Ko su češći zlostavljači na radu – kolege ili šefovi

23.07.2022

05:25

0

Autor: 24sedam

Najčešće mobing prijavljuju zaposleni na neodređeno vreme, i to dominantno u javnom sektoru, najpre zdravstvu i prosveti

Ko su češći zlostavljači na radu – kolege ili šefovi
Ilustracija - Copyright Profimedia

Zlostavljanje na radu zabranjeno je Zakonom, ali se u praksi, ipak, dešava. Ivica Lazović, direktor Republičke agenciji za mirno rešavanje radnih sporova, ističe da je mobing češći od strane kolega nego od nadređenih i da se javlja u svim delatnostima. Istakao je i da Agencija ne utvrđuje da li je postojalo zlostavljanje već ima za cilj da miri strane u postupku. U praksi se pokazalo i da većina nije spremna na pomirenje.

Najčešće mobing prijavljuju zaposleni na neodređeno vreme, i to dominantno u javnom sektoru, najpre zdravstvu i prosveti. Ima ga i kod privatnika sa velikim brojem zaposlenih, kažu u Republičkoj agenciji za mirno rešavanje radnih sporova. Od 2009. do juna ove godine beleže 627 pokrenutih postupaka zbog tzv. mobinga.

Ivica Lazović ističe da se prema iskustvima Agencije, najčešće pojavljuje linijski mobing koji dolazi od strane kolega, a ređe vertikalni od strane nadređenih, odnosno šefova.

Najčešće se, navodi, kao zlostavljači javljaju kolege i grupe kolega  i najviše su uzrokovani nekim emocionalnim razlozima, kao što je netrpeljivost.

Profimedia
 

Pored emocionalnog, dodaje, postoji i strateški mobing, ali i on je redak u praksi agencije. 

Pored Agencije, nadležnost u rešavanju sporova imaju i sudovi i veliki broj tih postupaka i završi na sudu ako je zlostavljač šef. 

- Kada govorimo o mobingu, najčešće je to ugrožena komunikacija u okviru organizacije, omalovažavanje, nepoštovanje, uvrede. Postoji mobing punog stola i mobing praznog stola i on se javlja i u praksi i u teoriji - objasnio je Lazović.

Navodi da mobing praznog ili punog stola prati administrativne profesije, ali da se mobing javlja i u proizvodnji i u svim oblicima ljudskih delatnosti.

Kome se prvo prijavljuje mobing

Adresa koja ne može da se preskoči kada neko hoće da prijavi mobing je firma, bez toga ne može dalje, odnosno na sud. 

- Problem se prvo rešava u kući, prijavljuje se prvo poslodavcu. Najčešći nedostatak je što poslodavci nemaju dovoljno obučene posrednike. Obavezni su da ponude posredovanje, ali ono  ne mora da uspe i u praksi je najčešće formalno da bi se otišlo na sud. To je jedan od ključnih nedostataka - ukazuje Lazović.  

Profimedia
 

Najčešće se, kaže, kao kompromisno rešenje nameće postupak pred Republičkom agencijom za mirno rešavanje radnih sporova i njenim iskusnim arbitrima.

Agencija je stanica između firme i suda, a ko hoće može besplatno da pokuša preko nje da se pomiri, pre nego što ode na sud ili da pred sudom zaustavi postupak. 

Većina nije spremna na pomirenje 

Od 2009. do juna ove godine samo u 15 odsto slučajeva došlo je do sporazuma. Agencija kontaktira prijavljenog za mobing i ako se ne odazove i neće pomirenje, obustavlja se postupak. Pokazalo se da većina nije spremna da pokuša pomirenje. 

Istakao je i da je Agencija od 2018. godine promenila način rada, ne utvrđuju da li je bilo ili ne zlostavljanja već mire strane u postupku. 

I u istraživanju o izazovima rešavanja radnih sporova u Srbiji koje je rađeno krajem prošle i početkom ove, piše da zaposleni predlažu da se uvede obaveza pokušaja mirnog rešavanja radnog spora pre utuženja.

Lazović navodi da već postoje radne grupe koje rade na unapređenju zakonskih propisa.  

Profimedia
 

Posebno naglašava da u Srbiji postoji SOS linija i da na broju 0800-300-601 pružaju informaciju svima koji smatraju da se suočavaju s mobingom na radu. 

Koliko je opasno zlostavljanje na radu

Ukazuje da je zlostavljanje na radu prema istraživanju Međunarodne organizacije rada veoma štetno, pada ukupna produktivnost zaposlenog na oko 60 posto.

Dodaje da je prema istraživanjima Klinike za rad u Milanu preko 70 posto dijagnoza u praksi te klinike uzrokovano zlostavljanjem na radu.

- Dakle zlostavljanje na radu je jedna skupa i opasna pojava koja pravi štetu i poslodavcu i produktivnost opada i odnosi sa klijentima se menjaju i generalno pravi štetu društvu kroz smanjenje ukupne privredne aktivnosti - zaključio je Lazović.

Bonus video:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike