Rusi se stisli ili pritisli: Evropljani bi mogli da ostanu bez gasa

22.07.2021

08:11 >> 08:12

0

Energetski gigant Gasprom neočekivano nije ovog leta uzeo dodatne kapacitete za transport ka EU za zimu a i sada prodaje manje gasa nego što bi mogao

Rusi se stisli ili pritisli: Evropljani bi mogli da ostanu bez gasa
Copyright profimedia

Saga sa rusim gasovodom Severni tok 2, koji je potencijalna žila kucavica energetike Evrope se, izgleda, privodi kraju ali sa dramatičnom završnicom.

Ruski gigant „Gasprom“ ne dopunjava skladišta gasa u EU i Evropljani su pomalo zabrinuti tom činjenicom. Razloga za brigu da li će imati dovoljno gasa za zimu Evropljani vide i u tome da im Moskva prodaje manje gasa nego što bi realno mogla.

Vesti s početka jula ostavile su mnoge upućene u čudu jer, iako je cena gasa najviša u poslednjoj deceniji, Gasprom za ovaj mesec nije zakupio dodatni kapacitet za tranzit gasa preko Ukrajine, javlja RTS.

Štaviše, ruska državna firma će u julu Evropskoj uniji prodati dve milijarde kubika gasa manje nego što bi mogla.

Pored smanjenog kapaciteta preko Ukrajine, Rusi su zbog redovnog održavanja na nekolio dana „zavrnuli“ i druga dva gasovoda koja vode do najvećeg potrošača u EU – Nemačke – Jamal koji ide preko Belorusije i Poljske, te Severni tok pod Baltičkim morem.

Zbog ovih neobičnih događaja među stručnjacima kruže dve teorije. Jedna, da Rusija veštački smanjuje proizvodnju kako bi izazvala povećanje cena i najesen masno zaradila. Tako nešto se oduvek dešava na tržištu nafte, kada se slože veliki proizvođači.

Druga teoriju gasno izgovara Joahim Endres, šef berlinske konsultantske kuće Ganekso.

– Izgleda da Rusija ne podešava samo cene i količine, već pre svega vrši pritisak kako bi obezbedila završetak gasovoda Severni tok 2 – napisao je Endres u redovnom „Izveštaju o tržištu gasa“ svoje firme.

Skladišta se prazne

Na upit „Dojče vele“ (DW) o toj situaciji, sa početka meseca, Gasprom je odgovorio da „striktno ispunjavaju porudžbine kupaca i po tome bukiraju odgovarajuće kapacitete, a ne obratno.”

Dva najveća „Gaspromova“ skladišta gasa u EU – u nemačkom Redenu i austrijskom Hajdahu – početkom leta bila su skoro sasvim prazna.
– To je sasvim neuobičajeno za Gasprom i navodi na političku interpretaciju – kaže za DW Hajko Loman, nezavisni stručnjak za tržište gasa iz Berlina.
Loman dodaje da niko ne sumnja da će Gasprom na kraju ispuniti sve obaveze iz ugovora. Ali čudno je, dodaje, što ne puni skladišta.

Screesnhot/Youtube

Poruka poslata preko ruske državne novinske agencije „Novosti“ je bez mnogo fame analizirala da je cilj “naviknuti naše zapadne partnere na očigledan zaključak: obezbeđivanje sigurnosti u snabdevanju moguće je samo u bliskom partnerstvu sa Rusijom”.

Deluje da je Moskva čvrsto rešena da kroz Ukrajinu upumpa tačno onoliko gasa koliko predviđa tranzitni ugovor, i ni kubik više.
Naime, krajem 2019. je sklopljen petogodišnji ugovor dve zemlje prema kojem je tranzitna količina prošle godine iznosila 65 milijardi kubnih metara, a od ove godine 40 milijardi kubika godišnje.

Gasprom je računao da će i ta manja količina preko Ukrajine biti dovoljna jer je odavno trebalo da bude završen Severni tok 2, drugi gasovod koji direktno povezuje Rusiju i Nemačku kroz Baltičko more.

No, to su sprečavale američke sankcije koje je administracija Donalda Trampa uvela svakoj firmi koja učestvuje u dovršetku gradnje gasovoda. I aktuelni stanar Bele kuće Džozef Bajden kritički gleda na taj projekat, tvrdeći da tako raste zavisnost Evrope od Rusije, ali tu se situacija menja.

Paralelno sa ruskom kalkulacijom, koja bi nakon ovog leta mogla prerasti u ultimatum, Nemačka uspešno pritiska SAD da prihvate Severni tok 2.
Ako skladišta u EU budu prazna, evropske države će biti primorane da brzo dodele upotrebnu dozvolu Severnom toku 2 – koji će do tada valjda biti konačno gotov. Taj gasovod može da transportuje dodatnih 55 milijardi kubika godišnje.

Ukoliko pak gasovod ne počne sa radom, onda može biti da će Evropa ostati „kratka“ sa gasom naredne zime jer su skladišta prazna, a Rusija ne namerava da poveća obim isporuka preko Ukrajine i tako toj zemlji plati dodatne tranzitne takse. To bi, ukratko, mogla da bude neizgovorena pretnja Moskve.

Hajko Loman koji spada među zagovornike Severnog toka 2 ne veruje da će stvari otići tako daleko.

– Do sada Gasprom nikada nije vršio politički pritisak na zapadne kupce gasa, ili barem o tome ništa nije poznato. Ako se sada desi presedan, to bi bilo pogubno za Gasprom u trenutnim političkim diskusijama – kaže Loman.

Pročitajte još:

Jer, kako podseća Loman, Evropska unija je usred velike debate o borbi protiv klimatskih promena koja podrazumeva i promenu izvora energije. Prvi je na udaru ugalj, pitanje je šta će biti sa nuklearnom energijom, dok gas na srednje staze ima perspektivu.

Nemci, s druge strane, dosledno prate svoj interes i, prema pisanju agencije „Blumberg“ koja ima uvid u nacrt američko-nemačkog sporazuma, Nemačka bi uplatila 175 miliona dolara u fond za izgradnju zelene energije u Ukrajini i založila se u Moskvi da i nakon 2024. godine deo gasa ide kroz Ukrajinu. Zauzvrat bi Vašington odustao od sankcija za Severni tok 2 i gasovod bi mogao da proradi do kraja godine.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: RTS

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike