Kako je izgledalo, dobro smo prošli: Gorivo nam čak i jeftinije, a u regionu…

17.02.2023

18:35

0

Autor: G.M.Š.

Nakon mini-šoka krajem januara, kada je u regionu poskupelo gorivo u proseku za oko četiri dinara, prolazno vreme u februaru i ne izgleda tako loše, barem za vlasnike dizelaša

Kako je izgledalo, dobro smo prošli: Gorivo nam čak i jeftinije, a u regionu…
Ilustracija - Copyright Profimedia

Što se februara tiče, vlasnici automobila na Balkanu i u okolini ne bi trebalo da su posebno nezadovoljni. Cene goriva sigurno nisu na pretkriznim nivoima, ali ni ne rastu kao što smo se već navikli u 2022. godini.

Sa današnjom promenom cene od minus tri dinara za dizel (na 194 dinara za litar) i plus tri dinara za benzin (171 dinar), u Srbiji je sada gorivo čak i jeftinije nego što je bilo krajem januara.

Vlasnici automobila sa pogonom na dizel gorivo sad litar goriva plaćaju za šest dinara manje nego 31. januara. Oni koji voze na benzin su nešto slabije sreće, jer cena BMB95 je trenutno viša za dinar.

U regionu su promene bile dramatičnije. Naše tržište je mnogo stabilnije mada, što je dobra stvar, ali mu je i cena i dalje „jaka“, što za potrošače svakako nije dobra vest - u našoj okolini je skuplje samo u Mađarskoj i Albaniji.

U poslednje tri nedelje najviše su se cenama na lokalnim pumpama obradovali vozači u Albaniji, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori. Gledano u dinarima, Albancima je benzin sada jeftini 23 dinara a dizel 14, Makedoncima benzin pet dinara, a dizel takođe 14, koliko je jeftiniji i u Crnoj Gori gde je benzin pojeftinio dinar manje.

Ilustracija: 24sedam/G.M.Š.
Trend cena dizela i benzina ne prati jednako cenu sirove nafte

Oni koji su se „češali“ zbog cene su vozači u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, gde su cene benzina porasle. Sada je običan benzin Bosancima skuplji 12 dinara, Hrvatima sedam, a "Janezima“ četiri dinara.

Nafta se cenom opet nećka

Brent na svetskom tržištu trenutno vredi nešto manje od 83 dolara za barel, ali mu je prosečna cena u protekloj nedelji bila oko 85,4 dolara. U poslednje dve nedelje cena nafte raste prosečno 1,5 odsto, pa otuda i rast cene benzina na pumpama.

Cena benzina u maloprodaji kod nas, koja se izračunava prema naftnoj formuli i jednonedeljnom preseku cena kotacija u Srbiji, a dvonedeljnom u okruženju, tačnije prati kretanje cena nafte nego što to radi cena dizela.

Ilustracija: 24sedam/G.M.Š.
Srpska cena i dalje "jaka" za region

Zbog toga i imamo povećanje cene benzina ali pada kod dizela, i to i kod nas i u okruženju. Dizel je na mediteranskom tržištu, koje je prema srpskoj uredbi o ograničenju cene derivata merodavno za domaću cenu, u drugoj nedelji ovog meseca bio jeftiniji za šest odsto nego u prvoj ali je potom poskupeo. I pored toga što se cena kretala u rasponu od 790 do 985 dolara za tonu, prosek je ipak doveo do toga da dizel, ovoga puta, pojeftini.

Da li će se ovi trendovi benzina i dizela nastaviti, nemoguće je reći. Američka agencija EIA, koja objavljuje energetske procene, beleži velike rezerve nafte na šta berza reaguje obaranjem cene.

Do rasta cene ne bi trebalo da dođe ni zbog toga što je inflacija u SAD porasla na mesečnom nivou u januaru u odnosu na decembar. A to znači da Federalne rezerve neće stati sa dizanjem kamatne stope, „prigušenjem“ ekonomije i potrošnje generalno. A kada nema potrošnje, odnosno proizvodnje, ne treba ni nafte.

U istom pravcu deluje i najava Moskve da će smanjiti pumpanje nafte za 500.000 barela dnevno od marta, kao kontra-sankcije Evropi zbog nametanja cenovnog ograničenja na kupovinu i transport ruske nafte, kao i zabrane uvoza u EU ruskog dizela.

Screenshot: cmegroup.com
Dizel, zbog krcatih rezervi, u velikom padu od kraja januara

Ono što bi ipak moglo da podigne cenovni pritisak naviše je neočekivano brzo "buđenje“ ekonomije Kine nakon proglašenja "pobede nad kovidom“. Koliko će to podići tražnju za naftom i derivatima a time i cenu, niko sada tačno ne može da prosudi.

- Nafta se zaglavila u neutralnom prostoru i svi pokušavaju da procene koji će činilac biti uticajniji na tržištu u narednih nekoliko meseci – kaže za "Blumberg" Rebeka Babin, stariji trgovac energijom u "CIBC Prijvat velt“.

Kao i dosad, presudnu ulogu odigraće OPEK. A tamo se i dalje drže toga da nafte, manje-više u svetu ima dovoljno i da oni ne moraju da povećavaju proizvodnju ni tokom 2023. godine.

Iako su ovih dana procenili da će globalna potražnja da poraste za 2,3 miliona barela dnevno (za 100.000 više nego pređašnja procena) na 101,87 miliona dnevno ove godine, oni su ostali pri svojoj prosečnoj proizvodnji od nešto manje od 30 miliona barela.

Ostatak sveta bi trebalo da pokrije oko 70 miliona barela, a trenutna je procena „arapskog“ kartela da će pumpanje ne-OPEK zemalja da padne na nekih 67 miliona. Koliko će na kraju nas vozače zacepiti na pumpama zbog te male disproporcije, tek ćemo videti.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike