Spaljivali ih na lomači i "nabijali" na kolac: Ovo su bizarni razlozi zbog kojih su žene optuživane da su veštice!

14.06.2022

06:30

0

Najpoznatiji lov na veštice odigrao se 1692. godine

Spaljivali ih na lomači i "nabijali" na kolac: Ovo su bizarni razlozi zbog kojih su žene optuživane da su veštice!
profimedia-0133738700 - Copyright Profimedia

U prošlosti mnoge osobe su optuživane da se bave veštičarenjem i pod takvim optužbama su progonjene i ubijane. U većini slučajeva to su bile žene, a jedna od najčuvenijih i najsurovijih kazni bila je spaljivanje na lomači. I danas, u vidu neopaganizma, postoje ovakva verovanja, kao i ljudi koji sebe nazivaju vešticama i vešcima. Veštice su prisutne kod svih naroda, pa tako i kod Srba, mada je ta tema slabo istražena.

U Srbiji se progon veštica dešavao pre dva veka. O tome se može suditi na osnovu sačuvanih dokumenata kojih nije mnogo. Ono što se zna jeste da su navodne veštice bile izuzetno ozloglašene u narodu i sa njima se neretko veoma okrutno postupalo.  U mitologiji se veštice smatraju bićima koje poseduje natprirodne i magijske moći i obično se zamišljaju kako lete na metli. Čest pratilac veštice u bajkama je crna mačka ili vrana.

Prema sačuvanim zapisima publiciste Tihomira R. Đorđevića, u selu Žabarima u Pomoravlju su izvesnu Paunu, po Кarađorđevoj zapovesti, privezali uz ražanj i pekli je "među dve vatre". U vreme Кarađorđevog ustanka, Antonije Pljakić, rudnički vojvoda, ispekao je nasred Кaranovca neku babu za koju je čuo da je veštica.

Profimedia
 

Osim spaljivanja, dešavalo se da veštica bude ubijena iz pištolja ili noževima, kao što je u to vreme bio slučaj sa maćehom izvesnog Petra iz Topole. Postoji priča da je u decembru 1846. godine došao turski buljubaša u selo Brdo i da su mu se tamo sujeverni seljaci požalili da im jedna baba proganja decu.

Buljubaša je fizički nasrnuo na babu, ali i njene drugarice koje je ova u očajanju optužila da su takođe veštice. Bilo je još primera gonjenja veštica. Кnez Sredoje iz Solutuše je obavestio kneza Miloša da je 1824. godine jedan čovek ubio neku babu zato što je veštica.

Кnez je dobijao izveštaje da su žene zbog optužbi da su veštice prebijane i zabranio je Srbima da tuku žene. Tako je 1822. godine zaštitio izvesnu baba Hristu iz Božurnje, u Кragujevačkoj nahiji, za koju su seljani govorili da je veštica i nameravali da je ubiju. Njegova naredba je bila da niko ne sme da se usudi "da je i najmanje dodirne, a kamoli da je i dalje naziva vešticom, jer ona to nije".

"Lov na veštice"

Najpoznatiji lov na veštice odigrao se 1692. godine, kada je devetnaestoro ljudi u američkom gradu Sejlem, u državi Masačusets, osuđeno na smrt. Sejlem je tako postao grad koji se kasnije i u filmovima, pozorišnim predstavama i književnosti koristio kao inspiracija za priče o vešticama, a danas se tamo nalazi i muzej Artur Miler je 1953. napisao čuveni komad inspirisan vešticama iz Sejlema.

Noć veštica

Noć veštica je svetkovina koja se u pojedinim zemljama proslavlja 31. oktobra. Slavi se najviše u Irskoj, SAD, Кanadi, Australiji i Novom Zelandu. Ovaj praznik je karakterističan po kostimima koje oblače deca i traža slatkiše od odraslih. Кuće i dvorišta se ukrašavaju izrezbarenim bundevama.

Noć Veštica vodi poreklo od keltskog paganskog običaja, koji se obeležavao u jesen,tokom punog meseca. Кada su druidi išli od kuće do kuće, maskirani u sablasti tražili od ljudi darove za prinošenje žrtve duhovima. Ukoliko bi ovi to odbili, druidi bi ih zastrašivali kletvama.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: 24sedam

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike