Pitbul opet napao decu! Stručnjaci tvrde: Opasne rase najčešće napadaju mališane! Otkrivamo koji su psi najopasniji i kako ih sprečiti?

07.02.2022

07:21

0

Svaki pas koji je naneo ozledu čoveku, u Centralnoj bazi podataka države označava se kao „opasan pas"

Pitbul opet napao decu! Stručnjaci tvrde: Opasne rase najčešće napadaju mališane! Otkrivamo koji su psi najopasniji i kako ih sprečiti?
profimedia-0608789168 - Copyright Profimedia

U čačanskom naselju Košutnjak u subotu je došlo do incidenta kada je vlasnički pas rase pitbul napao dvoje dece uzrasta osam i devet godina. Deca su odmah primljena na urgentno odeljenje Opšte bolnice u Čačku.

Očevidac je za medije rekao da je pas odjednom izleteo iz dvorišta i napao decu.

- Deca su prolazila ulicom, kada je na njih nasrnuo pitbul. Pas je samo odjednom izleteo iz dvorišta i napao ih. Oni su primljeni u Opštu čačansku bolnicu, ali nisu životno ugroženi i samo pukom srećom je izbegnuto da se ovaj incident završi fatalnim posledicama - rekao je on.

Poslednjih meseci zabeleženo je više napada pasa na ljude, a dva psa ove rase izujedala su i ženu u Pančevu kojoj je kasnije amputirana ruka.

Stručnjaci kao najčešći razlog napada pasa navode odbranu vlastite teritorije, tj. kada se stranac pojavi na mestu koje životinja smatra svojim, i dodaju da psa, bez obzira na rasu, treba tretirati kao opasnu životinju.

- U kolokvijalnom rečniku, pod agresijom ljudi smatraju napad psa na čoveka, ali bi trebalo da znamo da kada se koristi termin agresija, ona je moguća samo kod iste specije. Iako je nezahvalno i neumesno praviti poređenje između psa i čoveka, ali zarad razumevanja, psa možemo posmatrati kada sazri kao „bebu“ od jedva dve godine. I na tom nivou mentalnog razvoja je do kraja svog života, tako da su apstraktna i emocijalna inteligencija kod njih nerazvijene. Samo što ova „beba“ ima oštre zube i nokte - objašnjava za 24sedam stručnjak za obuku pasa Srđan Vidanović.

On navodi da pas, ma koje rase i veličine bio, napada kada se oseća ugroženo i brani sebe, kada brani ili pokušava da popravi svoju poziciju u „čoporu“, ili kada štiti svoj resurs kao što su hrana i voda. Takođe, kada štiti svoju teritoriju, kada je doživeo neprijatnost u ranoj fazi razvoja i „slika“ iz tog perioda ga aktivira kako bi opet zaštitio sebe, kada je povređen i bolestan, pa zbog neprijatnosti reaguje.

Profimedia
 

Vidanović objašnjava da su kod nas, nažalost, pojedine rase definisane kao opasne i etiketirane na taj način.

- To kod građanstva gradi određene stereotipe, kao i o njihovim vlasnicima. Međutim, naš zakon, kao i zakoni zemalja članica EU, psa smatraju za opasnu pokretnu stvar. Analogno tome, svaki pas je opasan bez obzira na to da li je pripadnik određene rase ili mešanac ili križanac, bez obzira na svoju veličinu. Razlika koja među njima postoji je samo sa stanovištva posledica. Pas je opasan onoliko koliko se vlasnik neodgovorno ponaša. Pas nije odgovoran za svoje postupke, već osoba na koju se on vodi, koja njim upravlja, kao što i deca ne odgovaraju pred zakonom do svoje 14 godine, već su za njihova dela odgovorni njihovi roditelji ili staratelji - kaže nam Srđan Vidanović i dodaje:

- Nezgode sa psima ne mogu da se iskorene, moguće je samo da se umanji njihova učestalost, broj, da se drže u određenim granicama, da se smanji težina posledica i tako dalje. Prema mom mišljenju, to je moguće postići, odnosno poboljšati, kroz edukaciju svih vlasnika pasa, ali i ljudi koji to nisu, ljudi koji nisu njihovi ljubitelji. To zahteva sistematičan pristup, kroz kampanje, obrazovni sistem dece u predškolskim ustanovama, osnovnim školama, angažovanjem svakog pojedinca, angažovanjem privatnih škola za edukaciju vlasnika i obuku pasa, KSRS, kinoloških društava, promenom određenih članova zakona... I sada je aktivnost prisutna kako od državnih institucija, tako i od privatnih lica i škola, ali naravno da uvek sve može da bude bolje. Treba uzeti u obzir da smo mi siromašna zemlja, gde ima većih prioriteta, kao što su zdravstvene ustanove, obrazovne ustanove...

Pixabay
 

On objašnjava da nema zvaničan podatak da su deca najčešće meta napada pasa, ali da deca jesu najugroženija ukoliko do incidenta sa psom dođe.

- Ne mislim samo na fizičke povrede nego i na stres koji takav incident može napraviti kod njih. Deca su izloženija ozbiljnijim povredama od strane pasa. Pas ujeda, najčešće, za najistureniji deo tela. U slučaju deteta, to je predeo glave. Trebalo bi, shodno tome, iako je u ovom momentu neumesno govoriti zbog ovog poslednjeg incidenta dok se ne smire strasti, vršiti edukaciju roditelja. Jer deo odgovornosti snose nekada i oni, u određenoj meri. A u kojoj, o tome sud odlučuje. U našoj kulturi ljudi se prema psu odnose kao prema javnom dobru, pa svi prilaze bez pitanja vlasnika da ga pomaze, puštaju decu da pritrčavaju psu i da ga grle , a pas takve „slike“ doživljava kao napad, oseća se ugroženim i kreće često da se brani. Ne sme se zaboraviti da je pas ipak samo životinja, direktan potomak vuka - zaključuje Vidanović.

Većina stručnjaka smatra da iza agresivnih pasa stoji neodgovornost ljudi, pa tako i Milan Bajić, dugogodišnji trener borbenih pasa i vlasnik jedne odgajivačne iz Čačka. On objašnjava da iza svega stoji "čovek i koristoljublje".

- Trebalo bi zakonski da se reguliše da ljudi koji imaju opasne pse prođu određene obuke, kako sa njima postupati i reagovati u različitim situacijama. Ljudi koji drže pse iz treće grupe, u koju spadaju stafordi i pitbulovi, to su sportski tipovi, a to su i aktivni psi. Vlasnici tih pasa su dobri ljudi, ali većina nije edukovana po pitanju toga kako dresirati psa i kako se prema njemu ponašati.  Zato ja krivim sistem što nije angažovao stučnjake koji će kroz kratku obuku sa vlasnicima proći najbitnije stvari. Takvi psi imaju pojačan nagon za teren ispred njega. Na svaki miris koji je psu stran, on će da napadne, što znači da postoji opasnost, a to se rešava samo socijalizacijom pasa - kaže za 24sedam Bajić.

Profimedia
 

On naglašava da kod agresivnih pasa problem može biti linijsko parenje.

- Linijsko parenje je parenje pasa u srodstvu tj. incest. Pas može da povuče devijantno ponašenje na taj način, genetskim putem, ali i lošim navikama. Pas tada na agresivan način iskazuje svoje negodovanje i dolazi do problema sa kojima se nažalost svakodenvno susrećemo - objašnjava on i dodaje zbog čega su deca najčešće mete napada:

- Deca imaju poseban vid komunikacije i "obojen" glas, a psi koji spadaju u grupu "opasnih" su preoštrih čula i imaju uska vidna polja. Bul terijer ima kose oči i ne vidi dobro, može da napravi haos, ima jak temperament, a nema dobar vid... zbog toga on dete može da zameni sa životinjom. Čak i malinoe, koji su vrhunki psi i retko prave problem, će pre da napadnu dete jer je on pas čuvar i ima poštovanje isključivo prema odraslima. Ljudima se mora objasniti kako postupati sa psima, ali prvenstveno im treba reći kako da postupe sa decom kad su u pitanju ti psi - kaže Bajić

Bajić kaže da oni koji drže azile, izbace pse na neku teritoriju kada prestane pomoć od države.

- Deca idu u školu, prolaze pored čopara pasa koji su prethodno samo izbačeni iz nekog kombija...tada dolazi do problema. Ti psi su dezorjentisani, nisu socijalizovani, ne znaju ništa o svetu van azila i onda prave ljudima velike probleme i štete. Najgore je što kad takav slučaj prijavite svi skoče da kažu da se te lutalice ubiju, ali niko ne gleda problem u suštini i ne shvata gde je koren problema - zaključuje Bajić.

Izvori agresivnosti mogu biti različiti, a na agresiju utiču i frustracije poput boravka u boksu i držanja na lancu. Iz tog razloga su iz organizacije za poštovanje i brigu o životinjama ORCA još ranije uputili apel vlasnicima pasa.

- Moramo apelovati na pojedine vlasnike pasa da spreče ovakve tragedije, tako što će promeniti način na koji drže svoje pse. Studije su pokazale da je dugotrajno zatvaranje pasa u kaveze (bokseve) ili držanje na lancu izuzetno štetno po fizičko i psihološko stanje životinja. Životinje prinuđene da žive u ovakvim uslovima, razvijaju različite poremećaje ponašanja, uključujući i ono najproblematičnije: agresivnost - naveli su iz ove organizacije.

Obaveze vlasnika i kazne

U Odluci o držanju domaćih životinja i kućnih ljubimaca u Beogradu, piše da je komunalni policajac ovlašćen da kontroliše uslove u kojima se drže životinje, kao i da li se vlasnici pridržavaju propisanih obaveza prilikom izvođenja u park, odnosno javnu površinu.

Vlasnik koji psa izvodi bez povoca, pušta ga da se slobodno kreće u parku ili ne očisti isprljanu površinu (pokupi izmet) može biti kažnjen novčanom kaznom od 10.000 dinara.

Psi mogu slobodno da se kreću u parku od 22 sata uveče do devet sati sledećeg dana (preko leta), odnosno od osam sati uveče do 10 sledećeg dana tokom zime.

Opasni psi ulaze u bazu podataka

Svaki pas koji je naneo ozledu čoveku u Centralnoj bazi podataka koju vodi Ministarstvo, označava se kao „opasan pas". To je svaki koji je bez očiglednog povoda napao čoveka ili drugu životinju i nanela mu telesne povrede ili ga usmrtila.

Nanošenje ozleda, odnosno izazivanje nematerijalne štete, nadoknađuje se oštećenoj strani u redovnom postupku pred sudom, shodno Zakonu o obligacionim odnosima. U zakonu piše da je za naknadu štete u slučaju ujeda psa lutalice odgovorna jedinica lokalne samouprave na čijoj se teritoriji se napad dogodio.

U oba slučaja, bilo da pas napadne drugog psa ili čoveka, odgovoran je vlasnik ili onaj koji se brine o životinji, navodi se u Odluci o držanju domaćih životinja i kućnih ljubimaca u Beogradu. Kada je reč o nadoknadi štete, postoje dve mogućnosti. Ako je štetu nanela životinja čiji je vlasnik poznat, slučaj se prijavljuje veterinarskoj inspekciji koja proverava da li je životinja registrovana i vakcinisana, navodi se na sajtu Orka.

Ako vlasnik nije poznat, odosno ako je reč o napuštenoj životinji, potrebno je obavestiti zoohigijenu koja psa hvata i smešta u prihvatilište. Postoji mogućnost da se pre obraćanja sudu obratite komisiji (vansudsko poravnanje) i ako ste zadovoljni iznosom odštete, možete da odustanete od daljeg gonjenja i ne morate na sud.

Ženi iz Pančeva amputirana ruka

U januraru ove godine su ženu u Pančevu izujedala dva pit bula, nakon čega joj je amputirana ruka. Ona je nakon napada operisana, amputirana joj je ruka, a više ujeda ima po celom telu, naročito po nozi i drugoj ruci. Nesrećna žena napadnuta je dok je šetala, a na nju su nasrnula dva vlasnička psa, koje je nakon napada preuzela pančevačka Higijena, dok je vlasnik pitbulova priveden u policiju. Iz pančevačkog tužilaštva saopštili su tada da su dva pit bul terijera, u vlasništvu D. Lj. napali ženu i naneli joj teške telesne povrede.

Kragujevčanku usmrtio šarplaninac

Kragujevčanka (69) preminula je u septembru prošle godine od povreda koje joj je naneo pas rase šarplaninac. Nesreća se dogodila u kragujevačkom naselju Pivara u dvorištu porodične kuće u kojoj je živela nesrećna žena, inače vlasnica psa. Policajci su stigli na mesto nesreće na poziv ekipe Hitne pomoći i zatekli mrtvu ženu koju je pas usmrtio ujedima po vratu. Devojčicu u Sjenici vlasnički pas izujedao po glavi.

Napad na devojčicu u Sjenici

Pas rase "američka akita" napao je u martu prošle godine u Sjenici devojčicu (8) koja je sa teškim povredama na glavi i telu zbrinuta u Medicinskom centru u Novom Pazaru. Protiv muškarca starog 35 godina, vlasnika psa, podneta je tada krivična prijava po nalogu nadležnog tužilaštva u Sjenici zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti. On se sumnjiči da je u svom dvorištu u Sjenici, u boksu koji nije bio adekvatno obezbeđen, držao psa rase "američka akita", koji je napao osmogodišnju devojčicu.

Rotvajleri usmrtili četvorogodišnjeg dečaka

Dečaka D. B. (4) iz Sente izgrizli su rotvajleri ispred samih ulaznih vrata njegove kuće, posle čega je preminuo. Incident se dogodio u martu prošle godine, a dečak je preminuo na svoj rođendan. Tragedija se dogodila u dvorištu kuće u kojoj živi sa majkom. Do strahote je došlo kada je dostavljač doneo picu koju je majka mališana naručila za njegov rođendan. Navodno, majka je uzela dostavu i zamola sina da zatvori vrata iza nje, a dva od tri psa su u tom trenutku istrčala iz boksa u dvorištu i nasrnula na dete. Očajna majka je pokušavala da spasi svog sina, a u tom rvanju se i sama povredila. Uspela je da otrgne sina, ali nažalost bilo je kasno. Kako se navodi, dečak je najpre prevezen u bolnicu u Senti, a zatim je prebačen u Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine u Vojvodini u Novom Sadu. Pokušana je reanimacija, ali nažalost, bezuspešno.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike