Šta ćemo s dizelom: Da li je "šverc“ pobedio sankcije i koliko ćemo mi plaćati gorivo
Gorivo koje koristi veliki broj građana ali i energent na kojem je baziran veći deo privrede u Srbiji kao i u Evropi, od nedelje u EU i zemljama kandidatima ne sme da bude ruskog porekla
Velika drama najavljivana je sa dizelom u Evropi još do pre samo mesec ili dva. Predstojeći 5. februar najavljivao se kao "Dan D“ za evropsku ekonomiju u energetskom smislu jer tada na snagu stupa odredba iz jednog od ranijih paketa sankcija Rusiji, čija primena je odložena na godinu dana.
Rok za prilagođavanje je istekao i sledeće nedelje videćemo koliko se dobro EU, ali i Srbija, pripremila za "Evropu bez ruskog dizela“.
Iako su stručnjaci predviđali bar prvovremeni zastoj u lancu snabdevanja, u kom moraju da se nadomeste ogromne količine dizela koji je na tržište Evrope stizao iz Rusije, naftna berza ne pokazuje očekivanu nervozu. Cena dizela je u padu od 24. januara i sa više od 980 dolara za tonu, stigla je do blizu 840 danas. Takav pad od 14 odsto pre samo nekoliko meseci niko ne bi smeo da prognozira.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, Tomislav Mićović, kaže da je 5. decembar prevaziđen kao potencijalno veliki problem jer su se svi dobro pripremili, i uz to "nabildovali zalihe“ ruskog dizela do početka zabrane.
Pročitajte još:
Podaci "S&P Global komodities on sea" daju za pravo, jer ruski izvoz u Evropi je u prvoj polovini januara pao na 448.000 barela dnevno, sa 663.000 barela iz decembra ili 670.000 barela s početka 2022. godine.
Zalihe su napravljene ali Evropa je i dalje uvozi više od četvrtine potrebnog dizela iz Rusije. Doduše, pre početka rata u Ukrajini i embarga Moskvi zbog toga, uvoz je bio na nivou od 46 odsto.
Nismo mnogo uvozili, pa nećemo ni ubuduće
Srbija nije ni dosad uvozila ruski dizel u velikim količinama, jer ima dovoljne količine svog iz rafinerije u Pančevu u vlasništvu „Gasproma“. Spolja je stizao samo dizel koji su evropske naftne kompanije koje posluju u Srbiji uvozile iz rafinerija u Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, a koji je napravljen od ruske nafte.
Takav dizel je sada takođe zabranjen u EU ali, ističe Mićović, ako se dizel pravi od nafte koja nije samo ruska nema nikakvih problema ni sa novom zabranom.
A da se u svetskoj energetskoj geopolitici ne snalaze samo rafinerije iz istočne Evrope, već je u celom svetu na delu "sveopšti šverc“ za 24sedam kaže Milan Rakić, predsednik Udruženja vlasnika privatnih benzinskih stanica.
- Zbog svih ovih sankcija na naftu, a sad i na dizel, proširila se preporodaja goriva na svetskom tržištu. To je sad sveopšti šverc, u dve varijante. Ili se ruska nafta i gorivo prepakuju i blendiraju da budu ne-ruski ili se napolju proda svoja nafta i gorivo, a za domaće potrebe uveze jeftinija ruska – objašnjava Rakić.
Sve u svemu, nova rampa u sankcijama Rusiji ne dotiče direktno potrošače dizel goriva u Srbiji, ali to ne znači i da će oni zbog toga sigurno dobiti i manje cene.
Doduše danas je cena dizela i benzina pala u Srbiji za dva i tri dinara po litri, (benzin na 168, a dizel na 197 dinara) a pad se pre toga ogledao i u cenama nekih zemalja u regionu. Tomislav Mićović to objašnjava stvorenim zalihama i padom cene na mediteranskom tržištu, koje nam je Uredba o ograničenju cene goriva uspostavila kao reperno.
Nije bilo srazmernog pada cena
Milan Rakić ima rezervu da to berzansko tržište i događaji na njemu imaju presudan uticaj na cene na srpskim benzinskim stanicama.
- Po Uredbi i pravilnicima gledaju se cene u Đenovi i Laveri, a moglo je da se napiše i da se gledaju one u Kataru, jednako bi bilo. Naš dizel ne dolazi sa Mediterana, a po Uredbi u veleprodajnu cenu, na primer, ulazi i "transportni“ trošak od 64 dolara po toni. Sve je proizvoljno i zbog toga i kada je cena nafte na berzi padala na 76 dolara na pumpama nismo videli srazmeran pad – ističe Rakić.
Da se naftna formula zaista primenjuje, srpsko gorivo ne bi moglo da bude skuplje od onog u Crnoj Gori ili Hrvatskoj koje uvoze dizel (sa Mediterana) jer nemaju rafinerije, a da pritom maloprodajna marža u Hrvatskoj bude 12 evrocenti, u Crnoj Gori oko sedam, a u Srbiji manje od osam centi.
BONUS VIDEO:
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari