Šta bi bilo da vrednost bitkoina padne na nulu?

24.09.2021

18:20

0

Koliko su zaista uvezane kriptovalute i tradicionalni novci

Šta bi bilo da vrednost bitkoina padne na nulu?
Ilustracija - Copyright Pixabay

Širenje kripto univerzuma, koje se dešava u poslednje vreme, zapanjujuće je. Pre samo godinu dana postojalo je oko 6.000 valuta na listi sajta CoinMarketcap. Danas ih ima 11.145. Ukupna vrednost ovog tržišta je vrtoglavo porasla sa 330 milijardi dolara na 1,6 biliona dolara, koliko vredi danas, što je otprilike jednako ukupnom bruto domaćem proizvodu Kanade. Sve to se nalazi u više od sto miliona digitalnih novčanika, što je tri puta više nego 2018. godine.

Takođe, vlasnici su sada sofisticiraniji i imaju “dublje džepove”. Institucije su odgovorne za 63 odsto tržišne vrednosti u odnosu na 10 odsto u 2017. godini. Skybridge, hedž fond koji vodi Entoni Skaramuci, dobar je primer. Ovaj diversifikovani fond od tri i po milijarde dolara je počeo da investira u kriptovalute u novembru. U januaru je osnovao fond bitkoina vredan 500 miliona dolara. Broj ulagača sada broji 26.000 klijenata, koji obuhvataju bogate pojedince, ali i državne investicione fondove, i on stalno raste. Na bitkoin otpada devet odsto vrednosti glavnog investicionog mehanizma, koji je u početku iznosio pet odsto, a ovaj fond sada ima vrednost od oko 700 miliona dolara, prenosi Blumberg.

Tri vrste kripto investitora

Ovaj porast, međutim, nije se kretao u skladu sa potresima koji su karakteristični za tržište kriptovaluta. Vrednost bitkoina je, sa 64.000 dolara u aprilu, pala na 30.000 dolara u maju. Danas se kreće na oko 42.000 dolara, ali je, recimo, 29. jula pao na samo 29.000 dolara. Pri svakom kretanju nadole, pojavljuje se pitanje koliki bi mogao da bude sledeći pad. Ulozi su preveliki da bi dozvolili kolaps kriptovalute, i to ne samo njegovi verni poklonici koji u bitkoinu vide budućnost finansijskog poslovanja. Brokeri sada trguju uz pomoć algoritama koji im automatski šalju nalog "kupi" kada bitkoinu padne vrednost ispod određene granice. Ipak, da bismo uočili sve veću povezanost između kriptosfere i tradicionalnih tržišta, zamislite da vrednost bitkoina padne na nulu.

Ovakav ishod bi mogao da se dogodi kao posledica potresa unutar samog sistema, recimo usled tehničke greške ili teškog udarca koji bi zadesio najveće valute. Ili bi moglo da dođe spolja, na primer, suzbijanjem regulativa ili naglim prekidom "rasta svega" na tržištima kao odgovor na uvećanje kamatnih stopa centralne banke.

Postoje tri vrste kripto investitora, kaže Mohamed el Erian iz "Allianza", osiguravač i transakcioni menadžer: "fundamentalisti", koji su ubeđeni da će bitkoin jednog dana da zameni državnu valutu; "taktičari", koji smatraju da će vrednost rasti što više ljudi bude u njega investiralo; i "špekulanti" koji se kockaju.

Pixabay
 

Iako bi propast bitkoina mogla da neizmerno uznemiri prvu grupu, najmanje je verovatno da će oni sve rasprodati, dok će oni iz treće grupe da nestanu na prvi znak uzbune. Da bi se izbegao totalni stampedo, druga grupa mora da se ubedi da ostane uključena na tržištu. A to je malo verovatno ako vrednost bitkoina padne na nulu.

- Pad bi mogao da izazove kolaps kripto ekonomije. Rudari bitkoina, koji potvrđuju transakcije u zamenu za priliku da zarade nove kovanice, imali bi manje podsticaja za nastavak, čime bi se proces verifikacije i snabdevanje bitkoinom zaustavili. Skorašnji događaji su pokazali da tamo kuda krene bitkoin, idu i druge digitalne valute - kaže Filip Grandvel iz "Chainalysisa", kompanije koja se bavi obradom podataka.

Kako bi se krah širio na drugu imovinu...

Rezultat bi bio uništavanje značajne količine bogatstva. Ulagači koji drže bitkoin duže od godinu dana, nakon što su ga kupili po niskim cenama, imali bi manje gubitke, uprkos velikim nerealizovanim dobicima. Najveći gubici pali bi na one koji su kupovali pre manje od godinu dana, po prosečnoj ceni od 37.000 dolara. To bi uključivalo većinu institucija izloženih kriptovalutama, uključujući hedž fondove, univerzitetske zadužbine, zajedničke fondove i neke kompanije, piše Blumberg.

Ukupna izbrisana vrednost prevazišla bi tržišnu kapitalizaciju digitalne imovine. Nesreća bi takođe izbrisala privatna ulaganja u kripto kompanije, poput razmena (37 milijardi dolara od 2010. godine, po proceni data firme "PitchBook"), kao i vrednost kripto kompanija (vrednih oko 90 milijardi dolara). Platne kompanije kao što su "PayPal", "Revolut" i "Visa" izgubile bi deo rastućeg poslovanja, što bi umanjilo njihovu vrednost. Kompanije koje su premostile kripto bum, kao što je "Nvidia", proizvođač mikročipova, takođe bi bile pogođene. Sve u svemu, možda bi dva biliona dolara bilo izgubljeno od ovog prvog udarnog talasa, malo više od tržišne kapitalizacije "Amazona".

"Zaraza" bi se mogla proširiti kroz nekoliko kanala na drugu imovinu, i kripto i klasičnu. Jedan kanal je pokretač. Ukupno 90 odsto novca uloženog u bitkoin troši se na derivate poput "večitih" svopova - opklada na buduće fluktuacije cena, tj. ugovore koji se stalno obnavljaju. Većina njih se trguje na neregulisanim berzama, kao što su FTX i Binance, kod kojih se klijenti zadužuju kako bi opklade bile još veće. Skromna kretanja cena mogu pokrenuti pozive na veliku maržu kada se ne ispune, berze brzo likvidiraju vlasništvo svojih kupaca, a to se sve odražava na pad cene kriptovaluta. Razmene bi morale progutati velike gubitke po osnovu duga.

Žurba da se pokriju potencijalni gubici mogla bi da natera “igrače” da odbace konvencionalnu imovinu kako bi oslobodili gotovinu. Doduše, možda bi odustali od pokušaja da odgovore na te pozive, jer njihova kripto imovina više ne bi vredela mnogo, što bi moglo da obuzda rasprodaju. Ali postoje i druge vrste zaloga, gde su regulisane berze ili čak banke pozajmljivale dolare investitorima koji su tada kupili bitkoin. Neki su pozajmili dolare za kripto kolateral. U oba slučaja zaduženi koji se približavaju neizvršenju obaveza mogu da pokušaju da rasprodaju drugu imovinu.

Pixabay
 

- Teško je proceniti obim zaloga u sistemu, desetak razmena koje navode trajne razmene su neregulisane. Ali "otvorena kamata", ukupan iznos u ugovorima o derivatima u bilo kom trenutku, daje ideju o pravcu u kom se krećemo - kaže Kajl Soska sa Univerziteta "Karnegi Melon".

Ovo je poraslo sa 1,6 milijardi dolara u martu 2020. na 24 milijarde dolara danas. To nije savršen pokazatelj za ukupni zalog, jer nije jasno koliko kolaterala stoji iza različitih ugovora. Ali prinudne likvidacije u prošlosti daju osećaj nivoa ugroženosti. Tako je na primer 18. maja, pošto je bitkoin izgubio skoro trećinu vrednosti,  iznosila devet milijardi dolara.

Uticaj stabilnih kovanica

Drugi kanal transmisije dolazi iz stablecoinsa (stabilne kovanice), koji pokreću točkove kripto trejdingu. Jer je promena dolara za bitkoine spora i skupa, trejderi žele da ostvare svoje dobitke i da reinvestiraju najčešće kroz stablecoinse, koji su vezani za dolar ili evro. Takvi koini, od kojih su najveći teter i USD koin, sada kolektivno vrede 100 milijardi dolara. Na nekim kripto platformama oni su glavno sredstvo razmene.

Izdavači podržavaju svoje stablecoinse sa raznim sredstvima poput novca iz fondova. Ali oni nisu isključivo niti većinski u novcu. Teter, na primer, tvrdi da se od kraja marta 50 odsto njihovih sredstava nalazi u komercijalnim hartijama, 12 odsto u obezbeđenim pozajmicama, a 10 odsto u korporativnim obveznicama, fondovima i plemenitim metalima.

Urušavanje kripto tržišta bi moglo dovesti do pomame za stabilnim kovanicama, što bi nateralo izdavače da svoja sredstva iskoriste kako bi mogli da isprate konverziju. U julu je agencija za rejtinge "Fič" upozorila da bi iznenadna masovna konverzija tetera mogla da utiče na stabilnost tržišta kratkoročnih kredita.

Erk Rosengren, direktor Bostonskih federalnih rezervi, primetio je da regulisani investitori sa pasivom, sličnom kao što ima teter, ne mogu da investiraju u mnogo sredstava, jer bi to predstavljalo problem po stabilnost.

Kripto kolaps bi mogao da ima i veći uticaj od samih brzih prodaja, a koliko, još uvek nije jasno. Sve više entiteta je izloženo kriptovalutama, ali je malo onih koji su uložili veliki deo svog bogatstva, tako da bi gubici bili manji, ali u većem opsegu.

U suštini, banke su imune i mnoge od njih neće požuriti da podrže bitkoin u skorije vreme. Bazelski klub supervizora je nedavno predložio da se banke primoraju da za svakih 100 dolara koje steknu u bitkoinu izdvoje čak još 100 dolara.

Ali nije teško zamisliti najgori mogući scenario. Niske kamatne stope su dovele do toga da investitori više rizikuju. Kripto kolaps bi mogao da ih primora da “pauziraju” od “egzotičnih sredstava”. U prethodnim mesecima, korelacija između cene bitkoinsa i meme akcija (akcija koje reaguju na okolnosti, npr. popularnost na društevnim mrežama), pa čak i “običnih” deonica je porasla. To je delom zato što pojedini "igrači" na tržištu reinvestiraju profit od trenutno popularnih deonica u kripto, a i obrnuto.

Velika prodaja bi počela sa najvećim "igračima", a to su najčešće pojedinci i hedž fondovi. Investitori koji su izloženi ovome dobijaju razna pitanja od svojih investicionih komiteta, pa bi shodno tome riskantnija sredstva bila manje likvidna, što bi verovatno dovelo do generalnog pada.

Ako vam to deluje malo verovatno, setite se da je S&P 500, američki deoničarski indeks, pao za 2,5 odsto dan nakon što su investitori bili zavedeni GameStopom, lancem prodavnica video-igara, i na taj način oštetili nekoliko hedž fondova.

Da bi izbio haos na opštem tržištu moralo bi mnogo toga da krene po zlu, između ostalog i da cena bitkoina padne na nulu. Ali naš ekstremni scenario sugeriše da bi reakcija stabilnih kovanica i emocije ulagača bili glavni kanali preko kojih bi pad kriptovaluta, velikih ili malih, mogao da se prenese na širi nivo i zahvati veći deo tržišta. A kripto tržište je sve više isprepleteno sa konvencionalnim finansijama. Goldman Saks planira da pokrene fond za trgovinu kriptovalutama, dok je "Visa" pustila u promet debitnu karticu koja nagrade za korisnike isplaćuje u bitkoinu. Dakle, kako kripto sfera bude rasla, tako će rasti i njen potencijal da dovede do većih poremećaja na tržištu.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: S. G.

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike