Šta ćemo s dizelom: Da li je "šverc“ pobedio sankcije i koliko ćemo mi plaćati gorivo

03.02.2023

18:35

0

Autor: G.M.Š.

Gorivo koje koristi veliki broj građana ali i energent na kojem je baziran veći deo privrede u Srbiji kao i u Evropi, od nedelje u EU i zemljama kandidatima ne sme da bude ruskog porekla

Šta ćemo s dizelom: Da li je "šverc“ pobedio sankcije i koliko ćemo mi plaćati gorivo
Ilustracija - Copyright Profimedia

Velika drama najavljivana je sa dizelom u Evropi još do pre samo mesec ili dva. Predstojeći 5. februar najavljivao se kao "Dan D“ za evropsku ekonomiju u energetskom smislu jer tada na snagu stupa odredba iz jednog od ranijih paketa sankcija Rusiji, čija primena je odložena na godinu dana.

Rok za prilagođavanje je istekao i sledeće nedelje videćemo koliko se dobro EU, ali i Srbija,  pripremila za "Evropu  bez ruskog dizela“.

Iako su stručnjaci predviđali bar prvovremeni zastoj u lancu snabdevanja, u kom moraju da se nadomeste ogromne količine dizela koji je na tržište Evrope stizao iz Rusije, naftna berza ne pokazuje očekivanu nervozu. Cena dizela je u padu od 24. januara i sa više od 980 dolara za tonu, stigla je do blizu 840 danas. Takav pad od 14 odsto pre samo nekoliko meseci niko ne bi smeo da prognozira.

Screenshot: SPglobal.com
Evropa i dalje visokozavisna od ruskog dizela

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, Tomislav Mićović, kaže da je 5. decembar prevaziđen kao potencijalno veliki problem jer su se svi dobro pripremili, i uz to "nabildovali zalihe“ ruskog dizela do početka zabrane.

Podaci "S&P Global komodities on sea" daju za pravo, jer ruski izvoz u Evropi je u prvoj polovini januara pao na 448.000 barela dnevno, sa 663.000 barela iz decembra ili 670.000 barela s početka 2022. godine.

Zalihe su napravljene ali Evropa je i dalje uvozi više od četvrtine potrebnog dizela iz Rusije. Doduše, pre početka rata u Ukrajini i embarga Moskvi zbog toga, uvoz je bio na nivou od 46 odsto.

Nismo mnogo uvozili, pa nećemo ni ubuduće

Srbija nije ni dosad uvozila ruski dizel u velikim količinama, jer ima dovoljne količine svog iz rafinerije u Pančevu u vlasništvu „Gasproma“. Spolja je stizao samo dizel koji su evropske naftne kompanije koje posluju u Srbiji uvozile iz rafinerija u Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, a koji je napravljen od ruske nafte.

Takav dizel je sada takođe zabranjen u EU ali, ističe Mićović, ako se dizel pravi od nafte koja nije samo ruska nema nikakvih problema ni sa novom zabranom.

A da se u svetskoj energetskoj geopolitici ne snalaze samo rafinerije iz istočne Evrope, već je u celom svetu na delu "sveopšti šverc“ za 24sedam kaže Milan Rakić, predsednik Udruženja vlasnika privatnih benzinskih stanica.

- Zbog svih ovih sankcija na naftu, a sad i na dizel, proširila se preporodaja goriva na svetskom tržištu. To je sad sveopšti šverc, u dve varijante. Ili se ruska nafta i gorivo prepakuju i blendiraju da budu ne-ruski ili se napolju proda svoja nafta i gorivo, a za domaće potrebe uveze jeftinija ruska – objašnjava Rakić.

Screenshot: CME Group
Dizel ponovo u oštrom padu

Sve u svemu, nova rampa u sankcijama Rusiji ne dotiče direktno potrošače dizel goriva u Srbiji, ali to ne znači i da će oni zbog toga sigurno dobiti i manje cene.

Doduše danas je cena dizela i benzina pala u Srbiji za dva i tri dinara po litri, (benzin na 168, a dizel na 197 dinara) a pad se pre toga ogledao i u cenama nekih zemalja u regionu. Tomislav Mićović to objašnjava stvorenim zalihama i padom cene na mediteranskom tržištu, koje nam je Uredba o ograničenju cene goriva uspostavila kao reperno.

Nije bilo srazmernog pada cena

Milan Rakić ima rezervu da to berzansko tržište i događaji na njemu imaju presudan uticaj na cene na srpskim benzinskim stanicama.

- Po Uredbi i pravilnicima gledaju se cene u Đenovi i Laveri, a moglo je da se napiše i da se gledaju one u Kataru, jednako bi bilo. Naš dizel ne dolazi sa Mediterana, a po Uredbi u veleprodajnu cenu, na primer, ulazi i "transportni“ trošak od 64 dolara po toni. Sve je proizvoljno i zbog toga i kada je cena nafte na berzi padala na 76 dolara na pumpama nismo videli srazmeran pad – ističe Rakić.

Da se naftna formula zaista primenjuje, srpsko gorivo ne bi moglo da bude skuplje od onog u Crnoj Gori ili Hrvatskoj koje uvoze dizel (sa Mediterana) jer nemaju rafinerije, a da pritom maloprodajna marža u Hrvatskoj bude 12 evrocenti, u Crnoj Gori oko sedam, a u Srbiji manje od osam centi.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike