Ekskluzivno: Prof. dr Radan Stojanović otkriva da li su kovid vakcine opasne, ko da ih ne primi i da li imaju čip

18.01.2021

19:00 >> 08:11

0

Autor: Radmila Briza

U intervjuu, za 24sedam, sa profesorom Medicinskog fakulteta u Beogradu pronađite činjenice o svemu što vas je zanimalo, a niste imali koga da pitate

Ekskluzivno: Prof. dr Radan Stojanović otkriva da li su kovid vakcine opasne, ko da ih ne primi i da li imaju čip
Copyright Prof. dr Radan Stojanović Privatna arhiva

Srbija od juče ima sve tri vrste vakcina protiv kovida, koji nas je izbacio iz normalne realnosti, uveo u neku novu i tako nas drži već čitavu godinu. Građani sada mogu da izaberu da li će da se vakcinišu “Fajzerovom” mRNK vakcinom, ruskom “vektorskom” ili kineskom “običnom”.

Na sve to, profesor dr Radan Stojanović, koji na Medicinskom fakultetu u Beogradu predaje kliničku farmakologiju, u ekskluzivom intervjuu za “24sedam” kaže:

– U pitanju je pandemija. O koronavirusu svakim danom saznajemo sve više. Postoji potreba da se zaštitimo od ovog virusa na sve moguće načine. Jedan od njih je da se dozvoli ljudima da se zaraze i da se tako stekne taj čuveni kolektivni imunitet, dok je drugi da se planski, sistematski ljudi vakcinišu i da se na taj način kontroliše sve što nam se dešava u vezi sa epidemijom koronavirusa u Srbiji.

Da li će tako koronavirus nestati?

– Sigurno da neće. Ali, možemo da ga stavimo pod kontrolu vakcinacijom. One deluju po istom principu kao i kada se zarazimo, odnosno stimulišu imuni sistem čoveka da pravi antitela na koronavirus.

Prof. dr Radan Stojanović, Privatna arhiva

Kako to rade vakcine koje sada imamo u Srbiji?

– Sada u zemlji imamo tri tipa vakcina. Prvi je mRNA, napravljena na bazi takozvane informacione RNK, po najnovijoj tehnologiji, potom takozvana „vektorska“, nešto starije tehnologije, ali i dalje veoma nove. Podrazumeva da postoji jedan „nosač“, bezazleni, izmenjeni adenovirus u koji je ubačen gen koronavirusa. Kada takav uđe u našu ćeliju, šalje joj određenu informaciju da ona, u konačnoj varijanti, sintetiše onaj čuveni omotač koronavirusa. Pošto smo ranije imali kontakt sa adenovirsima, ono što može kompromitovati efikasnost te vakcine su već postojeće imune snage našeg organizma na taj virus. Upravo to su naučnici pokušali da izbegnu tako što će u prvoj dozi dati soj adenovirusa, tip 26, dok će u revakcini biti tip 5. Kada pričamo o ove dve vrste vakcina, mi nemamo iskustva u vezi sa njihovom primenom. Postoje neka iskustva u primeni te „vektorske“ jer je 2019. godine registrovana za ebolu. I konvencionalna, svima poznata, koja je juče stigla iz Kine, sadrži umrtvljeni koronavirus, onesposobljen da izazove bolest, ali sposoban da izazove imuni sistem čoveka da stvara antitela.

Kakva je efikasnost tih vakcina?  

– Kada je reč o njihovoj efikasnosti, ona se u kliničkim istraživanjima pokazala dobrom – 90 odsto, 95 odsto, kineska nešto malo manje. Ali, to je efikasnost u kontrolisanim uslovima. Kada krene njihova masovna upotreba dobićemo i nova saznanja u realnom vremenu. Znaćemo kakva je efikasnost i bezbednost.

Kakva je dosadašnja bezbednost vakcina?  

– Kratkoročna bezbednost vakcina je manje-više poznata. Posle primene vakcine ispolje se vrlo brzo neke reakcije, kao što su bol na mestu uboda, skok temperature, glavobolje…

Koje su kontraindikacije, odnosno stanja ljudi zbog kojih oni ne mogu da prime vakcine?

Jedina kontraindikacija jeste temperatura i akutna infekcija. Za mRNA je preosetljivost na komponente koje ulaze u njen sastav. Osobe koje su u anamnezi, odnosno informacijama o ranijim ozbiljnim alergijskim reakcijama, kao što su anafilaktički šok na hranu i lekove, nisu kandidati za vakcinu. Ali, ako zagrebemo dalje i vidimo da je korist od vakcinacije veća od rizika da se one razbole od kovida, onda mogu da se vakcinišu. Biće u prostoriji gde su primili vakcinu 45 minuta da može da se primeni antišok terpija, ako krene alergijska reakcija.

Prof. dr Radan Stojanović, Privatna arhiva

Šta je bolje – preboleti kovid ili se vakcinisati?

 – Postoji rizik od kovida. Neko će imati lakšu kliničku sliku, a neko će umreti. Kada posmatramo malo dublje, čak i građani koji su, uslovno, imali lakši oblik bolesti imaće posledice koje će se javiti malo kasnije. Neki ljudi ne mogu nikako da se oporave. Osećaju umor na najmanji napor, imaju tahikardije, dijabetes… To se zove post-kovid stanje. Vakcinama, s druge strane, mi moramo da stavimo tu epidemiju pod kontrolu. Šta je sa pacijentima koji ne boluju od kovida i koji ne mogu da dođu do svojih lekara? Bolje je vakcinisati se.

Pročitajte i:

Dosad se za vakcinaciju prijavilo 280.000 ljudi u Srbiji, koja ima oko sedam miliona stanovnika.

– Mislim da građani ne bi trebalo da znaju mehanizam dejstva vakcina, o njihovoj distribuciji, aplikaciji… To zbunjuje ljude. Njima bi trebalo reći da su vakcine efikasne i to je ono što bi građane trebalo da interesuje. Ovoliki broj ljudi, koji su se prijavili da se vakcinišu, jeste posledica gubitka poverenja. I ono se mora vratititi. Tu ulogu mogu da imaju i Srpska akdemija nauka i umetnosti, Lekarska komora Srbije, ali i svi drugi nadležni. O vakcinama ne bi trebalo da govore teoretičari zavere, pevači, glumci… Ovako mala cifra prijavljenih građana je samo kap u moru u celoj ovoj priči.

Poruka građanima…

– Ljudi, trebalo bi da se vakcinišete protiv koronavirusa. To je jedini način da se sve ovo bezbedno zaustavi. Istine radi, rizik od vakcine postoji. Ali je beznačajan u odnosu na obolevanje od kovida, posle čega biste mogli da trpite posledice ili umrete. Ne postoji nikakav čip u vakcinama.

 

 

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike