Od curenja nosa i prehlade može da dođe do teškog oštećenja jetre: Dr Delić objasnio sve o novom misterioznom hepatitisu

29.04.2022

19:10

1

Autor: 24sedam

Svetska zdravstvena organizacija je objavila da se kod dece pojavilo 169 slučajeva "nepoznatog akutnog hepatitisa"

Od curenja nosa i prehlade može da dođe do teškog oštećenja jetre: Dr Delić objasnio sve o novom misterioznom hepatitisu
boy-g3b8b040d8_1280 - Copyright Foto: Pixabay

Svetska zdravstvena organizacija je objavila da se kod dece pojavilo 169 slučajeva "nepoznatog akutnog hepatitisa". Posle svega što nam je doneo koronavirus, očekivano je da nas ovakva informacija uznemiri.

Razloga za posebne mere, bar za sada i bar kod nas nema, izjavio je za Radio Beograd 1 infektolog dr Dragan Delić.

- Još od 1995. godine, pedijatri i infektolozi se susreću sa akutnim hepatitisom jetre nepoznate etiologije - akutnim oštećenjem jetre kom se ne zna uzrok - rekao je dr Delić i naveo do sada poznate uzročnike oštećenja jetre: pre svih, primarno hepatotropni virusi, kao što su virusi hepatitisa A, B, C, D i E.

Tu su i neki drugi virusi koji mogu potencijalno da oštete jetru, kao što je epštajn-bar virus, mononukleoza, citomegalovirus, adenovirus i koksaki, herpes-simpleks virusi, kao i veliki broj virusa koji napadaju druge organe i tkiva, ali mogu da, u sklopu jedne viremije, daju i oštećenje jetre. Pored infektivnih agenasa postoje i mnogi drugi mogući uzročnici akutnog, novonastalog oštećenja jetre, kao što su lekovi, toksini, razne hemikalije, biljni preparati, koji se zajedno zovu: toksično-medikamentozna oštećenja. Takođe, postoje i autoimune i metaboličke bolesti jetre, ishemijski hepatitis i mnogobrojni infektivni i neinfektivni uzročnici.

24sedam/Profimedia
 

Tek kad isključimo sve te poznate faktore, kada sve to bude negativno tokom našeg istraživanja, objasnio je dr Delić, možemo reći da je reč o hepatitisu nepoznate etiologije ili po međunarodnoj klasifikaciji - hepatitis akutni koji se ne klasifikuje pod A, B, C, D ili E.

Sumnja se na adenoviruse 

U svetu se rade intenzivna istraživanja u ovoj oblasti, u nekim od njih, na Institutu za genetiku i genetički inženjering, učestvuje i sagovornik Radio Beograda 1.

Jedno od njih je i istraživanje o dejstvu adenovirusa koji obično napada gornje respiratorne organe. Postoji sumnja da bi baš ti virusi mogli biti odgovorni za akutna oboljenja jetre kod dece.

- Mi, pedijatri i infektolozi smo familijarni sa adenovirusom, ima 49 ferotipova tog adenovirusa, prilično je potentan i daje šarenu kliničku sliku - rekao je dr Delić.

Objašnjava da najčešće donosi infekcije gornjih disajnih puteva, faringits i konjunktivitis, može da se razvije faringo-konjunktivitalna groznica, ali i upala limfnih žlezda, zapaljenje moždanica ili mozga, pneumonija. Takođe, izaziva povraćanje i prolive, kod dečaka može da da hemoralgični cistitis, ali je retko kad davao hepatitis.

Profimedia
 

- To se događalo samo kod imunokompromitovanih osoba, recimo onih sa transplantiranim organima. Ovo je nešto novo: govori se o serotipu 41, koji je obično ranije davao samo gastroenterititis. Da li se u međuvremenu promenio, mutirao pa ima potencijal da se veže za ćelije jetre, ostaje otvoreno pitanje - rekao je dr Delić.

Iako nekima možda zvuči zastrašujuće da od šmrcavog nosa i nečeg što liči na prehladu nastane oštećenje jetre, razloga za poseban strah, kaže, nema.

Akutni hepatitis, novonastalo zapaljenje jetre, ima svoju simptomatologiju, mada često može da prođe i asimptomatski i bez žutila. Obično su simptomi mučnina, malaksalost, povraćanje, dete odbija hranu, ima povišenu temperaturu, u drugoj fazi se javlja prvo tamna mokraća, zatim žutilo beonjače i na kraju svetla stolica.

- Najčešće nam protiču tako i hepatitis A, B i E, bez simptoma. Ipak, potrebno je obratiti se pedijatru, jer je potrebno uraditi biohemijske analize. Tražiće se pre svega analiza aktivnosti serumskih aminotransferaza – AST i ALT. Kod hepatitisa, vrednosti AST i ALT su povećane 10 do 15 puta - dodao je dr Delić.

U humanoj populaciji kruži oko 5.000 virusa 

Pretpostavka da je ovakvo delovanje adeno-virusa posledica zaključavanja i fizičke distance na koju smo bili primorani tokom trajanja pandemije, dr Deliću deluje neubedljivo.

- Niti smo mi baš tako zaključavali decu tokom tog perioda, niti smo i mi odrasli bili baš pod staklenim zvonom. Svako od nas četiri do sedam puta godišnje oboli od neke virusne infekcije gornjih disajnih puteva. Čak 30 odsto od toga je neki koronavirus, a ostalo su ostali virusi – adenovirusi, influenca, rino - rekao je dr Delić.

Profimedia
 

 

Dodaje da smo stalno u kontaktu sa virusima, živimo u svetu mikroorganizama – u humanoj populaciji trenutno kruži oko pet hiljada virusa.

- Panika je kontraproduktivna, mada uvek postoji razlog za brigu i oprez. Moramo stalno voditi računa o ličnoj i kolektivnoj higijeni. To će smanjiti prisustvo infektivnih bolesti, ali koliko god da se trudimo – one su uvek tu. Virusi mogu da se prenose hranom, kontaktom, seksualnim putem i od njih se ne možemo potpuno zaštiti, ali ličnom i kolektivnom higijenom, i vakcinacijom, tamo gde ima vakcina, možemo smanjiti rizik - zaključio je infektolog dr Dragan Delić.

Bonus video:

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: RTS

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike