Stari zanati su moderni i traženi, samo da još dobijemo zanatlije

03.11.2020

06:22 >> 08:18

0

Stari zanati su moderni i traženi, samo da još dobijemo zanatlije
Copyright Foto:24sedam /Goran Sivački

Vlada Srbije je formirana, i jedan od prva tri zakona kojima bi ona mogla da se bavi je i zakon o zanatima. Nacrt tog zakona, uz zakon o rodnoj ravnopravnosti i zakon o socijalnom preduzetništvu, napravila je Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), a oko 50.000 srpskih zanatlija željno ga već decenijama iščekuje.

– Ljudi u Srbiji i dalje na stare znate gledaju kao na nešto prevaziđeno, nešto što nije moderno niti traženo u svetu. A to je velika zabluda. To je nešto što se danas traži u svetu, pogotovo u onlajn prodaji, jer nije kupovina “preko neta” (samo) za fabričke stvari koje možete svuda da nađete, nego za nešto što je unikatno, napravljeno rukom majstora – kaže, za 24sedam, Vileta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a.

Imali smo zakon pre 200 godina

Srbija je još u vreme vladavine Miloša Obrenovića imala svoja udruženja zanatlija. Prvi esnaf – terzijski (gradski krojači), osnovan je 1817. godine, a potom su osnovani i trgovački, bakalski, mehanski, lončarski…. Tada je svaki Srbin mogao da dobije dozvolu za otvaranje dućana ako je pet godina pekao zanat. Koliko je Srbija tada bila avangardna, vidi se iz zakona u kome je stajalo da vlast nikako ne sme da se meša u rad trgovačke, zanatske i industrijske komore.

Asocijacija malih i srednjih preduzeća je sličan nacrt zakona uradila u saradnji sa Zanatskom komorom Nemačke, pre više od deset godina. Taj nacrt, u kome je bilo popisano osamdeset zanata koji bi profitirali, prošao je i javnu raspravu, a na putu do Skupštine Srbije i usvajanja preprečila se, kaže predsednik asocijacije Zoran Vujović, Privredna komora Srbije, koja nije želela da „deli preduzetnike sa nekakvom Zanatskom komorom“.

– Zakon o zanatima, a time i prave zanatlije, imaju sve zemlje EU, osim Austrije. Imaju ga i sve zemlje nekadašnje Jugoslavije, osim Srbije, i za sve ovo vreme nismo uspeli da ubedimo Ministarstvo privrede da umesto priča o velikim temama i borbe protiv sive ekonomije uradimo nešto konkretno – kaže, za 24sedam, Vujović.

Vujović kaže da Asocijacija velike nade polaže u novu ministarku privrede Anđelku Atanasković, koja dolazi iz privrede i trebalo bi da razume da nisu sve zanatlije preduzetnici, kako se vode po sadašnjim propisima.

Sa rafa mora onlajn i na sva zvona, Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović

– Frizer ne može da ošiša stotinu ljudi dnevno, niti moler da okreči sto stanova, a trgovac može da proda sto pari patika. Zato su i porezi zanatlijama drugačiji, a, recimo, frizeri u Sloveniji i stari zanati imaju manji PDV – objašnjava Vujović.

Isterani u sivu zonu

Zbog nepostojanja Zakona o zanatima i guranja zanatlija u preduzetnike u Srbiji je veliki deo ovog sektora u sivoj zoni, a to ne samo što je loše po državu, već nosi i ozbiljne probleme korisnicima usluga, smrtonosne čak.

– Kada pozovete vodoinstalatera iz oglasa ili preko društvene mreže u Srbiji ne možete biti sigurni ko vam ulazi u kuću niti šta možete da očekujete. Da li je došao da vas „tipuje“ za krađu, da li je uopšte majstor… Pitanje je kome, odnosno na koga da se žalite na loše završen posao, ili štetu koja može da nastane kada procuri voda ili „padne plafon“ – pojašnjava Vujović.

Kod njih i “konfekcijska” roba može po meri, Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović

On ukazuje i na jedan zaboravljeni slučaj devojke preminule na Infektivnoj klinici u Beogradu posle intervencije u kozmetičkom salonu, jer se „zanatlija“ nije pridržavao standarda profesije, odnosno „reciklirao“ je upotrebljeni materijal za depilaciju.

– Da se to ne bi događalo i da na dobitku budu i država, preko poreza, korisnici, preko kvalitetne usluge, a zanatlije preko lojalne konkurencije i boljeg poslovanja, mora postojati poseban zakon – kaže Vujović.

NALED-ov predlog zakona

A u zakonu bi trebalo da, prema nacrtu NALED-a, bude jasno ko i kako može da postane šegrt, kalfa, pa majstor (srednja škola, tri godine iskustva… upis u registar Zanatske komore), ali i kako može da izgubi to zvanje, odnosno da bude izbrisan iz jedinstvenog registra zanatlija, recimo odlukom Suda časti Zanatske komore.

Čuvati čuvare tradicije

– Zanati pružaju mogućnost da se stvaraju kreativni poslovi koji mogu angažovati hiljade mladih i žena i stvoriti prihod za porodice u ruralnim sredinama. Uz zakon o zanatstvu, Etno mreža zagovara i uspostavljanje instituta “čuvar tradicije”, koji će obezbediti platu iz budžeta za kvalifikovane čuvare nasleđa, odnosno društvene radnike, pretežno žene koje čuvaju nasleđe kroz aktivno prenošenje znanja i promociju elemenata nematerijalnog nasleđa u lokalnoj zajednici, izradom ručnih radova od konca i vune – kaže Jovanović.

Nadalje, tu piše i kako majstori mogu da se udruže u zanatsku zadrugu, udruženje zanatlija…, zatim šta su stari zanati, šta umetnički zanati, a šta domaća radinost, i, na kraju, kako će Zanatska komora da se finansira.

Donošenje ovog zakona je veoma važno jer zanati predstavljaju zanemaren i ugrožen sektor privrede Srbije, iako bi mogli biti jedan vitalan segment ekonomije, i to sve traženiji i uvažavaniji u savremenom svetu.

– Današnji razvijeni svet traži ekološki proizvod dodate vrednosti koji ima svoj identiteta koji mu daje specifično podneblje. Stranci bi to kupovali, diplomate nosile kući po svetu, i to bi se onda proširilo i po Srbiji, pogotovo ako bi se napravila neka ponuda namenski za mlađu populaciju, i to onlajn. Ti ljudi, a mahom su starije generacije, znaju da napave dobar proizvod, ali im se mora sistemski, preko Zantske komore i države, pomoći da to plasiraju u svet – kaže Violeta Jovanović, koja je i predsednica Etno mreže.

Regulativom bi se stvorili preduslovi za očuvanje zanata ali ne samo njih. Opančarima, recimo, treba koža a ćilimarima kvalitetna vuna domaćih ovaca i to zajedno zahteva sistemsku podršku očuvanju stočnog fonda.

Za početak, Ministarstvo privrede može da donese zakon o zanatstvu, Ministarstvo rada da podrži zanate kroz javne radove, a Ministarstvo spoljnih poslova da rukotvorine uključi u protokolarne poklone.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike