Crni scenario: Šta nas čeka ako gas ode na 4.000, a nafta na 150 dolara?

17.08.2022

18:45

0

Autor: S. G.

Inflacija bi, prema projekcijama NBS, ostala na visokom, dvocifrenom nivou i ove i sledeće godine

Crni scenario: Šta nas čeka ako gas ode na 4.000, a nafta na 150 dolara?
inflacija profimedia-0485736508(11) copy - Copyright 24sedam/Profimedia

Rast cena u Srbiji još nije dostigao svoj maksimum, već će se, kako je danas ocenila Narodna banka Srbije, to desiti narednog meseca. Tako se, prema rečima guvernerke NBS Jorgovanke Tabaković, pik očekuje u septembru i iznosiće 14 odsto.

Podsetimo, prema poslednjim zvaničnim podacima NBS, inflacija je u julu dostigla 12,8 odsto. Na tako veliki rast cena generalno su najveći uticaj imali poskupljenje energenata i hrane.

Šta ako gas "stane"?

Za dalje je NBS projektovala, a kako su danas izneli prilikom predstavljanja avgustovskog izveštaja o inflaciji, da nas nakon trećeg kvartala (od oktobra) očekuje smirivanje cena. Snažniji pad inflacije čeka nas, kako dodaju, tek u drugoj polovini 2023. godine, dok ćemo povratak u granice cilja (od 1,5 do 4,5 odsto) imati u prvoj polovini 2024. godine.

S obzirom na globalna dešavanja, pre svega sukobe u Ukrajini, rast cena energenata i hrane, NBS je uradila i alternativni scenario koji bi se mogao nazvati i "crni scenario“. On podrazumeva prekid u snabdevanju zone evra gasom iz Rusije tokom trećeg kvartala ove godine i njegov uticaj na inflaciju i privredni rast u Srbiji. Prekid gasa bi, prema navodima NBS, pre svega značio još više cene energenata na svetskom tržištu i njihovu smanjenu raspoloživost.

Konkretno, u ovom scenariju NBS je koristila pretpostavku da bi se cena prirodnog gasa za Evropu do poslednjeg kvartala ove godine našla na dvostruko višem nivou nego što je pretpostavljeno u osnovnom scenariju, što znači na oko 4.000 dolara za hiljadu kubika. Po ovom osnovu i svetska cena nafte bi krajem ove godine zabeležila viši nivo, i to za preko 50 odsto, pa bi u tom slučaju barel nafte vredeo skoro 150 dolara.

Cene "gore", BDP "dole"

- Rast cena goriva i mineralnih đubriva odrazio bi se i na rast svetskih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda, koje bi mogle da dostignu vrhunac na nivou koji je oko 35 odsto viši nego u osnovnom scenariju. Uključivanje svih prethodno navedenih pretpostavki za posledicu bi imalo nepovoljnija makroekonomska kretanja u Srbiji, uz višu inflaciju i deficit tekućeg računa platnog bilansa nego u osnovnom scenariju, kao i niži rast BDP-a – navodi se u analizi NBS.

Osnovni vs crni scenario za 2022.

Inflacija        11,4%            11,9%

BDP             4%                  3%  

Deficit          9,4%              10,4%

To bi u prevodu, a kako pokazuje i grafikon koji je prikazan u izveštaju NBS, značilo da bismo u "crnom scenariju“ u Srbiji imali ove godine godišnju inflaciju od 11,9 odsto (umesto 11,4 odsto), rast BDP-a od tri odsto (umesto četiri odsto), i deficit tekućeg računa od 10,4 odsto (umesto 9,4 odsto).

Ovako loš scenario izgleda još "lošije“ u projekcijama za narednu, 2023. godinu pa bi tada inflacija umesto da uspori na 8,7 odsto godišnje, iznosila čak 11,4 odsto, a privreda bi usporila na samo jedan odsto rasta BDP-a, umesto četiri odsto. I minus u tekućem računu bio bi mnogo veći, 13 odsto umesto 8,5 odsto.

U takvom scenariju Evropa bi prošla mnogo gore. Naime, kako navodi NBS, privredni rast u evrozoni bi u ovoj godini pao na 1,2 odsto, dok bi sledeću godinu završila u recesiji od minus 1,7 odsto.

Osnovni vs crni scenario za 2023.

Inflacija         8,7%             11,4%

BDP              4%                1%

Deficit           8,5%             13%

- Dalji rast svetskih cena nafte imao bi direktne efekte na domaću inflaciju, kroz više cene naftnih derivata na domaćem tržištu, ali i indirektne efekte, kroz povećane troškovne pritiske, odnosno povećanu uvoznu inflaciju, usled dodatnog rasta svetskih cena energenata i primarnih poljoprivrednih proizvoda. U tom slučaju došlo bi i do veće inflacije u zoni evra, što bi delom moglo da bude kompenzovano efektima niže agregatne tražnje s domaćeg i međunarodnog tržišta – objašnjavaju u NBS.

Kako dodaju, istovremeno bi rast cena energenata i povećana neizvesnost na međunarodnom finansijskom tržištu za posledicu imali veći uvoz energenata vrednosno posmatrano, rast premije rizika zemlje i niži priliv kapitala u Srbiju, pre svega u vidu portfolio investicija, što bi dovelo i do jačanja deprecijacijskih pritisaka.

- Zbog svega prethodno navedenog, inflacija bi se spustila na jednocifreni nivo tek u trećem kvartalu 2023. godine, ali se ni do kraja horizonta projekcije ne bi vratila u granice cilja – ističu u NBS.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike