aktuelno

Majstori zarađuju hiljade evra, a zanat i dalje na lošem glasu

07.11.2024

19:05

0

Autor: G.M.Š.

Deset godina dualnog obrazovanja u Srbiji je donelo promene, ali je to daleko od „normalnog“ stanja u Švajcarskoj, Austriji ili Nemačkoj

Majstori zarađuju hiljade evra, a zanat i dalje na lošem glasu
Ilustarcija - Copyright 24sedam/Nenad Vujanović

Dualno obrazovanje u Srbiji ove godine obeležava deceniju postojanja kao organizovan sistem u kojem učestvuju obrazovne institucije i privreda, preko PKS. Za ovo vreme je kroz program prošlo više od 1.100 kompanija i 19.100 učenika, a sistem školovanja kadra za privredu se razgranao u 92 obrazovna profila iz 12 oblasti rada, ističe Mirjana Kovačević, rukovodilac Centra za edukaciju, dualno obrazovanje i obrazovne politike i direktor Poslovne akademije Privredne komore Srbije (PKS).

Na deceniju dugom putu se prilično odmaklo, ali i dalje smo daleko do svakodnevice jedne Švajcarske, Austrije ili Nemačke, gde je biti majstor ili zanatlija poštovano zanimanje i gde nikoga ne čudi što neko ko je dobar u svom poslu ima veću platu od lekara ili profesora.

– Postoje neki izazovi, a postoje i neka ograničenja i na strani privrede, obrazovnih institucija, ali i đaka, odnosno njihovih roditelja. Zakonodavni okvir smo u nekoliko navrata menjali, pa sada za kompanije više nije prepreka provera uslova za realizaciju učenja kroz rad jer je pojednostavljena ta procedura. Ali za privredu je i dalje glavni razlog oklevanja to što dualno obrazovanje znači investiranje na srednji rok, tri ili četiri godine, da dobijete obučenog radnika, a firma ima problem sa nedostatkom radne snage odmah, danas. I onda se prekvalifikuju postojeći radnici, ako ih ima, ili angažuju oni iz inostranstva. A to znači manje šansi za mlade i manje slobodnih instruktora za obuku u dualnom obrazovanju – objašnjava neke od problema Kovaćevićeva.

Problem postoji i sa strane škola, koje imaju svoje kriterijume izbora đaka za određene firme, koji ne moraju da budu odgovarajući samim firmama. Tako firma dobije na obuku, na primer, odličnog đaka, ili onog koji nije zaista zainteresovan da tu i ostane, već će nastaviti školovanje ili preći da radi nešto drugo.  Izazov su i široko postavljeni nastavni planovi i programi, što je logično iz ugla obrazovanja, ali privredi trebaju što uži i konkretniji.

– Naša želja je da se sa upoznavanjem šta dualno obrazovanje znači, kakav je svakodnevni rad u kompanijama i šta one karijerno mogu da pruže, krene od dece u višim razredima osnovnih škola. Da deca dođu u fabriku i vide da li im je to zanimljivo – napominje Kovaćevićeva.

Majstori zarađuju hiljade evra, a zanat i dalje na lošem glasu24sedam/G.M.Š.
Dan dualnog obrazovanja u PKS - vreme kada "da" kažu roditelji i deca

 

Svake godine kroz program dualnog obrazovanja prođe u proseku 3.000 učenika, a za ovih desetak godina bilo ih je 19.000 iz više od 200 škola koji su se obučavali u 1.100 kompanija. Broj onih koji se zadrže u privredi je, ipak, znatno manji.

Ponegde još ni “d“ od dualnog obrazovanja

U Srbiji postoji 65 opština u kojima se trenutno uopšte ne realizuje dualno obrazovanje. Jeste da je tridesetak od toga na teritoriji Kosova i Metohije, gde je to teško sprovesti zbog političke situacije, ali i dalje stoji još 35 opština (uglavnom sa juga i istoka zemlje) sa 10.000 privrednih subjekata koji propuštaju šansu da se kadrovski pojačaju na ovaj način, ističu iz PKS. Ako je ove godine program mogao da krene i u Zubinom Potoku, može bilo gde u Srbiji.

– To je delom i zbog strukture našeg srednjeg obrazovanja. Kod nas u tehničke srednje škole ide 75 odsto učenika, ali veliki deo njih to upiše ne zato što ih zanima da rade u industriji ili da nauče zanat, već zato što tako lakše dođu do fakulteta nego kroz gimnaziju. Više nije slučaj da je tehnička škola „ćorsokak“ i da sa njom nema napredovanja i u obrazovanju ako se to želi – ističe Kovačevićeva.

Iz PKS ističu da se deo problema širenja dualnog obrazovanja - otpor roditelja koji za svoje dete hoće "nešto bolje" - s vremenom sam od sebe smanjio.

– Svi smo svesni da u današnje vreme za svakog majstora koji nam treba, od molera i vodoinstalatera, keramičara, mehaničara za kola... moramo da mesecima unapred rezervišemo termin i da potom ozbiljno platimo uslugu. To uviđaju i deca i roditelji – napominje Aleksandra Milić, rukovodilac Službe za dualno obrazovanje i obrazovne politike PKS.

Da bi se nastavio put dualnog obrazovanja, odnosno stvaranja radnika kakvi su potrebni privredi, i u broju koji je potreban, u Privrednoj komori Srbije nastavljaju sa svojim delom posla. Već su ove nedeljeposlati mejlovi kompanijama u kojima se privrednici pozivaju da priključe svoje firme programu.

Iz PKS ističu da to ne znači samo primiti decu i organizovati im stručnu praksu prema usvojenom programu, nego i uticati na to kakav će taj program da bude, i praviti nove, za nove obrazovne profile koje privreda treba.

Aktuelni poziv poslodavcima je otvoren do 15. januara 2025. godine, na veb-platformi dualnog obrazovanja - https://portal.dualnoobrazovanje.rs - a potom će Ministarstvo prosvete, prema potrebama i i s odobrenim dualnim profilima, krajem aprila objaviti konkurs za upis učenika u srednje škole.

"Mesec dualnog obrazovanja u Srbiji"

Uz svakodnevne aktivnosti tokom godine, tokom novembra PKS organizuje specijalnu manifestaciju - Mesec dualnog obrazovanja u Srbiji, koja ima cilj da dodatno približiti značaj ovakvog načina školovanja privrednicima, ali i učenicima i njihovim roditeljima koji razmišljaju o nastavku karijernog puta.

Lepeza se širi: Dogodine još šest novih zanimanja

Naredne školske godine biće uvedeno šest novih obrazovnih programa na inicijativu institucija obrazovnog sektora, kaže Aleksandra Milić.
Obrazovni programi koji će biti uvedeni su tehničar grafičke dorade, tehničar za upravljanje otpadom, mehaničar optike, tehničar optike, tehničar fotografije, kao i mašinski tehničar motornih vozila.  

U okviru te manifestacije, istakla je Mirjana Kovaćević, PKS će ovog novembra partnerskim institucijama predstaviti Strategiju marketinga dualnog obrazovanja, koja je urađena u saradnji sa Ekonomskim fakultetom u Beogadu, ali i kolegama iz Austrije i Švajcarske. Na taj način će se ukazati na buduće pravce delovanja, kao i istraživanja koja su sproveli švajcarski eksperti za razvoj dualnog obrazovanja.

Kovačevićeva je istakla da će širom Srbije biti organizovani brojni događaji poput panel diskusije na temu dosadašnjih rezultata, efekata i daljeg razvoja dualnog obrazovanja.

Dodala je da je, kao završna aktivnost manifestacije, planirana dodela nagrada kompanijama koje su pružile značajan doprinos u razvoju dualnog obrazovanja.

– Tako da ćemo mi u tom kontekstu i 13. novembra imati u Kragujevcu u kompaniji "Mind Group" i konferenciju na temu 10 godina dualnog obrazovanja. Dakle, ova godina nam je jako važna da negde sumiramo šta smo sve to uradili za ovih 10 godina, ali i da otvorimo neke teme u Kragujevcu – najavila je Kovaćevićeva.

BONUS VIDEO

 

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike