aktuelno

Sve veći rast cena: Koliko trošite novca na hranu mesečno (ANKETA)

13.04.2022

05:33

0

Autor: Georgi Mitev Šantek

Inflacija se u martu vinula više od devet odsto godišnje, a među cenama koje su najviše skočile su one koje se odnose na hranu

Sve veći rast cena: Koliko trošite novca na hranu mesečno (ANKETA)
potrošačka korpa profimedia-0652737882 - Copyright Profimedia

U Srbiji se vodi mrtva trka između sve viših cena i rasta plata koje beleži statistika, i to pokazuju i danas objavljeni podaci o inflaciji. Martovski nivo potrošačkih cena dostigao je 9,1 odsto, i ozbiljno preti da u potpunosti anulira sve povećanje zarada koje beleži zvanična statistika.

U januaru su (poslednji podaci) plate "bežale" inflaciji za 3,9 odsto, koliko je iznosio realan rast plata u odnosu na godinu dana ranije, ali tada je nivo rasta cena bio "samo“ 8,2 odsto. I to uz zamrznute cene pet osnovnih životnih namirnica i vrlo limitiranu cenu goriva.

Šta je sve poskupelo i koliko? Pa, odgovor na prvi deo pitanja je jednostavan – gotovo sve. Izuzetak je jedino obuća, koja beleži malo pojeftinjenje.

U drugom delu odgovora ističe se poskupljenje hrane (16,1 odsto u odnosu na mart 2021) i veći trošak transporta (12,5 odsto), ali nije zanemarljivo ni skuplje opremanje stana (7,2) i stanovanje generalno (5,1 odsto).

Kod onog što najviše pogađa veliku većinu građana, kod hrane, procenti su veoma veliki. Hleb (osim "save“ kome je cena zamrznuta) i proizvodi od žitarica poskupeli su 12,9 odsto na godišnjem nivou, nešto više od 17 odsto, a ulja čak više od 20. Još veći skok imali su kafa (23 odsto) i povrće (30,6 odsto).

Gde nam odlaze pare

Ovako snažan udar inflacije, pogotovo kod cena hrane i energenta, svakako remeti i uvreženu strukturu toga na šta nam i u kojoj meri odlazi teško stečeni novac.

Sve veći rast cena: Koliko trošite novca na hranu mesečno (ANKETA) Ministarstvo trgovine
 

Prema Anketi o potrošnji domaćinstva, koju redovno sprovodi Republički zavod za statistiku, najveći udeo u ličnoj potrošnji domaćinstava (sva domaćinstva) čine izdaci za hranu i bezalkoholna pića, i na to odlazi više od trećine novca kojim raspolažemo (34,2 odsto).

Od velikih troškova tu su izdaci za stanovanje, vodu, električnu energiju, gas i ostala goriva – 16,7 odsto, kao i ono što dajemo za transport – 9,3 odsto.

Sve veći rast cena: Koliko trošite novca na hranu mesečno (ANKETA)Profimedia
 

Sa aktuelnim cenama hrane i goriva, moglo bi nam ostati mnogo manje ili gotovo ništa za rekreaciju i kulturu (uobičajeno 5,1 odsto troškova), ili čak za zdravlje (4,5 odsto).

Ovakav rast cena sve je teže "ispratiti“ sa prosečenom platom od 70.920 dinara (603 evra), koliko iznosi poslednji zvanični podatak za januar ove godine. A natprosečnu zaradu imaju samo zaposleni u Beogradu (89.004 dinara), Novom Sadu (82.437) i Pančevu (71.032 dinara). Čak je nema ni u Nišu (68.566 dinara), trećem gradu u zemlji po broju stanovnika.

Potrošačka korpa i dalje neostvaren san

Ovaj raskorak pokazuje i kupovna moć, koja se u statistici meri prosečnom potrošačkom korpom. Posmatrano po gradovima, u januaru 2022. godine kupovnu moć iznad proseka Republike Srbije imali su Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac.

A to "iznad proseka“ ne znači i da su plate u tim gradovima (osim u Beogradu i Novom Sadu)  dostigle nivo da može da se sa prosečnom platom kupi sve što ona podrazumeva.

Prosečna potrošačka korpa za januar ove godine iznosi 80.891 dinar, i za njeno pokrivanje je potrebno 1,14 prosečnih plata, odnosno nedostaje 14 odsto plate da bi se sve kupilo.

Sve veći rast cena: Koliko trošite novca na hranu mesečno (ANKETA)AP Photo/Frank Augstein
 

A u njoj su sabrani prosečni troškovi hrane i bezalkoholnih pića, alkohola i duvana, izdaci za odeću i obuću, zatim za stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva, kao i izdaci za pokućstvo i rutinsko održavanje stana. Pored toga obuhvata i izdatke za zdravstvo, transport, komunikacije (mobilni, televiziju, internet), kao i za rekreaciju i kulturu, obrazovanje, izlazak u restorane i hotele…

Sve to vodi se za tročlanu porodicu, jer je izračunato da takvih porodica ima više nego što ih je bilo ranije, kada je osnovu računice činila četvoročlana porodica.

Šta će u toj korpi biti, određeno je na osnovu strukture potrošnje hrane domaćinstava od trećeg do osmog decila. Ceo uzorak je podeljen na deset decila, gde su u prvom najsiromašniji, a u desetom decilu oni koji imaju i troše najviše.

A prema računicama zvanične statistike, prosečno domaćinstvo mesečno kupi, odnosno plati, sledeće:

Sve veći rast cena: Koliko trošite novca na hranu mesečno (ANKETA)mtt.gov.rs
 
Sve veći rast cena: Koliko trošite novca na hranu mesečno (ANKETA)mtt.gov.rs
 

BONUS VIDEO:

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike