Kako se čitava porodica otrovala bunikom? Agronom za 24sedam objasnio kako bi psihoaktivna supstanca mogla da završi u hrani!

18.08.2022

11:40

0

Iako nije zvanično potvrđeno, klinička slika pri prijemu ukazivala je na trovanje koje liči na trovanje bunikom

Kako se čitava porodica otrovala bunikom? Agronom za 24sedam objasnio kako bi psihoaktivna supstanca mogla da završi u hrani!
KC Niš bunika heljda žitarice - Copyright ATA Images/Antonio Ahel Profimedia Pixabay

Muškarac star 34 godine i njegovo dvoje maloletne dece primljeni su juče u niški Univerzitetski klinički centar zbog sumnje na trovanje hranom.

Uzorci krvi i urina poslati su po protokolu na toksikološku analizu u Zavod za sudsku medicinu, a klinička slika pri prijemu ukazivala je na trovanje koje liči na trovanje bunikom.

Tim povodom kontaktirali smo sa agronomom iz NIša Ivanom Petkovićem, koji je za 24sedam objasnio kako je uopšte moglo da dođe do trovanja.

- Ako se požnje žito zajedno sa bunikom ili nekom otrovnom biljkom, pa se kasnije vrši mlevenje i potom koristi za ljudsku upotrebu, onda teoretski može da dođe do trovanja. Svaki mlin koji žito melje, bilo za stoku bilo za ljude, ima mašinu koja se koristi pre mlevenja, a zove se trijem. Ona opaja nepotrebno seme i onda samo određeno seme ide na mlevenje. To je zadnja brana da do trovanja ne bi došlo - objašnjava Petković.

Profimedia
Bunika, ilustracija

Dodaje da se korovske biljke suzbijaju pre žetve.

- Pre toga, u normalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, korovske biljke se suzbijaju pre žetve, tako da ona uopšte ne bi trebalo da bude požnjevena. Druga mogućnost je da se to otklanja pre mlevenja, bilo da je za stočnu ili ljudsku upotrebu, ko hoće da seje kukuruz ili pšenicu zajedno sa bunikom ili bilo šta drugo. Za dvadeset godina karijere nisam čuo da se ovako nešto nekome desilo - kaže naš sagovornik.

- Ne mogu da poverujem da je bunika uopšte došla u proces mlevenja, jer je ona krupna. Kroz rešetke kroz trijem ona bi bila sravnjena, čak i da je požnjevena. Mnogo je krupna da bi tek tako ušla u brašno, bilo pšenično, heljdino ili neko drugo, jer se vidi, ali je teoretski moguće da se tako nešto desi - zaključuje Petković.ProfimediaBunika,ilustracija

Čuvena izreka "Da li si jeo bunike?"

Sigurno ste nekad čuli za narodnu izreku „Da li si jeo bunike?”, u značenju „Da li se drogiraš?”. Ova izreka se veoma često koristi u narodu, a evo i zašto.

Biljka bunika je endemska vrsta biljke koja se najčešće sreće na Mediteranu i u oblastima zapadne Azije, a takođe je rasprostranjena i širom Evrope, Azije i Severne Afrike. Bunika je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka. Može da dostigne visinu od 25 do 100 cm. Ima dlakave zelene listove ovalnog oblika sa izduženim ivicama. Cvet bunike je žute boje i može da proizvede čak do 8.000 semena. Drugi nazivi za buniku su balam, blen, bun, bunjika, bunica, zubna trava, zubljak, crna bunika, svinjarac, trava od bunila, trava od zuba...

Pixabay
 

Linija između toksičnih i lekovitih svojstava je veoma tanka i zato treba biti ekstremno oprezan pri upotrebi ove biljke kao prirodnog leka.

Listovi bunike se koriste u biljnoj medicini od davnina, a ponekad i cvetovi. Prilikom branja bunike potrebno je da nosite rukavice upravo zbog toga što je ova biljka otrovna.

Zbog svojih lekovitih svojstava u alternativnoj medicini se koristi lišće i jednogodišnje i dvogodišnje bunike, ali su se listovi dvogodišnje bunike pokazali kao efikasniji. Za lečenje se koriste isključivo listovi i cvet bunike, dok je delovanje bobica bunike veoma otrovno.

Glavni aktivni sastojci bunike su hiosciamin, kao osnovni sastojak (organsko jedinjenje koje sadrži 17 atoma ugljenika), skopolamin (jedan od sekundarnih metabolita; to su organska jedinjenja koja ne učestvuju direktno u rastu i reprodukciji organizma) i atropin (jedan od najstarijih i najpoznatijih lekova).

Bonus video

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike