Nema dalje: U Srbiji je svaki drugi čovek gojazan, Britanija ima rešenje, a šta ćemo mi?

30.07.2021

06:15 >> 08:45

0

Prekomernu težinu ima 55 odsto građana Srbije, pokazuju podaci agencije Eurostat

Nema dalje: U Srbiji je svaki drugi čovek gojazan, Britanija ima rešenje, a šta ćemo mi?
Copyright Pixabay

Svaki drugi građanin Srbije ima prekomernu težinu i naša zemlja našla se na nezavidnom 18. mestu u Evropi po broju gojaznih ljudi, pokazuju poslednji podaci Eurostata za 2019. godinu. A, upravo taj zdravstveni problem jedan je od okidača za dijabetes, kardiovaskularne bolesti, a posredno i maligne, upozoravaju stručnjaci.

Naime, kako se navodi u izveštaju ove agencije, prekomernu težinu ima 55 odsto građana Srbije. To je znatno više od evropskog proseka, koji iznosi 53 odsto, a što je naše stanovništvo dovelo na 18. mesto, od 30 zemalja Evrope.

Ilustracija, Profimedia

Gojaznost je jedan od najvećih problema sa kojima se suočava moderna civilizacija. Ipak, da gojaznost nije samo estetski problem, već izaziva i velike medicinske tegobe, upozorava za 24sedam nutricionista Branka Mirković.

Posledice i faktori rizika

– Gojaznost nastaje usled neželjenog porasta telesne težine, do koje dolazi kada ljudi jedu više nego što potroše putem fizičke aktivnosti. Gojazni ljudi imaju povećan rizik obolevanja od insulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog pritiska, šloga, demencija, ali i određenih vrsta karcinoma – napominje ona i objašnajva:

Branka Mirković, Printscreen/Youtube, Zdravo jutro

– Dugo se verovalo da je masno tkivo samo teret koji nosimo na sebi, međutim, vremenom se dokazalo da je u pitanju endokrini organ, a da se u masnoći razvijaju i problematični ćelijski tumori – ističe Mirkovićeva.

Prema njenim rečima, gojaznost uglavnom nastaje zbog socijalne genetike.

– Odnosno načina vaspitanja i stečenih navika u detinjstvu. Tako, nepravilna i prekomerna ishrana, držanje dijeta, upotreba tableta i suplemenata, kao i ispijanje gaziranih sokova i energetskih pića glavni su uzročnici debljine. Takođe, faktori rizika za nastanak prekomerne težine su i izloženost prekomernom stresu, zagađenju, udružene bolesti, ali i nedovoljna fizička aktivnost – navodi ona.

Kako dodaje, pokazalo se da su prekomernoj težini skloni i muškarci i žene, a da veliku ulogu u tome “igra” i fenomen nacije.

Brza hrana, Profimedia

– Kod nas vlada mišljenje da muškarci moraju da budu hedonisti i gurmani, jer , svojom veličinom dokazuju moć. Žene, sa druge strane, takođe, uživaju u hrani i piću, s razlikom što one to rade u tajnosti. Kada su u pitanju druge Evropske zemlje, na primer Francuska ili Italija, čije kuhinje obiluju raznim vrstama sireva, pastama i picama, pokazalo se da se to nije odrazilo na njihovu težinu. Oni jednostavno imaju manir da jedu svakog dana u isto vreme, a da pritom unose male količine hrane – poručuje nutricionista.

Upravo zbog toga, a na osnovu istih podataka, manji procenat ljudi sa prekomernom težinom registrovan je u Italiji (46 odsto), Francuskoj (47 odsto) i Luksemburgu (48 odsto).

Veza obrazovanja i gojaznosti

Razlike u prekomernoj težini vide se i u odnosu na nivo obrazovanja, odnosno najgojazniji su oni sa najnižim obrazovanjem, jer, kako navodi Eurostat, “što je  nivo obrazovanja veći, broj prekomerno teških se smanjuje.

Printscreen/Youtube /Novo Jutro

Psiholog Aleksandra Janković ovaj fenomen objašnjava rečima da visokoobrazovni ljudi vode računa o zdravlju isto onoliko koliko i o fizičkom izgledu.

– Trude se da izgledaju adekvatno, jer im uglavnom i sam posao određuje određeni kodeks oblačenja. U skladu sa tim, poštuju i praktikuju zdravu ishranu. Sa druge strane, ljudi nižeg obrazovanja obično obavljaju fizičke ili kućne poslove, pa i ne mare za težinu – kaže ona.

Važan korak Engleza

Istovremeno, kako stoji na sajtu Ministarstva zdravlja Velike Britanije, 21. jula je objavljeno da će tamošnja Vlada od oktobra iduće godine ograničiti promociju nezdrave hrane u hipermarketima, kao deo strategije za borbu protiv gojaznosti i očuvanje zdravlja nacije.

Prodavnica, Pixabay

To znači da više neće biti istaknute promocije hrane koja sadrži visok nivo masti, šećera i soli. Takođe, neće više moći da se organizuju akcije “kupi jedan, dobijaš drugi besplatno” ili “3 za 2” ponude…

Ovaj korak naše sagovornice pozdravljaju kao dobar vid preventive u borbi protiv gojaznosti.

Povezane vesti:
– Trebalo bi da zdrava hrana bude jeftinija, a time i dostupnija u prodavnicama. Takođe, raditi na njenoj promociji. Za sada nema reči o tome da će naša zemlja pristupiti akcijama poput Velike Britanije, a preko su nam potrebne takve odluke. Moramo svi učestvovati u obrazovanju navika u ishrani, najpre dece, i naučiti ih da je zdravlje osnovni resurs koji nije nepresušan izvor – zaključuje Jankovićeva.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike