Ovo su pravila Gospojinskog posta: Riba je dozvoljena samo jednog dana, a ove godine važi i posebno pravilo
Gospojinski post traje dve nedelje, a pravila uzdržavanja veoma su slična onima tokom Velikog posta
Gospojinski post počeo je juče, 14. avgusta, i trajaće do praznika Uspenja Presvete Bogorodice, odnosno Velike Gospojine, koja se obeležava 28. avgusta.
Ovaj post, poznat i kao Uspenski ili Velikogospojinski, traje dve nedelje i najkraći je od četiri velika višednevna posta u pravoslavnoj crkvi. Iako kratko traje, smatra se jednim od najstrožih, a pravila uzdržavanja od hrane veoma su slična onima tokom Velikog posta.
Gospojinski post predstavlja duhovnu pripremu vernika za jedan od najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici – njeno Uspenje.
Kako se posti tokom Gospojinskog posta?
Prema crkvenim pravilima, tokom Gospojinskog posta ponedeljkom, utorkom, sredom, četvrtkom i petkom posti se na vodi, dok je subotom i nedeljom dozvoljeno ulje.
Tokom čitavog posta ne jedu se meso, jaja, mleko i mlečni proizvodi.
Za razliku od nekih drugih višednevnih postova, riba se tokom Gospojinskog posta ne jede ni vikendom. Izuzetak je praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji se obeležava 19. avgusta, kada je dozvoljena riba.
Upravo zbog ovakvih pravila Gospojinski post smatra se strožim od Božićnog i Petrovskog posta.
Ukoliko praznik Velike Gospojine padne u sredu ili petak, tog dana se ne mrsi, već je dozvoljena riba. Ove godine, 28. avgust pada u petak, pa će za vernike koji se pridržavaju crkvenih pravila tog dana biti razrešenje na ribu.
Post nije samo uzdržavanje od hrane
U Srpskoj pravoslavnoj crkvi često se naglašava da smisao posta nije samo promena načina ishrane. Telesni post trebalo bi da prati i duhovni post, odnosno molitva, pokajanje, praštanje, činjenje dobrih dela i uzdržavanje od loših misli, reči i postupaka.
Patrijarh Porfirije je, govoreći o značaju posta, isticao njegovu duhovnu dimenziju i ukazivao da su njegov cilj vrlina, dobro, ljubav, milosrđe i čovekoljublje.
Post se zato u pravoslavlju posmatra kao period u kojem vernik, pored uzdržavanja od određene hrane, posebnu pažnju posvećuje odnosu prema drugim ljudima i sopstvenom duhovnom životu.
Pravila posta nisu ista za svakoga
Crkvena pravila predstavljaju opšti obrazac prema kojem se posti, ali način i strogost posta mogu da budu prilagođeni pojedincu.
Vernicima koji iz opravdanih razloga nisu u mogućnosti da se pridržavaju punih pravila posta savetuje se da se o načinu posta posavetuju sa svojim sveštenikom ili duhovnikom.
Šta su jeli naši preci pre 100 godina: Ovo je bila trpeza običnog srpskog domaćinstva
Ilustracija/Al/ChatGPT
Gospojinski post ustanovljen još u srednjem veku
Gospojinski post ima dugu tradiciju u hrišćanstvu. Istorijski izvori njegovo postojanje beleže najmanje od 9. veka, dok je njegovo trajanje utvrđeno na saboru održanom u Carigradu 1166. godine.
Post počinje 14. avgusta, na praznik Svetih mučenika Makaveja, a završava se praznikom Uspenja Presvete Bogorodice, koji Srpska pravoslavna crkva i vernici proslavljaju 28. avgusta.
Velika Gospojina jedan je od najvećih praznika posvećenih Bogorodici i uspomeni na završetak njenog ovozemaljskog života i, prema hrišćanskom predanju, njeno uspenje.
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari