Krov nad glavom sve nam je skuplji: Šta za dužnike znači kad euribor galopira?

07.07.2022

05:35

0

Autor: S. G.

Kamatna stopa, koja je važna i za kredite u evrima, u Srbiji sve više raste, a do kraja ovog meseca biće znatno povećana

Krov nad glavom sve nam je skuplji: Šta za dužnike znači kad euribor galopira?
Ilustracija - Copyright Pixabay Profimedia

Pre samo mesec dana pompezno je objavljena vest da je euribor, kamatna stopa po kojoj evropske banke jedna drugoj pozajmljuju novac, konačno, posle sedam godina, izašla iz minusa. Tako je vrednost šestomesečnog euribora (koji je najčešći reper) iznosila 0,009 odsto, ali već nakon mesec dana on je dogurao do 0,238 odsto, koliko iznosi danas.

Ova vest značajna je i za sve dužnike u Srbiji čiji su krediti vezani za evro, jer je euribor sastavni deo kamatne stope (euribor plus marža banke) po kojoj i naši građani, ali i privreda, otplaćuju dugove. Takođe, ni najava Evropske centralne banke (ECB) da će ovog meseca povećati kamatne stope, i to za četvrtinu poena (0,25 odsto), kao i nagoveštaj da će rast biti još veći na jesen, nije obradovala dužnike. A sve zbog rekordne inflacije...

Kako raste rata?

Na porast euribora ukazalo je još u junu i Udruženje bankarskih klijenata "Efektiva", koje navodi da je početkom ove godine vrednost 6M (šestomesečnog) euribora iznosila minus 0,55 odsto, a pre tri meseca minus 0,36 odsto. Poslednji put, podsetimo, pozitivna vrednost 6M euribora bila je 9. novembra 2015. godine, kada je on bio 0,001 odsto.

U "Efektivi" naglašavaju da, kada se vrednost euribora "preračuna" na rate kredita, ako je na primer marža banke 3,5 odsto, a inicijalna kamatna stopa pri odobravanju kredita 2,95 odsto, uz najnoviju računicu to izgleda ovako:

- Na primeru kredita od 50.000 evra na 20 godina, rata je početkom godine bila 276 evra, a u junu je 290, što je povećanje od 14 evra. Ako euribor uskoro bude jedan odsto, rata će biti 316 evra, što je povećanje od 40 evra, a ako se poveća do dva procenta, rata bi bila 344 evra, što je povećanje od 68 evra u odnosu na početak godine.

Euribor išao i do 5,4 odsto

Vrednost euribora se tokom 2008. kretala i više od četiri-pet odsto. Tako je najveća vrednost 6M euribora zabeležena 9. oktobra 2008. godine, kada je dostigao 5,448 odsto. Nakon finansijske krize iz 2008. počeo je značajno da pada, a u minus je ušao još 2016. godine. Kada je euribor bio 4,7 odsto kamatne stope na stambene kredite u Srbiji iznosile su i do 10 odsto. Do ove godine su, pri euriboru koji je bio ispod nule, na nivou od oko minus 0,5 odsto, kamate iznosile između 2,5 i tri odsto.

Na primeru kredita od 80.000 evra na 25 godina, rata je, po računici "Efektive", početkom godine bila 377 evra, a u junu 400, što je povećanje od 23 evra.

- Ako euribor bude jedan odsto, rata će biti 445 evra, što je povećanje od 68 evra, a ako se poveća na dva odsto, rata bi bila 491 evro, što je povećanje od 114 evra u odnosu na početak godine - navela je "Efektiva".

Nisu svi isti...

Zanimljivo je, inače, u celoj priči oko vrednosti ove kamatne stope na kom nivou se trenutno nalazi jednomesečni euribor, a on je još uvek u minusu. Naime, dok se šestomesečni euribor (6M) sa rastom inflacije od početka ove godine polako približavao nuli, jednomesečni euribor (1M) i dalje je u minusu.

Tako je 6M od početka januara sa minus 0,539 odsto došao u aprilu na minus 0,362 odsto, u maju na minus 0,204 odsto, prvih dana juna na minus 0,034 odsto, a već 8. juna izašao je u plus (0,009 odsto). Istovremeno, jednomesečni euribor se od januara "pomerio“ sa minus 0,576 odsto na sadašnjih (samo) minus 0,506 odsto.

Zašto je to značajno?

Banke između sebe trguju novcem najčešće po kamati jednakoj upravo jednomesečnom euriboru, dok s druge strane novac korisnicima njihovih usluga (građanima i privredi) plasiraju po vrednosti šestomesečnog euribora. U prevodu, u međusobnoj trgovini banaka "novac je jeftiniji“, dok je u ovom drugom slučaju on mnogo "skuplji", pa je jasna i zarada banaka na tim transakcijama.

Pixabay
 

Ipak, dok pojedini akteri na bankarskom tržištu smatraju da ovako nešto nije korektno, da se na taj način "pumpaju bilansi banaka“ i da "šestomesečni euribor nije morao toliko da poraste“, sami bankari u ovome ne vide ništa čudno.

- Banke međusobno trguju depozitima po euriboru, i to od dnevnog do jednogodišnjeg. U osnovi euribora su međubankarski depoziti jer se sama kamata računa na te depozite, a kao posledica se koristi u formiranju kamatnih stopa na kredite. Istina je da je razlika između mesečnog i tromesečnog ili šestomesečnog euribora i do dva procentna poena, i da banke i kroz te razlike zarađuju. Ali ne bih rekao da se "pumpaju bilansi" i ne bih to stavljao u negativan kontekst jer banke nisu dobrotvorne ustanove. Prodavnica novca trguje novcem kao što neki drugi trgovac trguje robom – kaže za 24sedam bankar, zaposlen u jednoj od vodećih banaka na našem tržištu.

Kako dodaje, banka nabavlja izvore finansiranja iz depozita bilo od klijenata ili od drugih finansijskih institucija po nižoj ceni i plasira ih po višoj.

- Prosta logika trgovine. Zato i vezuju kamate na kredite za euribor jer njegova promena za njihov dug po depozitima automatski menja cenu po kojoj su plasirali te depozite – ističe naš sagovornik.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike