Na šta ćemo potrošiti 2,5 milijardi evra: Nova putna mreža, obnova pruga, ulaganje i u luke

15.11.2020

06:30 >> 10:37

0

Srbija bi i u narednoj godini trebalo da zadrži visok nivo javnih investicija, a evo šta se sve planira s tim novcem

Na šta ćemo potrošiti 2,5 milijardi evra: Nova putna mreža, obnova pruga, ulaganje i u luke
Copyright Pixabay

Srbija je protekle nedelje dobila drugi rebalans proračuna državne kase a uskoro će i budžet za 2021. godinu. Od tog budžeta se očekuje mnogo, jer od njega zavisi koliko ćemo i u šta novca uložiti, a time i koliko će se brzo zemlja izvući iz krize koju je za sobom ostavila pandemija kovid-19 u većem delu 2020. godine.

Pa, u šta ćemo uložiti te pare?

Koliko je slobodnog novca “u igri“

Ministar finansija Siniša Mali je u obrazlaganju novembarskog rebalansa rekao da će uz predviđenih 1.291 milijardi dinara (11 milijardi evra) prihoda, deficit budžeta biti 483 milijardi dinara (4,1 milijarda evra) ili 8,75 odsto BDP-a. Sa rastom BDP-a od pet odsto sledeće godine, koliko prognozira MMF, i zadržavanjem visokog nivoa investicija kao ove godine (5,2 odsto BDP-a) to bi značilo da će se za javne kapitalne investicije u 2021. odvojiti najmanje 2,5 milijardi evra.

Ukoliko se obistini naša procena da bi se za kapitalne investicije u narednoj godini u državnoj kasi moglo naći 2,5 milijardi evra, veći deo toga svakako će otići na projekte infrastrukture, pre svega drumske i železničke.

Ministarstvo građevinarstva je u prošlom sastavu, kada ga je vodila, sada ministarka energetike, Zorana Mihailović, već za sledeću godinu spremilo projekte vredne 211 milijardi dinara (1,8 milijardi evra).

Planovi dakle postoje, a u njima se kaže da će se 2021. graditi “Fruškogorski koridor“ (126 miliona evra ) i obilaznicu oko Beograda, od Ostružnice do Bubanj Potoka (58 miliona evra).

Parama poreskih obveznika nastaviće se gradnja i autoputa Čačak – Požega (115 miliona evra), a izgradnja autoputa “Miloš Veliki” od Preljine do Požege trebalo bi da bude završena do kraja sledeće godine. Radiće se i Moravski koridor (306 miliona evra), ali i autoput Beograd – Sarajevo (38 miliona evra) i brza saobraćajnica Ruma – Šabac – Loznica (60 miliona evra).

Povezivanje “Miloša” i “Karađorđa”

Do kraja 2021. godine biće uloženo više od 10 miliona evra u potez Mionica – Divčibare i Divčibare – Valjevo, u kompletnu infrastrukturu.

Međugradskom i gradskom železnicim “u svet”, Foto:Profimedia

Radovi na autoputu “Vožd Karađorđe”, koji će povezati autoput “Miloš Veliki” od Lajkovca a ići će preko Aranđelovca, Topole, Rače, Svilajnca i Despotovca sve do Bora, trebalo bi da počnu najkasnije u proleće 2021. godine.

Novi Pančevac

Gradnja novog mosta na Dunavu, u okviru sektora “C“ Beogradske obilaznice, mogla bi da počne sledeće godine, najavio je pre nekoliko dana, tada još v. d. direktora “Puteva Srbije“, Zoran Drobnjak.

– Trenutno su u toku pregovori sa kineskom kompanijom o potpisivanju ugovora za sektor C (od Bubanj Potoka do Pančeva) koji treba da počne da se radi – rekao je Drobnjak.

U Ministarstvu je planiran i početak izgradnje puta Niš – Pločnik (jedan milion evra) i ulaganje u obnovu 5.000 kilometara lokalnih puteva u Srbiji. Put do Pločnika radi se kreditima iz EU, a deo je mreže puteva i pruga koji bi trebalo da povežu Beograd i Prištinu prema Vašingtonskom sporazumu.

U trouglu Beograd – Priština i američka razvojna agencija DFC, trebalo bi da se radi na četiri putna pravca u dužini od 267 kilometara. To su projekti za gradnju autoputa Niš – Merdare – Priština u dužini od 100 kilometara, autoput Bujanovac – Končulj – Gnjilane – Štrpce od 78 kilometara, zatim brza saobraćajnicu Raška – Jarinje – Kosovska Mitrovica od 61 kilometar, kao i obnova puta Ribariće – Brnjak – Zubin Potok u dužini od 28 kilometara. Procenjuje se da će za te projekte u putnoj infrastrukturi biti potrebno između 2,18 i 2,73 milijardi evra.

Ni pruge, ni luke nisu zaboravljene

Pored ulaganja u putnu mrežu, koja je u poslednje dve godine znatno razvijena u Srbiji, pažnja će se u narednom periodu obratiti i na obnovu i razvoj železnice. U planu je nastavak modernizacije pruge Beograd – Budimpešta (574 miliona evra), ali i drugu železničku infrastrukturu (77 miliona evra). Najavljeno je da će samo za bezbednost putnih prelaza, odnosno  postavljenje rampi i signalizacije, biti dato približno 10 miliona evra.

Sa DFC i Prištinom i o železnici

Železnica je i deo planova povezivanja Beograda i Prištine. U planu je da se radi pruga Doljevac – Kuršumlija – Merdare od 87 kilometara, za šta je potrebno oko 980 miliona evra. Zatim, Merdare – Priština u dužini od 43 kilometara, ukoliko se na tom delu bude gradila nova pruga od Merdara preko Prilužja do Prištine (jer od izlaza iz tunela Merdare nedostaje pruga).

Najavljen je početak radova na modernizaciji pruge Beograd – Niš kao “brze pruge“ koju će raditi kineska CRBC, a vredne ukupno dve milijarde evra. Za obnovu pruge od Niša do Dimitrovgrada predviđeno je pet miliona evra.

Pored ulaganja “u šine“, predviđena je i kupovina dizel-motornih vozova za 101 milion evra.

Ulaganje i u vodni saobraćaj

Na spisku projekata koji ne bi trebalo da ostane spisak lepih želja su i izgradnja nove luke u Beogradu (jedan milion evra), kao i proširenje luka u Sremskoj Mitrovici (18 miliona), Smederevu (37), Bogojevu (400.000 evra) i Prahovu (100.000 evra).

Ne treba smetnuti s uma ni projekte za vodosnabdevanje, preradu i prečišćavanje voda širom Srbije, jer u tom segmentu je naša zemlja veoma zaostala za razvijenim svetom. Neki raodvi će biti započeti u 2021. godini a ukupna vrednost tih projekata komunalne infrastrukture u celoj Srbiji je veća od tri milijarde evra.

Približno 2,5 milijardi evra biće uloženo kroz projekte u komunalnoj infrastrukturi u 70 gradova i opština, a 900 miliona evra kroz projekte koji se realizuju sa međunarodnim partnerima.

Zagađenje voda veliki problem u Srbiji; Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović

U 2021. godini biće uloženo gotovo 900 miliona evra u komunalnu infrastrukturu u Beogradu i još nekoliko gradova, iz projekata sa KfW bankom i kineskim partnerima.

Vrednost investicije u sistem za prečišćavanje otpadnih voda koji se gradi sa kineskim partnerima procenjuje se na 470 miliona evra, a sa partnerima iz EU realizovaće se sličan projekat u Batajnici.

Treba štedeti, ali ne na investicijama

Fiskalni savet preporučuje da se ulaganja u infrastrukturu u 2021. čak povećaju za oko 0,5 procentnih poena vrednosti BDP-a u odnosu na 2020. jer “takvo ulaganje ima snažan antirecesioni karakter, podstiče privredni rast, što se na kraju vraća državi kroz veće budžetske prihode“.

Pročitajte još: Šta Mini Šengen donosi zemljama regiona: Vežbanje za Evropsku uniju?

Pročitajte još: Evroazijska ekonomska unija: Ratifikacija Srbiji do kraja godine

Javni dug će u 2020. imati snažan rast sa 53 odsto BDP-a na oko 60 odsto, što je neodrživo visok dug za Srbiju, upozorava Fiskalni savet, jer kamatne stope koje na taj dug plaća Srbija u proseku su oko dva puta veće nego u zemljama razvijene zapadne Evrope i za oko polovinu veće nego u zemljama CIE. Zbog toga je trošak servisiranja javnog duga od 60 odsto BDP-a u Srbiji ekvivalentan trošku javnog duga od oko 120 odsto BDP-a u razvijenim zemljama EU.

– Oštro smanjenje fiskalnog deficita u narednoj godini predstavljaće veliki izazov… ali ne bi trebalo da ide na uštrb kapitalnih investicija države. Te investicije ne samo da su potrebne zemlji zbog jako lošeg stanja infrastrukture, već su i ekonomski važne jer su najefikasnija mera fiskalne politike za podsticanje privrednog oporavka – navedeno je u izveštaju Fiskalnog saveta datom povodom novembarskog rebalansa budžeta.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike