Ove nedelje svi podižu kamate: Šta nas čeka i koliko će nam i u Srbiji porasti rate kredita

20.09.2022

05:35

0

Autor: 24sedam

Američki Fed drastično podiže stope, slediće ga Banka Engleske, a rast kamata očekuje se i u Indoneziji, Norveškoj, Filipinima, Švedskoj i Švajcarskoj

Ove nedelje svi podižu kamate: Šta nas čeka i koliko će nam i u Srbiji porasti rate kredita
Ilustracija - Copyright 24sedam/Profimedia

Samo ove nedelje, američki Fed bi trebalo da podigne svoju ključnu stopu za čak 75 baznih poena po treći put, a neki traže i pune procentne poene nakon što je američka inflacija ponovo dostigla osam odsto u avgustu.

Predviđa se da će Banka Engleske povećati svoje kamate za 50 baznih poena, a rast stopa se očekuje i u Indoneziji, Norveškoj, Filipinima, Švedskoj i Švajcarskoj.

Posledica - sve veća recesija

Ovakvi potezi očekivani su zbog sve većeg rasta inflacije, kojoj se očigledno ne vidi kraj. Ipak, kako piše Bloomberg, globalna trka za povećanjem kamatnih stopa naginje ekonomije ka recesiji.

Po svemu sudeći, kako se navodi, Fed je spreman da "otera“ SAD u pad ako je to ono što je potrebno da se pobedi inflacija, a ostale centralne banke izgleda da su spremne da "igraju na istu kartu“.

Kasno su uočile, piše Bloomberg, da im preti najgora inflacija u poslednje četiri decenije, a zatim su sporo reagovae da je suzbiju. Ipak, Federalne rezerve i njene "kolege“ širom sveta sada ne kriju svoju odlučnost da pobede u borbi protiv rastućih cena, pa čak i po cenu da vide kako njihove ekonomije sporije rastu ili čak opadaju.

Nema sumnje da će monetarni lek škoditi. Pitanje je koliko? Analitičari kompanije BlackRock Inc. smatraju da bi vraćanje inflacije na cilj Fed-a od dva odsto značio duboku recesiju i tri miliona više nezaposlenih, a postizanje cilja ECB-a zahtevalo bi još veće smanjenje...

Nema više "jeftinog novca"

Globalni trend povećanja kamata, kao posledica rasta inflacije, poklapa se i sa rastom kamata u Srbiji. Najveći uticaj na to imaju, pre svega, odluke Evropske centralne banke koja je nedavno, takođe, drastično povećala stope.

Naime, prvi put od početka 1999. godine, ECB je podigla kamatne stope za 75 baznih poena kako bi se izborila sa sve većim rastom cena. Kamate ECB sada su dostigle 1,25 odsto, dok će inflacija u evrozoni iznositi 9,1 odsto, što je preliminarna procena Eurostata za avgust.

24sedam/Profimedia
 

Ovakvi potezi ECB definitivno su okončali eru "jeftinog novca“ nakon koje sledi automatsko poskupljenje svih bankarskih pozajmica u evrima. To će se, naravno, odraziti i na Srbiju pa će tako i kod nas kamate na kredite u evrima porasti, a samim tim i mesečne rate, što se posebno odnosi na stambene kredite koji su pretežno indeksirani u EU valuti.

Ključnu ulogu u "ceni“ kredita igra tzv. euribor, kamatna stopa po kojoj banke u EU pozajmljuju novac i koja je direktno uslovljena stopama ECB. A to znači da čim ECB podigne kamatne stope, raste i euribor, ali i obratno – s padom kamate ECB, niži je i euribor.

Upravo je euribor važna komponenta ukupne kamate za sve pozajmice u evrima koje nude i banke u Srbiji, jer je to cena koju one plaćaju evropskim bankama od kojih uzimaju novac. Na tu kamatu (euribor) dodaju i svoju maržu, što zajedno čini ukupnu kamatnu stopu po kojoj građani dobijaju kredite i po kojoj se računa mesečna rata.

Inače, euribor je svoj minimum dostigao prošle godine, kada je šestomesečni euribor (koji banke najčešće i obračunavaju) "sišao“ na minus 0,54 odsto. Međutim, sa sve većim rastom inflacije od marta ove godine, i euribor je rastao pa je ubrzo izašao iz "minusa“. Tako je vrednost šestomesečnog euribora već u julu iznosila 0,238 odsto, u avgustu 0,654 odsto a već 1. septembra 1,24 odsto.

Kako "deluje" euribor

Kako se sa rastom euribora menjaju kamate stambenih kredita u Srbiji najbolje se vidi na konkretnom primeru. S obzirom na to da je prosečan iznos stambenog kredita koji uzimaju naši građani oko 40.000 evra, prema navodima bankara prosečna kamatna stopa je u aprilu ove godine iznosila oko tri odsto. Ako se uzme primer ovog kredita, sa rokom otplate od 20 godina (240 meseci), mesečni iznos rate bio je 221,8 evra.

U slučaju rasta euribora od samo 0,5 odsto i podizanja ukupne kamate (euribor i marža) ovog kredita na 3,5 odsto godišnje, mesečna rata porasla je za oko 10 evra i iznosi 232 evra. Na godišnjem nivou to je za 122 evra više novca koji bi trebalo izdvojiti za podmirivanje stambenog kredita.

Međutim, u slučaju drastičnijeg rasta euribora, od 1,5 odsto (što je približno sadašnjoj vrednosti), i povećanja kamate na 4,5 odsto, rata ovog kredita dostiže 253 evra mesečno, što je na godišnjem nivou razlika od oko 374 evra.

Tako je za stambeni kredit od oko 40.000 evra mesečna rata sa 221,8 evra u aprilu za samo par meseci otišla na 253 evra (razlika od oko 31 evro).

Naravno, što je veći iznos kredita i rate su veće, pa je i poskupljenje značajnije. Za stambeni kredit od 70.000 evra, uz otplatu od 240 meseci i godišnju nominalnu kamatnu stopu od tri odsto, rata je u aprilu iznosila 388,22 evra mesečno. Povećanje kamate na 4,5 odsto mesečnu ratu ovog kredita podiže na oko 442,85 evra, što je razlika od oko 54,6 evra mesečno.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike