrana. Da li u rukama da li na kompjuteru, svejedno - kaže Futro dodajući da živimo u velikom "vizuelnom zagađenju" posebno u našoj sredini gde ne postoje pravila šta sme, a šta ne sme.    

24sedam/Ivan Mitić
 

Tako dolazimo do paradoksa da u tom bogatstvu, gde se mahom sve svodi na banalnost, mi zapravo živimo u vizuelnom siromaštvu.

Slavimir Stojanović Futro je za sve ove godine pored silnih nagrada uspeo da u ovom "nesavršenom" svetu gde svako ima svojih pet minuta slave izgradi svoj lični prepoznatljivi brend Futro koji traje i podrazumeva i pisanje knjiga za decu i odrasle i autorski rad poput ove izložbe.

A kako se postaje brend? Stojanović odgovara da iza svega stoje godine napornog rada za druge, a onda i unutrašnja želja da se ostavi trag i da ljudi znaju ko je to radio.   

- Ništa to ne vredi ako nemate šta da kažete. Za to je neophodno i životno iskustvo. Da sažvaćete malo život, a to što govorite mora ne samo da zanima druge, nego da ih nadahne i inspiriše  - objašnjava umetnik.

Kako ostati originalan u ovom svetu, ne upasti u zamku recikliranja samog sebe, a opet sačuvati svoj lični pečat. Upravo ono u čemu uspeva sve ove godine Futro radeći vizuelni identitet za Narodni muzej ali isto tako i za nešto potpuno drugačije poput tržnog centra ili neke medijske kuće.

24sedam/Ivan Mitić
 

- To se vremenom stiče. U početku sam i ja previše brinuo o formi jer sam dizajner po struci. Suština svega ja da mi na ovom prostoru ne pripadamo ni Istoku ni Zapadu. To je teško prihvatiti jer ljudi uglavnom vole polaritete. Mi smo stvarno negde između - kaže Futro.

Često zaboravljamo na lucidnost naših predaka.

- Zaboravili smo na da je na ovim prostorima bio Zenitizam da je to esencija humora i duha koji sad možemo da vidimo kod Konstrakte i njenih tekstova koji su smehotres, ozbiljan humor i to je ono na šta se i ja oslanjam. Na Zenitizam, Monti Pajtona kao uticaj sa Zapada, a sa Istoka tu je uticaj ruskih pisaca na kojima sam odrastao - kaže Futro.

On ovom prilikom citira i deo fantastične pesme "Nobl" od Konstrakte i kaže da mu je žao što je on nije napisao za ovu izložbu.

- Zar ja da umrem? (Koji užas), Zar ja da umrem? (Koji užas), Zar ja da umrem? (Koji užas), A možda baš ja neću? (Užas) - ovo je strašno smešno, na svakom meridijanu, ovo je ozbiljino i smehotresno i za suze i za smeh. Ja se s tim identifikujem. Žao mi je to što ja nisam to napisao za izložbu, bilo bi super - kaže Futro sa velikim osmehom.

Za originalnost je potrebna autentičnost, a mi se često izgubimo u brkanju pojmova savršenosti, autentičosti i originalnosti. Hoćemo da budemo savršeni imitirajući druge.

- Tu je ta greška. Pod izgovorom savršenstva mi gubimo autentičnost, a zapravo je autentičnost savršena. A ovo što mi zapravo radimo je kopiranje drugih - zaključuje Stojanović i dodaje da originalnost ne dolazi kad se probudiš ujutro sa idejom da budeš lucidan već razumevanjem sveta oko sebe, traženjem svoje autentičnosti ali i onoga što svet do sada nije video ili čuo.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike