Pet gradova u Srbiji su žarišta korone: Čak 24 škole imaju kovid slučajeve, počinju oštrije kontrole

02.10.2020

14:41 >> 14:44

0

Beograd je ponovo, kako je izjavio zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, najveće žarište korona virusa u Srbiji i apelovao na građane da se pridrž

Pet gradova u Srbiji su žarišta korone: Čak 24 škole imaju kovid slučajeve, počinju oštrije kontrole
Copyright Foto: Tanjug/Slobodan Miljević

Beograd je ponovo, kako je izjavio zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, najveće žarište korona virusa u Srbiji i apelovao na građane da se pridržavaju epidemioloških mera.

Vesić je rekao da je od 111 novozaraženih u Srbiji, 40 odsto u Beogradu, odnosno da je od ukupnog broja testiranih, 4,3 odsto u Beogradu.

-Još jednom apelujemo na opštinske krizne štabove, da sve možemo da sprečimo u korenu, posebno na Beograd, a posle danjašnjih rezultata, nije to alarmantno, ali pažnju da obrate i Niš, Kraljevo, Trstenik i Vranje -rekao je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

24 škole imaju kovid slučajeve

Dr Kon rekao je da 24 osnovne škole imaju kovid slučajeve.

– Sve je u osnovnim školama pod potpunom kontrolom ali u srednjim. Imamo 9 srednjih koje su zahvaćene koronom i nema nikakvog posebnog odstupanja – naveo je dr Kon i istakao da se pojavljuju teži slučajevi u našoj zemlji.

Blizu 40 odsto je zaraženih u Beogradu i on iskače ispred svih ostalih, u prethodna 24 sata je od ukupnog broja inficiranih 31 posto upravo iz prestonice.

– Želimo da reagujemo u nultom momentu. Imali smo povećan broj pregleda u Kragujevcu, i to želimo da se dešava u celoj Srbiji, posebno u Beogradu, gde sada raste broj zaraženih – naveo je ministar Lončar.

Kako je istako, na Infektivnoj klinici nalazi se 40 pacijenata, 18 je slobodnih respiratora, dok je dvoje pacijenata na mehaničkoj ventilaciji.

Tanjug/Dragan Kujundžić

Svi podaci sa Batuta

– Svi podaci se dobijaju iz Instituta Batut i oni su merodavni, nikada ništa od podataka nije prikrivano, posebno jer se u javnosti spekuliše za potpuno odvojene načine praćenja. Sve što je bilo objavljivano je sve ono što je i bilo dostupno – rekao je dr Kon.

Dr Srđa Janković navodi da je naučnim istraživanjima nađeno da je broj obolelih i preminulih u svetu bio veći.

– To nije neočekivano. Neke stvari se ne mogu utvrditi na dnevnom nivou, već periodično. Revizija je nešto što može da bude rađeno posle epidemije – istakao je dr Janković.

On je istakao da se podaci mogu razlikovati zbog načina na koji su prikupljani.

Ministar Lončar naveo je da je obećano da će revizija biti urađena.

– U Srbiji se testira najviše u regionu i na te rezultate se ne čeka previše – istakao je on.

Epidemiolog dr Kon je istakao da je moguće da je bilo znatno više smrti kao posledica epidemije korona virusa i istakao da je neophodno uraditi revizije kako bi se imala kompletna slika, odnosno tačni brojevi.

Dr Pelemiš je rekao da postoje kliničke karakteristike po kojima lekari mogu da razlikuju infekciju izazvanu koronom u odnosu na grip.

– Važno je da se što više ljudi vankciniše posle gripa, jer je to jako bitno da ne bismo došli u situaciju da pacijent ima obe bolesti. Tada bi njegova klinička slika bila znatno teža – istakao je Pelemiš.

Tanjug/Zoran Žestić

Nama je najviše stalo do istine

U ovom momentu nije moguće da napravimo reviziju, moramo svi da budemo strpljivi, smatra Lončar.

– Nama je više stalo nego novinarima da dođemo do istine – rekao je on. – Potrebno je vreme i insistiraćemo na tome da se dođe do istine. Svi koji rade na tome imali su pristup bazi, rekao je ministar. Jedino rešenje je da oni koji su ubacivali podatke u informacioni sistem kažu odakle im podaci. Jedini relevantni su podaci “Batuta” i to se radi 24 sata, sve ostalo ne možemo da priznamo.

Biće podnete prijave protiv svih koji krše propise, a pogotovo protiv državnih funkcionera, ministar zdravlja je pozvao da mu se dostave dokazi o kršenju propisa i mera koje je propisao krizni štab.

Janković: Zašto se dve serije podataka ne slažu

Zašto se dve serije podataka mogu ne slagati, zapitao se dr Srđa Janković. To pitanje je pitanje načina na koji se oni dobijaju i vremena potrebnog da se dobiju. Prvo to, pa tek onda možemo da spekulišemo o eventualnim motivima ili da vodimo diskusiju na nivou kritika političkog sistema.

 

Printscreen/Youtube, N1

– U svim zemljama postoji neka razlika između podataka koji se sastoje od potvrđenih umiranja na dnevnom nivou i onoga što se, na određeni način, naučnim metodama može utvrditi pošto prođe neko vreme. Tu imamo i one koji su bili sumnjivi, čitav spektar situacija koje su isprva bile nejasne pa je trebalo vreme da se rasvetle i da se onda ubroje u kategoriju kovid ili nije kovid. I onda naravno da to što pokaže vreme i ono što smo znali odmah, neće da se poklopi – kaže dr Janković. – Razlika varira, imamo primer u Italiji, gradića blizu Milana gde ovom metodologijom koju je primenio dr Kon je nađeno 10 puta više potencijalno umrlih od korona virusa nego što je bilo inicijalno ubrojeno. I niko to nije nazvao skrivanjem istine, niko to nije nazvao prevarom niti je iko pitao koja je od te dve serije podataka istinita – priča Janković.
Prve količine vakcina protiv gripa su već ušle u zemlju. Torlakove vakcine će se nešto kasnije koristiti, kad prođu određene procedure.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike