aktuelno

Đuričin o NIS-u: Dilojt procenio da je vrednost kompanije 2,2 milijarde evra

11.10.2025

16:26

0

Autor: 24sedam

Srbija 50 procenata kompanije plus jednu akciju prodala za 420 miliona

Đuričin o NIS-u: Dilojt procenio da je vrednost kompanije 2,2 milijarde evra
Copyright Tanjug/NIS

Profesor Ekonomskog fakulteta Dragan Đuričin izjavio je danas da je procenu prilikom prodaje Naftne industrije Srbije (NIS) 2008. godine radila revizorska kuća Dilojt, koju je angažovala Vlada Srbije i da je ona tada procenila da je vrednost po prinosnom metodu bila 2,2 milijarde evra za 100 odsto vlasništva NIS-a bez rudnog bogatstva.

- Međutim, NIS je prodat za 400 miliona plus, mislim da je precizna cifra 420 miliona i prodato je 50 procenata kompanije plus jedna akcija, dakle većinski paket, što je značajno manje od dela koji bi predstavljalo 50 procenata procenjene vrednosti od 2,2 milijarde evra - rekao je on za TV Prva.

Đuričin je naveo i da je procena najdelikatniji konsultantski posao, ali da prilikom prodaje NIS-a nije došlo do sastanka procenitelja prodavca i procenitelja kupca. On je podsetio i da su ugovorom o prodaji NIS-a bile predviđene i značajne investicije, kao i da će biti izgrađen gasovod Južni tok, ali da do toga nije došlo.

Simbolična renta

- U početku, ruski partner je eksploatisao značajno naše rudno bogatstvo po simboličnoj rudnoj renti, koja je bila nekoliko puta manja nego u susednim zemljama i za gas, i za naftu. Mislim da su naše rezerve praktično istrošene do sada, a to je verovatno bio i jedan od razloga visokog profita koji je u jednoj godini iznosio čak milijardu evra - rekao je Đuričin dodajući da se se do desilo 2018.

Prema njegovim rečima, to je jako značajan podatatak jer država Srbija ima 30 odsto vlasništva i kada imate neto dobitak od milijarde, dobijete 300 miliona evra u budžet. On je dodao da ne treba zaboraviti i da je država poklonila stanovništvu besplatne akcije NIS-a od onog ostatka od 49 odsto.

- Zato smo mi naše učešće u međuvremenu smanjili zbog toga što su građani prodavali akcije na tržištu investitorima i znači, umesto da imamo 49 odsto, mi zbog toga sad imamo 30 odsto. Prema tome, prodali ste porodično srebro po ceni gvožđa. Imate nisku cenu, smanjili ste udeo u vlasništvu i na neki način ste suzili prostor za punjenje budžeta - rekao je Đuričin.

Loše upravljanje

Podsetio je i da je u trenutku prodaje NIS bio kompanija koja je generisala gubitke ili simbolične dobitke, jer se loše upravljalo tom kompanijom.

- To je bila tipična posledica takozvane partijske svojine, da vam partijski kadrovi dolaze, a postajalo je i pravilo da se finansiranjem opšte i zajedničke potrošnje, sporta ... upravo bave javna preduzeća kao što je bio NIS, tako da je on bio osuđen na nisku profitabilnost. A onda su došli Rusi koji su bili vrlo efikasni u eksploataciji rudnog bogatstva, nafte i gasa i to je, između ostalog, uz tehnološko inoviranje, uticalo na ogroman rast njihovog prihoda - rekao je profesor.

On je precizirao i da je Dilojt tada za procenu vrednosti NIS-a angažovalo Ministarstvo privrede odlukom Vlade Srbije na korektan način, ali da se nešto desilo u međuvremenu na političkom nivou.

- Ja sam čak imao i kontakte sa nekim ljudima iz političkog vrha uz pitanje ako ćemo li mi da prezentiramo našu procenu i bilo mi je rečeno da je sada novi čovek, da ministar privrede više nije zadužen za te stvari, da će on posredovati između države i ruskog partnera - rekao je on.

Veliki igrači

Đuričin je dodao i da u tom trenutku, 2008. nije bilo interesa zapadnih kompanija za kupovinu NIS- a i da on misli da je to bio "prećutni sporazum velikih igrača na globalnom tržištu nafte i gasa da se ustupi ruskom investitoru ova zona uticaja".

- Imam utisak da druge kompanije u tom trenutku nisu bile zainteresovane i da je to bio razlog zašto nismo išli na tender - rekao je Đuričin dodajući da je država tada odredila Borka Stefanovića da bude posrednik u pregovorima.

Profesor je ocenio i da je država zadržala 49 odsto NIS-a sada bi verovatno prelazak na većinsko vlasništvo bio lakši.

- Sada su sankcije uvedene i njihov jedini cilj je da se smanji mogućnost finansiranja rata u Ukrajini. Mi moramo da se ponašamo prema tom cilju američke vlade, odnosno njihovog ministarstva finansija i da nađemo rešenje koje će obezbediti da oni dobiju satisfakciju u onome što rade, ali istovremeno da pazimo da ne ugrozimo interese našeg partnera i da ne ugrozimo naš ugled među investitorima. Rešenje koje se predlaže sa američke strane nas dovodi u situaciju prvo da kvarimo odnos sa prijateljskom zemljom koja nam pomaže u geopolitičkom pozicioniranju vezano za pokrajinu Kosovo i neke druge stvari da šaljemo loš signal partneru koji nam isporučuje gas - rekao je Đuričin.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike