Čime se sve bave Rusi u Srbiji: Od IT-ja do frizeraja

26.06.2024

09:48

0

Autor: R.B.

Ruski državljani u Srbiji vode više od 11.000 firmi a ovo je deset najčešćih biznisa

Čime se sve bave Rusi u Srbiji: Od IT-ja do frizeraja
Ilustracija - Copyright Pixabay

Ukupan broj firmi, odnosno preduzetnika i privrednih društava, koje su u Srbiji osnovali ruski državljani uvećao se za poslednje dve i po godine za više od 1.000%.

Poslednjeg dana 2021. godine u Registru privrednih subjekata u APR-u bilo je svega 296 preduzetnika i 721 privredno društvo čiji su osnivači fizička i pravna lica iz Ruske Federacije, što je ukupno 1.017 firmi. Za nepune dve i po godine ovaj broj je mnogo veći jer sada, kako su za „Blumberg Adriju“ naveli u Agenciji za privredne registre, ima ukupno 11.081 takvih firmi.

Broj registrovanih preduzetnika je još veći u odnosu na broj kompanija, njihov rast od 2022. godine do početka juna 2024. je brojčano gledano ogroman - čak za 3.148%.

Sve više kozmetičkih salona

Najveći broj Rusa koji su se, barem privremeno, nastanili u našoj zemlji bavi se poslovima iz oblasti IT-ja i računarskog programiranja, ali sve više ih ulazi u ugostiteljstvo i uslužne delatnosti pa otvaraju restorane, kafiće, frizerske i modne salone.

Kako su za "Blumberg Adria" naveli u APR-u, već prve godine masovnijeg dolaska (2022) Rusi su registrovali najveći broj preduzetničkih firmi iz oblasti programiranja i IT-ja, a tek u 2023. i 2024. počeli su u većoj meri da otvaraju ugostiteljske objekte i salone lepote.

Inače, zanimljivo je da su na listi 10 najzastupljenijih biznisa Rusa u našoj zemlji, četiri iz IT oblasti. Pored toga, u prvih 10 su konsultantske usluge, dizajnerske delatnosti, kao i restorani i saloni lepote.

Rusi su u preduzetništvu dosta zastupljeni i u oblasti umetnosti, pa su se tako u Srbiji upustili i u proizvodnju kinematografskih dela, audio-vizuelnih proizvoda i TV programa.

Bave se i fotografskim uslugama, umetničkim stvaralaštvom, zabavnom i rekreativnom delatnošću, trgovinom na malo posredstvom pošte ili interneta, kao i sportskim i rekreativnim obrazovanjem. U ovim oblastima ruski preduzetnici su od početka ove godine osnovali 10 ili više firmi u Srbiji.

Svakako se najveći broj započetih biznisa iza kojih stoje ruski preduzetnici dogodio 2023. godine , kada je otvoreno ukupno 4.580 firmi. Da je tada i bila najveća ekspanzija dolaska Rusa, ali i registrovanja firmi, smatra i Bojan Stanić, pomoćnik direktora sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije.

– Najveći priliv Rusa u Srbiju bio je u periodu od kraja 2022. i u toku 2023. godine, dok je sve posle toga manjeg intenziteta. Zato je u tom periodu, a posebno prošle godine i otvoreno najviše kompanija i preduzetničkih firmi iza kojih stoje ruski državljani – kaže Stanić za „Blumberg Adria“.

I on naglašava da je najveći broj firmi iza kojih stoje Rusi iz IT sektora, ali i da su u međuvremenu Rusi ušli i u ugostiteljstvo i trgovinu. Njihov uticaj na naše tržište i privredu nije zanemarljiv.

– U Srbiju je došao veliki broj ljudi sa jačom kupovnom moći u odnosu na prosečne građane naše zemlje. Oni su registrovali dosta preduzetničkih firmi, pre svega iz IT sektora, koje rade za inostrane kompanije. One dobijaju novac putem doznaka pa se rast doznaka poslednjih godina dobrim delom pripisuje i tim ljudima – objašnjava Stanić.

Stanić ističe da je u Srbiju došla srednja i viša klasa, pretežno mladih ruskih državljana.

Ne zna im se broj

Veliki broj ruskih državljana je nakon što je počeo oružani sukob Rusije i Ukrajine pohrlio u Srbiju. Poslednji podaci iz 2023. pokazuju da je u Srbiju stiglo 370.000 Rusa, ali postoje i podaci MUP-a da je od februara 2022. do juna 2023. iz Srbije otišlo 340.332 ruskih državljana.

Takođe, prema ranijim zvaničnim podacima MUP-a, oko 30.000 Rusa dobilo je dozvole za privremeni boravak, a da ih najviše boravi, pored Beograda, i u Novom Sadu, Subotici i Nišu.

– Imali smo manji pad realne potrošnje u 2023. zahvaljujući i Rusima koji su došli. Dok je našim građanima standard opao, oni su svojom većom kupovnom moći podizali potrošnju.

Stanić navodi i da je izvoz IKT sektora značajno porastao upravo zahvaljujući Rusima. A izvoz IKT sektora sa 1,86 milijarde evra u 2021. godini do kraja 2023. dostigao 3,44 je milijardi evra.

– Samo u prva tri meseca ove godine iznosi 917 miliona evra – napominje Stanić.

Ipak, kako dodaje, pitanje je da li će Rusi koji su ovde došli zbog rata u Ukrajini ostati duže u Srbiji.

– Dugoročniji uticaj na privredu ne znamo jer nam nije poznato da li će i koliko oni ostati ovde. Nisam siguran da li hoće da ostanu i da budu integrisani u naše tržište rada. Drugačija je situacija, na primer, u Slovačkoj i Češkoj gde je došlo oko pola miliona izbeglica iz Ukrajine. Tako su se, recimo, žene potpuno integrisale u novu sredinu i rade različite poslove - u trafikama, čiste kuće, rade po restoranima..."

Stiče se utisak, kako on kaže, da su Rusi koji su došli u Srbiju "prilično zatvoreni, posećuju svoje restorane, dovode ruske muzičare i tu se okupljaju". Sudećži po tome, nastaviće dalje prvom prilikom koja im se ukaže.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike