Podsticaji za baterije za skladištenje energije mogu da ubrzaju energetsku tranziciju i sačuvaju živote ljudi

04.11.2022

10:53

0

Tranzicija ka čistoj energiji mora postati jedan od nacionalnih prioriteta i sastavni deo razvojnih politika, ističu u Međunarodnoj finansijskoj korporaciji (IFC)

Podsticaji za baterije za skladištenje energije mogu da ubrzaju energetsku tranziciju i sačuvaju živote ljudi
Ilustracija - Copyright Profimedia

Često korišćen izraz "oseća se u vazduhu“ opisuje situaciju u kojoj nemamo opipljiv materijalni dokaz za nešto, ali se prisustvo tog nečeg ipak da osetiti. U regionu Zapadnog Balkana, ovaj izraz se može bukvalno tumačiti imajući u vidu da prevremeno godišnje umre 5.000 ljudi usled izloženosti zagađenom vazduhu.

Pojedina područja sa višestruko uvećanim koncentracijama suspendovanih čestica, čak pet puta većim od bezbednosnih granica propisanih standardima EU i nacionalnim standardima, koje daleko premašuju vrednosti preporučene smernicama Svetske zdravstvene organizacije za kvalitet vazduha (UN Environment Study), najzagađenija su u Evropi. Najveći izvor zagađenja vazduha u regionu su postrojenja za proizvodnju električne energije (termoelektrane koje uglavnom koriste lignit) i individualna kućna ložišta.

Promena ovakvog stanja je moguća, ali da bi se ona desila, tranzicija ka čistoj energiji mora postati jedan od nacionalnih prioriteta i sastavni deo razvojnih politika.

Posebno štetan lignit

- Postrojenja na ugalj i lignit nisu karakteristična samo za Zapadni Balkan. U zemljama jugoistočne Evrope, uključujući Rumuniju i Bugarsku, kameni ugalj i lignit učestvuju sa više od 50 odsto u proizvodnji električne energije. S obzirom na to da EU uvozi električnu energiju iz jugoistočne Evrope, samim tim ima značajnu ulogu u održavanju proizvodnje električne energije iz uglja u ovom regionu. Korišćenje uglja i lignita dovodi do ekstremno visokih nivoa zagađenja vazduha. Posebno je štetan lignit kojeg je zbog visokog sadržaja vlage u odnosu na druge vrste uglja potrebno sagoreti više da bi se proizvela ista količina energije - kaže Tonči Baković, glavni ekspert za energetiku u Međunarodnoj finansijskoj korporaciji (IFC), članici Grupe Svetske banke.

Suočene sa visokim cenama energije zbog geopolitičke situacije i rata u Ukrajini, mnoge vlade preispituju svoje planove za energetsku tranziciju i nastoje da produže radni vek postojećih postrojenja na ugalj. Neophodno je razmišljati i o skrivenim troškovima proizvodnje energije iz uglja i o konkretnim rešenjima koja mogu da ubrzaju zelenu tranziciju, ali je za to potrebno hitno delovanje.

- Povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, naročito u kombinaciji sa baterijskim sistemima za skladištenje energije, treba da bude sastavni deo tranzicije. Hibridni sistemi koji koriste baterije za skladištenje energije mogu da olakšaju prelazak sa uglja na obnovljive izvore i bolje balansiranje električne energije. Četvorosatni baterijski sistemi mogu se koristiti za skladištenje viška energije koja je dovoljna da se kompenzuju prekidi proizvodnje solarne energije i energije vetra u periodima kada ne duva vetar i ne sija sunce - navodi Baković.

Iako su cene baterijskih ćelija u protekloj deceniji pale sa 1.200 dolara po kWh na 100 dolara po kWh, potpuno izgrađen i integrisan sistem za skladištenje energije korišćenjem baterija i dalje je skoro duplo skuplji. Dakle, ovi sistemi još dugo neće biti konkurentni u Evropi, u kontekstu cena električne energije kojom se zadovoljava osnovno opterećenje mreže (baseload), pre rata Ukrajini.

Hibridni sistemi za skladištenje energije

Međutim, s obzirom na aktuelne skokove cena, nestalnost i neizvesnost na evropskim tržištima električne energije, čini se da je sada pravo vreme za privlačenje investitora koji su spremni da ulože svoj novac i omoguće izgradnju hibridnih sistema za skladištenje energije iz obnovljivih izvora. Rešenje bi mogao da bude jednokratni podsticaj za kapitalne investicije - grant od donatora ili države za izgradnju baterije koji bi pomogao investitorima da nadoknade dodatni trošak kapitalne investicije i omogućio zemljama da ubrzaju svoje planove u borbi protiv klimatskih promena i krenu putem zelene tranzicije.

Profimedia
Solarni paneli

U zavisnosti od izvora (energija vetra ili solarna energija), procena je da 3000 MW energije iz obnovljivih izvora u kombinaciji sa baterijama može da zameni postrojenje snage 1000 MW koje radi na ugalj pod polu-opterećenjem.

- U pogledu troškova, to bi značilo da izgradnja potpuno nove, cenom pristupačne elektrane na ugalj snage 1000 MW košta oko dve milijarde dolara. Bilo bi potrebno oko tri milijarde dolara da se elektrana na ugalj snage 1000 MW zameni hibridnim rešenjima za skladištenje energije iz obnovljivih izvora. Grubo rečeno, moglo bi se reći da obezbeđivanjem jednokratnog granta za kapitalne investicije ili zajma od milijardu dolara pod tzv. koncesionim uslovima, na svakih 3000 MW energije dobijene iz obnovljivih izvora u hibridnom sistemu sa baterijama za skladištenje, hibridna rešenja postaju konkurentna u odnosu na proizvodnju električne energije iz uglja kojom se zadovoljava osnovno opterećenje mreže, uz ubrzavanje dekarbonizacije kao dodatni efekat - ističe Baković.

Električna energija dobijena iz obnovljivih izvora u kombinaciji sa baterijama za njeno skladištenje i konkurentna veleprodajna tržišta mogu obezbediti uslove za gašenje elektrana na ugalj. Iako je proizvodnja struje iz uglja i dalje najjeftinija opcija, ekonomski isplative mogu da budu elektrane koje rade sa 80 odsto godišnjeg kapaciteta. To, međutim, nije slučaj sa elektranama na ugalj koje rade samo sa 40 odsto godišnjeg kapaciteta. Na deregulisanim tržištima za veleprodaju, proizvodnju iz uglja je počela da zamenjuje energija iz obnovljivih izvora koja se skladišti u baterijama. To se već dešava u Kaliforniji, Čileu i Australiji, gde subvencije za baterije nisu potrebne zbog velikog potencijala obnovljivih energetskih izvora. U tim zemljama, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora koja se skladišti u baterijama je postala konkurentna i može da istisne elektrane na ugalj.    

Zelena energija

Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupe Svetske banke, ima veliko iskustvo u oblasti investicija na deregulisanim tržištima električne energije. IFC nudi globalnu ekspertizu i platformu za konkurentne aukcije za obnovljive izvore energije i baterije sa najmanje subvencija.

IFC i IEnova (Sempra) trenutno u Meksiku realizuju projekat izgradnje baterije od 100 MW (deo fazne izgradnje ukupnog kapaciteta 500 MW) za izvoz solarne energije u Kaliforniju. Pre početka rata u Ukrajini, IFC, Svetska banka i nezavisni ukrajinski operater mreže Ukrenergo započeli su modeliranje integracije baterije od 200 MW kako bi se olakšala sinhronizacija elektroenergetske mreže Ukrajine sa električnom mrežom kontinentalne Evrope (ENTSO-E) i podstakao proces dekarbonizacije elektroenergetskog sektora.

Profimedia
Zelena alternativa: Energija vetra

IFC takođe pomaže Albaniji da uspostavi berzu električne energije (ALPEKS), sa nadom da će se jednog dana udružiti sa drugim tržištima u jugoistočnoj Evropi, sa ciljem promovisanja razmene i konkurencije u regionu, uključujući komplementarnost resursa i dekarbonizaciju regiona.

Pored toga što ubrzavaju proces gašenja elektrana na ugalj i samim tim smanjuju negativne uticaje na ljudsko zdravlje, baterije mogu da doprinesu stabilnosti mreže. Povećanje udela energije iz obnovljivih izvora moglo bi da ugrozi stabilnost mreže, što bi se negativno odrazilo na obnovljive izvore (operateri elektroenergetskih sistema bi počeli da ih isključuju). To se upravo dogodilo sa investicijama u početnoj fazi proizvodnje energije iz vetra i sunca u Bugarskoj i Rumuniji. Razlog su problemi koji nastaju sa održavanjem frekvencije i napona mreže ako postoje oscilacije u snabdevanju energijom, pogotovo kada vetar ne duva ili sunce ne sija  – radi lakšeg razumevanja zamislite vožnju bicikla bez pedaliranja ili bez rotacione inercije.

Za realizaciju investicije u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, u proseku je potrebno šest do sedam godina manje u odnosu na realizaciju potrebnih investicija u mrežu. Solarnu elektranu možete izgraditi za šest meseci, ali je za izgradnju dalekovoda prenosne mreže potrebno šest do sedam godina, zbog rešavanja ekoloških i socijalnih pitanja i prava službenosti prolaza. Ko želi dalekovod u svom dvorištu?

U tom kontekstu, baterije mogu ponekad da budu veoma korisna zamena za izgradnju dalekovoda. U situaciji kada žice dalekovoda ne mogu da drže korak sa naletom energije iz obnovljivih izvora ili kada se vrši proširenje dalekovoda, kombinacija žica dalekovoda i baterija za skladištenje električne energije može da bude efikasno alternativno rešenje. Jednostavnije rečeno, zamislite prijatelja kome se ispraznio telefon i ne može da ga napuni zbog toga što postoji samo jedna utičnica u koju ste vi uključili svoj telefon da se puni. Vaš prijatelj rešava problem tako što puni telefon preko vašeg telefona koji služi kao eksterna baterija.

Konkurentna i deregulisana tržišta, uz proširenje sistema prenosa i baterije za skladištenje električne energije, imaće ključnu ulogu u procesu dekarbonizacije regiona. S obzirom na to da je u EU postignut dogovor da se do 2030. godine 40 odsto električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora, ovo je šansa za jugoistočnu Evropu da ubrza zelenu tranziciju, pomažući regionu da se bolje izgradi, stvori nova radna mesta i sačuva živote ljudi.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: 24sedam

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike