Mali: Visok deficit budžeta posledica borbe sa pandemijom

09.11.2020

14:15 >> 14:28

0

Ministar finansija obrazlagao danas rebalans budžeta na sednici skupštinskog odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava

Mali: Visok deficit budžeta posledica borbe sa pandemijom
Copyright Tanjug/Nikola Anđić

Izgradnja i opremanje kovid bolnica, opšta obnova bolnica i domova zdravlja kao i pomoć zdravstvenim radnicima glavni su razlozi što ovogodišni deficit u budžetu iznosi 8,75 odsto umesto 0,5 odsto koliko je bilo planirano, izjavio je danas ministar finansija Siniša Mali.

On je na sednici skupštinskog odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava naveo da iako je deficit na prvi pogled veliki on je manji nego u mnogim razvijenim zemljama. Pomenuo je deficit u Velikoj Britaniji od 16, 5 odsto, te u Francuskoj, Španiji i Italiji, gde je, kaže, veći od 10 odsto.

Nijedan investitor nije odustao

Mali je najavio da će se i sledeće godine nastaviti sa ulaganjima u kapitalne investicije i naveo da nijedan strani investitor koji je nameravao da dođe ovde nije odustao. Podsetio je da je ove godine više od 65 odsto direktnih stranih investicija na Zapadni Balkan došlo u Srbiji, što za prvih devet meseci iznosi 1,9 milijardu evra.

– Kod drugih je i rast javnog duga u odnosu na BDP ogroman i kreće se i do 157 odsto u Italiji, Amerika je prešla 100, dok kod nas ne prelazi 60 odsto. Projekcija za 2021. godinu jeste da imamo deficit od tri odsto i da on bude ispod 60 odsto učešća u javnom dugu – rekao je Mali.

On je ocenio da je ulaganje ove godine bilo ispravno jer se ulagalo u javne investicije, puteve, bolnice i slično i najavio da će i u budžetu za 2021. godinu biti veće javne investicije.

Ukazao je da se država dobro borila sa pandemijom i da je već u aprilu usvojen prvi rebalans budžeta. Kako direktno, tako i indirektno je uloženo oko 5,8 milijardi evra ili nešto više od 12 odsto domaćeg bruto proizvoda za pomoć privredi.

– To je obezbedilo da nemamo crne scenarije u zemlji kojih je bilo u nekim zemljama. Pomoć se sastojala od uplata minimalnih zarada za više od milion radnika, odlaganju uplata poreza i doprinosa, moratorijumu na otplatu kredita – naveo je ministar.

U srpsku privredu uloženo oko 5,8 milijardi evra, zahvaljujući čemu je izbegnut crni scenario; Profimedia

On je dodao da je bilo i pomoći kroz Fond za razvoj koja je još u toku, kroz garantnu šemu gde je od predviđenih dve milijarde evra utrošena 1,4 milijarde.

Naveo je da projekcija da će rast BDP iznositi minus jedan odsto što je, prema njegovim rečima, najbolji rezultat u Evropi.

Za kovid bolnice šest milijardi

Mali je naveo da je u rebalansu koji je pred poslanicima za dve opremanje dve kovid bolnice namenjeno 2,8 milijardi dinara a za izgradnju bolnica u Beogradu i Kruševcu 6,1 milijardi dinara pri čemu će bolnica u Beogradu imati 1.000 novih kreveta a ona u Kruševcu 500.

Mali je izjavio da je rebalansom ovogodišnjeg budžeta predviđeno 1.291 milijardi dinara prihoda, 1.774 miljardi rashoda te će deficit iznositi 483 miliona dinara ili 8,75 odsto.

Ministar finansija je rekao i da je u situaciji pandemije malo zemalja radilo na poboljšanju standarda građana a kod nas je u toj oblasti urađeno dosta.

Pročitajte još: Fiskalni savet: Deficit u 2021. ne sme da pređe dva odsto, izuzetak je samo ulaganje u zdravstvo

Pročitajte još: Koliko zarađuju žene u doba kada bi trebalo da imaju najveće plate

U tom smislu naveo je povećanje plata zdravstvenim radnicima od proletos, jednokratnu pomoć po 10.000 dinara koliko će dobiti do kraja godine, zatim jednokratnu pomoć penzionerima i svim građanima.

Rekao je i da će od 1. januara sledeće penzije biti veće za 5,9 odsto a pošto se inflacija kreće između 1,5 odsto i dva odsto, realno povećanje penzija biće oko četiri odsto.

– Cilj nam je da plate iz godine u godinu rastu i to i postižemo. I u januaru naredne godine će biti povećanja plata u javnom sektoru a tek ćemo da vidimo za koliko – rekao je Mali.

Sadašnji rebalans je prema njegovim rečima prelazni korak ka budžetu za sledeću godinu kada će takođe biti velikih izazova jer je korona i dalje tu i uticaće i na našu i na globalnu ekonomiju.

Petrović: Deficit je mogao da bude manji

Predsednik Fiskalnog saveta Srbije Pavle Petrović ocenio je danas na skupštinskom Odboru za finansije da je Srbija mogla da ima manji deficit, ali da se to nije dogodilo zbog strukturnih problema i nekih neefikasnih mera ekonomske politike.

Deficit u iznosu od 8,8 odsto je nešto veći nego što bi smeo da bude, rekao je Petrović na Odboru za finansije, navodeći da bi deficit naše zemlje trebalo porediti sa zemaljama centralno-istočne Evrope, a ne sa Francuskom, SAD, Velikom Britanijom.

– Naš deficit od skoro devet odsto je veći nego prosek u centralno-istočnoj Evropi, a taj deo će imati u proseku deficit od 7,5 odsto. Po performansama trebalo bi da imamo manji deficit, jer je pad proizvodnje kod nas manji nego u centralno-istočnoj Evropi – rekao je Petrović.

Smatra da je taj deficit u Srbiji veći zbog stukturnih problema i nekih neefikasnih mera ekonomske politike, a kao glavni “promašaj” je istakao pomoć građanima od 100 evra, navodeći da je ta mera povećala deficit za 1,3 procentna poena.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike