Srećan 1. maj: "Strancima jeftinije da plaćaju naše radnike, nego da finansiraju robota koji radi džabe"

01.05.2021

06:00 >> 06:15

0

Autor: R.M.

Radnici i ovaj Prvi maj dočekuju u strahu od gubitka posla, problemima u zaštiti na radu i mnogo nižim primanjima u odnosu na kolege u EU

Srećan 1. maj: "Strancima jeftinije da plaćaju naše radnike, nego da finansiraju robota koji radi džabe"
Copyright Joffi/Pixabay

Praznik rada u Srbiji većina ljudi tradicionalno proslavlja na izletištima uz roštilj i alkohol, dok jedan mali broj njih to čini u radničkim protestima i marševima.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović kaže za “24sedam” da, u poređenju sa EU, naši radnici i dalje imaju dosta velikih problema.

Ljubisav Orbović, Foto: Printscreen Youtube Savez samostalnih sindikata Srbije

– Prvi problem je zaštita na radu. Svake godine pedesetak ljudi pogine na radnom mestu, a stotine ih bude povređeno. Pogotovo je to kod građevinaca izraženo gde ljudi nemaju stalan posao, pa onda vremenom gube rutinu. Poslodavci često ne obezbeđuju potrebnu zaštitinu opremu jer ona košta, posebno ako radnici rade kratko vreme pa im se ne isplati da im kupuju kompletnu opremu – objašnjava Orbović.

Drugi problem, smatra on, jeste što puno firmi imaju loše uslove rada ili dosta “ručnog” posla što uzrokuje nisku zaradu.

– Dosta firmi koje su došle donelo je svetsku opremu i tu nema dileme. Ali sve se opet vezuje za zaradu. Bio sam u jednoj firmi gde je bio kolega iz nemačkog sindikata. Mi smo im pokazivali šta se tamo radi, a on mi je rekao: “Vi imate tako male plate da se više isplatite nego da donesu robota da radi”. To govori koliko nam je radna snaga jeftina – objasnio je Orbović i dodao da, ipak, to nije slučaj u svim fabrikama.

Orbović dodaje da većina zaposlenih zna svoja prava, ali da se često plaši da ih traži od poslodavaca.

Foto ilustracija: Pixabay/ Pashminu Mansukhani Pashminu Mansukhani

– Problem je što veliki broj ljudi radi na određeno vreme i onda oni prosto ne mogu da prijave bilo šta, jer ako budu prijavljivali automatski gube posao. Najčešće što se može videti u medijima je da oni govore o kršenju svojih prava tek kada izgube posao. To je problem zakona, odnosno kada ne bi postojalo zapošljavanje na određeno ne bi bilo takvih slučajeva – kaže Orbović.

Plate će ostati ograničene

Predsednik sindikata “Nezavisnost” Zoran Stojiljković smatra da na položaj radnika utiče pozicija na tržištu rada i razvijenost ekonomije.

Zoran Stojiljković, Foto: Tanjug/Zoran Žestić

– Hoću da kažem da smo prišli klopci srednje razvijenosti. Ima kakve takve zaposlenosti i rasta, ali nikada nećemo izaći iz ograničenosti dohodaka. Mi smo u nečemu što je poluperiferijska pozicija na tržištu i sa pozicijom zemlje u regionu koja se intezivno prazni jer nam radnu snagu uzimaju razvijene ekonomije – kaže on.

Stojiljković naglašava da je druga važna stvar i kakvim političkim kapitalom raspolažu sindikati, odnosno da li imaju moć da realizuju interese zaposlenih i njihove odluke.

– Treća stvar je da li imamo klasno svesno radništvo i srednje slojeve koje misle da treba da se pitaju i učestvuju ili, kao poslednjih 10 godina, da treba da budu srećni što ih niko ne mobinguje i da ne treba “talasati”, a još ako je i plata pristojna, onda se potpuno povući – kaže on i dodaje:

– I međunarodni sindikalni pokret je u defanzivi već četiri decenije. Svaki šesti stariji od 60 godina u zapadnim zemljama nema nikakva primanja. Šta ćemo sa njima da radimo? Ne vidim nikakvu partiju ili koaliciju koja bi mogla da sredi stvari, već verujem da mi svi udruženi možemo da napravimo neki program i odaberemo ko bi to mogao da izvede. Rešenje je organizovana permanenta kampanja za prava radnika i svih građana – kaže Stojiljković.

50 godina

Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Srbije Ranka Savić kaže za “24sedam” da je Srbija za zemljama EU oko pedesetak godina.

Ilustracija, Foto: Beoinfo

– Taman tolika je i razlika između prava njihovih i naših radnika. Evropski radnici rade i žive u uređenim, demokratskim državama u kojima se poštuje zakon, a kažnjavaju oni koji ga krše. Evropski poslodavci ne vole preterano sindikate, ali je sistem uređen tako da je jasno stavljeno do znanja da su sindikati i nevladin sektor preduslov demokratije, da bez njih jedan veliki deo građana, koji nije politički svrstan, koji ne glasa, ne bi imao mesto, niti mogućnost da artikuliše svoja prava – tvrdi ona.

Ranka Savić, Foto: Printscreen/asnsbg

Savićeva objašnjava da u uređenim državama može poslodavac oštetiti radnika, ali ne može ostati nekažnjen.

– Kod nas je sve suprotno. Interesi kapitala su apsolutno iznad interesa radnika. Kapitalu je sve podređeno. U njegovom interesu može da se krši zakon o radu pa da ugovori na određeno vreme važe i po 10 do 15 godina, a zakon kaže maksimum dve godine. Mogu i plate i zarade da se obračunavaju na minimalni radni čas, koji je niži od zakonom utvrđenog iznosa i da se zaposlenom na taj način „krade“ više hiljada dinara. Mogu i inspekcije rada da donose rešenja u korist stranih investitora i onda kada je očigledno da je pravo zaposlenog narušeno – kaže Savićeva.

Ona dodaje i da poslodavci mogu bez kazne da odbiju isplatu prekovremenog rada ili da zaposlenom za to daju slobodne dane, koje radnik nikada ne iskoristi jer je stalno potreban na poslu.

Korona povećala strah među radnicima

Ljubisav Orbović kaže da je pored svih muka radnike uplašila i korona, a da je država dobro reagovala u ovom slučaju.

– Moram biti iskren da je reakcija države bila pozitivna i nije došlo do velikih otpuštanja i smanjenja plata, ali ono što je problem u pojedinim firmama jeste da je pritisak poslovodstva bio neprijatan, kada je u pitanju zaštita radnika u smislu držanja rastojanja i preduzimanja mera – rekao je on

– Ovo ne bi bilo moguće da srpska radna snaga nije isprepadana. Ona nije uplašena zato što je takva – već je do toga smišljeno dovedena – kaže Savićeva i dodaje da veliki broj radnika radi sa ugovorima na određeno vreme, čije produženje “zavisi od ponašanja i poniznosti zaposlenog”.

Ove godine nema uranka

Zoran Stojiljković dodaje da ovog Prvog maja očigledno neće biti sindikalnih manifestacija, ali ni roštiljijada kao ranije.

– Ove godine nema ni ustanka ni uranka. Ali ja sam lično protiv svake vrste obnavljanja ritualne protestne šetnje kada podnosite zahtev nekom ko vas inače nije čuo. Alternativa je da pokažete da li imate moć mobilizacije i da zaigrate aktivno i vi kreirate neku vrstu programa i zakonskih projekata i da na taj način animirate malo Socijalno-ekonomski savet da počne da se bavi onim čime treba da se bavi – kaže Stojiljković.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike