Mali biznis: Krenuli smo onlajn, i šta sad?

05.05.2021

05:37 >> 10:09

0

Mala i srednja preduzeća u Srbiji su ubrzala digitalizaciju ali sada im se otvara novi niz problema

Mali biznis: Krenuli smo onlajn, i šta sad?
Copyright Foto:Pixabay/Firmbee

Prema poslednjim istraživanjima, u Srbiji je korona pogurala digitalizaciju malog biznisa pet godina unapred i sada 87 odsto malih i srednjih preduzeća ima neki oblik digitalne prezentacije i prisustva onlajn. To je ogroman pomak u odnosu na, recimo, 2019. godinu ali za mnoge tu problemi tek počinju, kaže za 24sedam Jelena Nenadić Mihajlović, direktorka sektora za razvoj i implementaciju projekata u ICT Hub-u.

-Kriza jeste ubrzala proces ulaska malih preduzeća u digitalnu sferu. Započeli su proces time što su lansirali web stranice, nakon toga u želji da što bolje odgovore na potrebe potrošača pokrenuli su i onlajn prodavnicu svesni da su potrošači u kratkom periodu promenili brojne navike. Ali, najčešće se tu zaustave jer nemaju dovoljno znanja i iskustva kako dalje da to razvijaju.– kaže Mihajlović, koja u ICT Hub-u vodi sektor za razvoj i implementaciju projekata koji za primarni fokus ima saradnju sa malim i srednjim preduzećima u Srbiji i regionu.

Posvećeni malom biznisu: Jelena Nenadić Mihajlović, ICT Hub, Foto: ICT Hub

U vreme korone kada je jedino bilo važno što pre preći na internet, jer samo se tako moglo raditi i prodavati, niko nije mislio na to da iza svega treba da stoji neka logistika.

– Sistem mora da postoji. Konstantne promene su nas naučile da ne smemo razmišljati “sad je dobro, pa tako ćemo i u budućnosti” jer ako vaša firma sad ima dve porudžbine dnevno i to možete da pokrijete da li ćete na isto način moći u budućnosti da pokrijete stotinu? Baš zato što nije moguće, sistem je bitan. Svesni toga da je ulazak u proces digitalne transformacije često nepoznanica za mala i srednja preduzaća u Srbiji, mi zapravo želimo da im pomognemo i ohrabrimo ih na tom putu jer to je do sad spasilo brojne firme, a i tek će u budućnosti.– ističe Mihajlović.

Digitalnih veština i alata je mnogo, od toga koje, kako i za šta koristiti društvene mreža, preko logističkih alata za vođenje inventara repromaterijala i proizvoda, do analitički onlajn alata za praćenje poslovanja i klijenata.

– U dosadašnjem radu dešavalo nam se da vidimo da se celokupna dokumentacija i poslovanje jedne fabrike i dalje nalazi i vodi na papiru. Zamislite da im se na primer desi požar ili poplava i onda kolike bi to posledice ostavilo na njihovo poslovanje. Ili još banalnije, u firmi koja poseduje onlajn zakazivanje termina zaposleni imaju problem da usvoje korišćenje Google kalendara u svakodnevnom poslovanju.- objašnjava naša sagovornica.

U čemu se najčešće greši

Bazičan nivo digitalizacije mali i srednjih preduzeća u Srbiji je, prema iskustvu ICT Huba, upravo to – osnovni.

– Upotreba ICT alata je, prema našim istraživanjima na dosta bazičnom nivou, što smo posebno mogli da vidimo na primeru malih turističkih ponuđača koji jesu svesni da postoje alati poput Booking-a, Trip Advisor-a  Airbnb-a, ali nisu baš upućeni u to koje su razlike između njih i da li im zapravo trebaju sva tri ili je bolje da usmere svoje resurse na jedan koji će im biti najkorisniji – kaže Mihajlvić.

Digitalno i za klasičnu proizvodnju: ICT Hub, foto: ICT Hub

Nadalje, problem je u sagledavanju i ko su kupci ili korisnici usluga i odakle dolaze.

– Prosto i jednostavno, alat kao Google Analitika će vam pomoći da saznate ko su, odakle dolaze vaši kupci, šta ih zanima, a šta ne. Što bolje znate da ga koristite, bolje možete odgovoriti na potrebe tržišta – ističe naša sagovornica.

U pitanju je ozbiljan posao i pitanje svih pitanja je da li male firme uopšte imaju nekog ko bi se analitikom bavio na ozbiljan način, uz neki drugi redovan posao koji ima.

– To jeste problem, pogotovo za one najmanje, ali ako ne nađu ko će e time dobro baviti, neće ni imati posla. Ali, tu ima i jedan pozitivan momenat, jer dosta vlasnika porodičnih firmi su starijih generacija ali imaju decu koja su sklonija digitalnom i lakše ga usvajaju. Oni bi mogli da budu ta karika koja će male firme uvesti u novu fazu poslovanja – smatra Mihajlović.

Bez saveta i mentora se ne može

U saradnji sa USAID-vi projektom „Saradnja za ekonomski razvoj“ u ICT Hub-u su razvili „alat za procenu digitalne zrelosti“. To je, u suštini, anamneza stanja kroz tridesetak pitanje kojom se vidi na kom je digitalnom nivou preduzeće i gde bi najlakše i najbrže moglo da na tom polju napreduje. Uz to se, sa druge strane vodi i analiza sektora u kome preduzeće posluje i celog lokalnog ekosistema u kome radi, da bi se i tu utvrdili najveći problemi, kroz sve podatke koje firme ostavljaju u toku popunjavanja.

Skok od pet godina,  ali…

– Do sada smo imali stvarno sjajan odaziv i preko 600 MSP-a  je popunilo Anketu koja je apsolutno besplatna i nudi brojne preporuke kako da budu u toku sa promenama na planu digitalnog poslovanja I koji su ključni koraci da ubrzaju taj proces. Opšti zaključak je da su mala i srednja preduzeća u Srbiji na srednje niskom nivou digitalizacije i razvoja. Međutim, prošla „godina korone“ u kojoj je krajnji korisnik osetio blagodeti e-kupovine je ubrzala ceo proces digitalizacije i možemo reči da je praktično preskočeno pet godina – ističe Mihajlović.

Sada, kada postoje osnove digitalnog, na scenu stupaju profesionalni konsultanti. ICT Hub ima saradnju sa EBRD-om , pa može da pomogne malom biznisu jer evropska banka finansira konsultanta koji je potreban firmi na nekom polju rada ili razvoja.

Kroz edukativne programe ili svoju akademiju za digitalizaciju poslovnog modela ICT Huba je prošao dovoljan broj firmi da može da se stekne slika ali i postavi baza podataka za rešavanje problema onima koji dolaze.

Zanimljivo je da im stiže više firmi koje dolaze is proizvodnog sektora nego iz sektora usluga, koji je po definiciji lakši za digitalizaciju.

– Sarađujemo sa firmama koje se bave plastikom, tekstilnim firmama ali ima i onih koje se bave poljoprivredom. Za neke ne biste ni očekivali da će doći. Recimo, „Halo oglasi“, od kojih mnogi u ovoj zemlji mogu da uče i o marketingu i dobrim poslovnim praksama, su posle našeg edukativnog programa potpuno izbacili štampano izdanje i uspešno se okrenuli digitalu. Ili pekara „Ključ“, firma iz apsolutno nedigitalnog biznisa koja je uspela da lansira sajt sa mogućnošću onlajn naručivanja i uz to da se održivo pozicionira na internetu- zaključuje Jelena Nenadić Mihajlović.

I za finansije treba pomoć

U ICT Hub-u se bave digitalizacijom poslovanja ali u poslednje vreme rade na još jednom problemu koji se pokazao da nije prevaziđen sa razvojem malog i srednjeg sektora privrede – pristupu finansijama za male.

Pročitajte još:

– Ne postoji mnogo finansijskih alata za male firme. Banke nisu srećne što moraju da rade sa malim ili tek otvorenim firmama zato što nisu pouzdane za kreditiranje te otuda one nemaju mnogo načina da dođu do eksternih finansijskih pomoćnih sredstava. Ako se okrenu recimo traženju finasija kroz grantove problem na koji se nailazi je nepostojanje kadra u firmi koji će to znati da vode jer dokumentacija nije jednostavna. Druga strana problema je što kada do novca i može da se dođe je pitanje šta s njim, da li ga MSP mogu efektivno iskoristiti. Tu zapravo dolaze na red edukativni programi koje sprovodi ICT Hub, gde kroz vođene edukacije, mentorstva i konsultacije podižemo kapacitete malih i srednjih preduzeća i pomažemo im da sprovedu proces digitalne transformacije na najbolji mogući način – kaže Mihajlović.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike