Legenda o ukletom brodu koja je inspirisala mnoge umetnike: Jeziva priča o Letećem Holanđaninu

25.10.2021

15:30

0

Autor: M. Cukić

Vagner u svojoj autobiografiji "Moj život", objavljenoj 1870, tvrdi da je inspiraciju za operu dobio tokom olujne plovidbe od Rige (odakle je bežao zbog dugova) do Londona

Legenda o ukletom brodu koja je inspirisala mnoge umetnike: Jeziva priča o Letećem Holanđaninu
profimedia-0346956924 - Copyright Profimedia

Od opere Riharda Vagnera, o čoveku koji traži ljubav, preko Dejvi Džonsa sa kracima hobotnice preko lica u "Piratima sa Kariba", do zelenog duha u animiranom filmu "Sunđer Bob", Leteći Holanđanin je poslužio kao inspiracija za brojna umetnička ostvarenja. A odakle je doplovila ta legenda?

Poznat po svojim snažnim olujama i talasima koji udaraju u stene, Rt dobre nade u Južnoj Africi nekada je imao daleko opasniji naziv: Rt oluja. Ovo stenovito poluostrvo, bilo je poslednje počivalište za mnoge brodove koji su imali nesreću da tokom oluje naiđu na ovu temperamentnu obalu.

Evropski trgovački brodovi morali su da prođu pored ovog, tada, negostoljubivog rta kako bi došli do Azije. Bartolomeo Dijaz ga je oplovio prvi. Zatim ga je prošao Vasko de Gama, koji je prvi iz Evrope morskim putem stigao u Indiju, a kako se priča - on mu je i dao ime Rt oluja, a odavde je doplovila i jedna od najvećih pomorskih misterija - legenda o Letećem Holanđaninu, piše nationalgeographic.rs

Profimedia
 

Priča o Letećem Holanđaninu počinje 1641. godine. Pomorac i trgovac Henrik van der Deken i njegova posada vraćali su se u Holandiju sa Dalekog istoka kada su, kao i svi trgovački brodovi, morali da rizikuju prolazeći pored Rta dobre nade.

Legenda kaže da je, dok su van der Deken i njegova posada pokušali da obiđu Rt, počela snažna oluja. Posada je molila svog kapetana da ne uplovi u oluju, ali on je bio odlučan da se suoči sa vodom i vetrovima. Van der Deken se zarekao da će oploviti rt, makar to trajalo do sudnjeg dana.

Jedna od mnogih legendi kaže da se tada pojavio anđeo, ali da je gordi Deken u njega pucao. Duga legenda pak kaže, da je njegovu zakletvu čuo đavo i odlučio sa njime da se nagodi, ali je i njega odbio, te je osuđen da svaki put kada priđe Rtu, otpočne oluja. Treća, i možda najpoznatija legenda kaže da je posada odlučila da se pobuni, ali je Deken pucao u vođu pobune i bacio ga u more. Onog trenutka kada je telo nesrećnog moreplovca dotaklo dno sudbina broda je bila zapečaćena.

Priče kruže da ukleti brod Leteći Holanđanin nikada ne može doći u luku nego mora da plovi preko svih 7 mora zauvek. Obično se može videti u oluji obasjan sablasnim svetlom. Ako se približi drugom brodu, njegova posada će preko njega pokušati poslati pisma na kopno koja su upućena ljudima koji su odavno umrli.

Profimedia
 

Takođe, mnogi znaju za onu priču da je 11. jula 1881. britanski ratni brod "Baknate" je u južnom Atlantiku susreo Letećeg Holanđanina. Ova dva broda su se skoro sudarila. Mornari sa britanskog broda su kasnije posvedočili da su na jarbolima drugog jedrenjaka videli ljudske kosture kako skupljaju jedra. Jedan od oficira na britanskom brodu je bio britanski princ koji je kasnije postao kralj Džordž V. On je takođe posvedočio da je drugi brod bio obasjan sablasnim svetlom.

Leteći Holanđanin u filmu "Pirati sa Kariba"

Leteći Holanđanin se pojavljuje u filmu Pirati sa Kariba: Tajna škrinje. On u filmu može da roni i naoružan je parom trostrukih topova. Njime zapoveda Dejvi Džons, zao duh koji može da stupi na kopno tek svakih deset godina. Leteći Holanđanin se pojavljuje i u nastavku tog filma, Pirati sa Kariba: Na kraju sveta

Profimedia
 

Opera Riharda Vagnera

"Holanđanin lutalica" je opera nemačkog kompozitora Riharda Vagnera. Premijerno je izvedena 2. januara 1843. u Drezdenu i dirigovao je sam Vagner.

Libreto je napisao kompozitor, a zasnovan je na legendi o Letećem Holanđaninu, moreplovcu koji je proklet da luta morem do Sudnjeg dana. Vagner u svojoj autobiografiji "Moj život", objavljenoj 1870, tvrdi da je inspiraciju za operu dobio tokom olujne plovidbe od Rige (odakle je bežao zbog dugova) do Londona. Glavna tema opere je iskupljenje kroz ljubav, motiv koji se provlači kroz gotovo sva Vagnerova dela.

Ova opera predstavlja početak Vagnerovog zrelog stvaralaštva. To je njegova prva reformisana opera, u kojoj Vagner razvijeno koristi lajtmotive i stvara neprekinutu melodiju. 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike