Hoće li rak postati hronična bolest kao visok pritisak i da li je hemioterapija prevaziđena? Doktor Radosavljević dao dugo čekani odgovor

08.04.2022

18:05

0

"Hemioterapija je kao jedina metoda lečenja trajala 50 godina, pa je ustupila mesto boljoj metodi"

Hoće li rak postati hronična bolest kao visok pritisak i da li je hemioterapija prevaziđena? Doktor Radosavljević dao dugo čekani odgovor
kancer rak - Copyright Profimedia

Teško je danas proceniti da li će rak za 20 godina postati hronična bolest, ali direktor Klinike za medikalnu onkologiju Instituta za onkologiju i radiologiju dr Davorin Radosavljević smatra da se može očekivati kvalitativan pomak u njegovom lečenju. U međuvremenu, lečenje raka hemioterapijom polako odlazi u istoriju pred novim metodama i lekovima, a pacijentima u Srbiji dostupan je veliki broj tih medikamenata.

Da li će sa novim lekovima i metodama lečenja za, recimo, 20 godina rak postati hronična bolest? 

- Hemioterapija je kao jedina metoda trajala 50 godina, pa sada ustupa mesto boljoj metodi, ciljanoj biološkoj terapiji, koju sada koristimo. Ali stvari se i dalje unapređuju, sada postoji i imunološka terapija za lečenje različitih tipova raka. Sa ovim terapijama, mi smo na najboljem putu da mnoge malignitete prevedemo iz smrtonosnih u hronične bolesti.

Kažete da je hemioterapija pola veka jedan od glavnih načina lečenja, ali da li je s pojavom novih lekova postala prevaziđenja?

- Jeste, ali imate tumore kao što je karcinom pankreasa gde još nema ni biološkog ni imunološkog leka koji je efikasan. Ali, recimo, kod karcionoma pluća ako imate bilo kakav mehanizam da date nešto osim hemioterapije daćete. I dajemo. Imuno terapija i dalje pravi nove proboje, i očekujemo je za lečenje raka bubrega, glave i vrata, mokraćne bešike, nekih retkih tumora kao na primer Merkel cell karcinom

24sedam/Radovan Marković
Dr Davorin Radosavljević

.Koliko se koriste novi lekovi u Srbiji?

- U skladu sa mogućnostima sistema.

Šta to znači?

- Pa, koliko dobijete novca da se proširi lista inovativnih lekova. Ali stalno dolaze novi lekovi, a mi "plivamo" da uhvatimo ono što je najbolje. Većinom uspevamo.

A šta možemo mi da učinimo?

- Ljudi treba da malo promene životni stil. To znači da generalno više brinu o zdravlju i da najrizičnije faktore, poput pušenja, probaju da uklone. Dakle, u preventivi leži spas od onkologije. Ne može se dovoljno naglasiti značaj ranog otkrivanja raka. A drugi deo priče su novi lekovi koji treba da pomognu onima koji imaju odmaklu bolest. Ali i osluškujte svoje telo! Malo preventive, redovnih pregleda, lekovi stižu... sve to zajedno će promeniti sliku onkologije nabolje. A da li će potpuno eliminisati smrtnost? Pa, to nije moguće. Hipertenzija odnosi hiljade života svakoga dana, ali stigma jeste nad onkologijom. Moramo svi malo da se potrudimo da tu stigmu otklonimo.

 

 

Da li to znači da mi imamo većinu modernih lekova za lečenje kancera?

- Da, preko 50 odsto. 

24sedam/Radovan Marković
Dr Davorin Radosavljević

A šta je sa tih drugih 50? Je l' problem u ceni, jesu li oni skupi?

- Lekovi u onkologiji nisu jeftini, ali je RFZO izdvojio do sada najveći novac za nove lekove za 2022. godinu. Tu su, u oblasti onkologije, usla na listu tri leka za karcinom dojke, tri za karcinom debelog creva, ušli su lekovi za karcinom bubrega, štitaste žlezde, lekovi protiv mučnina i povraćanja, za hroničnu leukemiju.

S obzirom na te nove lekove, da li se smanjuje broj operacija?

- Ne. Dobro promišljeno hirurško lečenje je najčešće najbolji i najbrži put ka izlečenju, jer podrazumeva najraniji stadijum bolest.

Koliko se procentualno obolelih od raka u Srbiji izleči u potpunosti, a koliko njih premine?

- Imamo samo neke podatke. Na primer, petogodišnje preživljavanje za karcinom dojke u Sloveniji je između 85 i 90 odsto. Kod njih je odziv na mamografiju 60-70 odsto. Kod nas je 15 odsto. Otkrivaju se tumori u ranoj fazi, i kod nas, ali onih otkrivenih u poodmalkoj fazi je previše.

Pandemija kovida je pri kraju. Bilo je problema u otkrivanju tumora u ranoj fazi. Koliko se to odrazilo na broj novoobolelih?

- Više se odrazilo na veličinu tumora kod odmaklih bolesti. To znači da je kovid usporio raniju ili pravovremenu dijagnostiku. Svetske procene su da je usporena dijagnostika bila kod oko 30 odsto pacijenata. Verovatno to možemo da kažemo i za Srbiju.

Da li se povećala stopa smrtnosti od tumora u toku kovid pandemije?

- Teško je reći. Mi smo sve vreme radili tokom pandemije. Hemioterapija, radioterapija i hirurgija su radile bez prekida i u punom obimu posla. Radimo više nego ikada. Teško mi je da poverujem da je smrtnost porasla. O tome ćemo imati podatke za dve-tri godine. Moja procena je da nije

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike