Šta će biti sa kamatama: Svetske centralne banke ove nedelje odlučuju o daljim potezima!

14.03.2022

19:20

0

Među osam članova Grupe 20, čiji će se monetarni zvaničnici sastati, odluka američkog Feda verovatno će privući najveću pažnju

Šta će biti sa kamatama: Svetske centralne banke ove nedelje odlučuju o daljim potezima!
Ilustracija - Copyright Profimedia

Globalne centralne banke će ove nedelje ponuditi najveću kolektivnu procenu "promenjenog“ sveta od kada je ukrajinska kriza izazvala ponovne poremećaje u snabdevanju i iznenadni inflacioni šok za brojne ekonomije.

Među osam članova Grupe 20 čiji će se monetarni zvaničnici sastati, predstojeće povećanje kamatnih stopa Federalnih rezervi (Fed) verovatno će privući najveću pažnju, prenosi Blumberg.

Ostali će prikazati "kaleidoskop politike“ koja odražava različite uticaje sukoba u svetskoj ekonomiji, koja se već prilagođava rastućim cenama. Odluke će se kretati od još jednog potencijalnog povećanja kamatne stope u Banci Engleske do verovatnog ishoda Banke Japana koja insistira na daljem popuštanju.

Te najave su usledile nakon iznenadne odluke Evropske centralne banke (ECB) prošle nedelje da ubrza ukidanje stimulansa, ostavljajući investitore da se pitaju koje bi druge promene mogle da budu u planu.

U Kini smanjenje?

Prvo, već sutra (utorak) sledi odluka Narodne banke Kine. Analitičari pomno prate da li će ključna stopa u Kini biti smanjena po drugi put ove godine.

Dok su podaci o aktivnostima u januaru i februaru verovatno pokazali blago poboljšanje, rizici se naziru kako se geopolitičke tenzije pogoršavaju i cene nafte rastu. Novi cilj Pekinga za rast od oko 5,5 odsto ove godine takođe može da implicira potrebu za podrškom centralne banke, prenosi Blumberg.

Profimedia
 

Kao dodatak potezu monetarnog popuštanja, kineska kreditna ekspanzija je usporila u februaru zbog dugotrajnih praznika, a opadanje tržišta nekretnina značilo je da su se ljudi i kompanije manje zaduživali.

Fed balansira

Fed zauzima stav u sredu. Očekivano povećanje referentne stope za četvrtinu poena bilo bi prvo od 2018. godine. Predsedavajući Džerom Pauel mora da izbalansira najvišu inflaciju u poslednje četiri decenije i neizvesnost vezanu za sukobe u Ukrajini.

Podaci u protekloj nedelji pokazali su da su potrošačke cene u februaru porasle za 7,9 odsto u odnosu na godinu ranije, a inflacija je spremna da još više raste kako troškovi robe rastu. Uoči odluke Feda, investitori će dobiti još jedan ključan podatak, uz verovatno značajno povećanje indeksa cena.

Pixabay/pasja1000
 

U pozadini inflacije koja je znatno iznad cilja Feda, od dva odsto, zategnutost na tržištu rada podstiče porast plata, što je još jedan „vetar u leđa“ za pritiske na cene.

Pored povećanja stopa, Fed planira da smanji svoj bilans stanja od skoro devet biliona dolara kasnije ove godine, nakon što ovog meseca završi kupovine koje su imale cilj da pruže podršku privredi tokom pandemije.

Brazil podiže stopu

Nakon Feda u sredu, očekuje se da će brazilska centralna banka podići svoju ključnu stopu na 11,75 odsto. To je više u odnosu na samo dva odsto pre godinu dana.

Pokretačka snaga iza agresivnog ciklusa zatezanja je porast potrošačkih cena. Šef Centralne banke Roberto Kampos Neto suočava se sa inflacijom koja sada premašuje 10 odsto, što je tri puta više od zvaničnog cilja.

Profimedia
 

Pre samo mesec dana, trgovci i analitičari u Brazilu predviđali su da će ciklus rasta dostići maksimum od 12,25 odsto, ali se sada vidi da je čak 13,75 odsto. Za ekonomiju za koju se predviđa da će ove godine jedva imati rast, to je "gorka pilula za gutanje“.

Indonezija razmatra rizike

U četvrtak se fokus pomera na Banku Indonezije, koja će razmotriti rizike od rasta cena robe i hrane u odluci za koju se očekuje da će zadržati stope na istom nivou.

Centralna banka je nedavno saopštila da pazi na povećanje uvezene inflacije, iako smatra da su potrošačke cene relativno pod kontrolom. I glavni i osnovni pokazatelji u februaru ostali su na donjem kraju svog cilja od dva do četiri odsto, dok se vlada obavezala da će držati pod kontrolom nestabilne cene hrane.

Pritisci na cene koji su brži nego što se očekivalo mogli bi da utiču na vremensku dinamiku Banke Indonezije, pri čemu ekonomisti procenjuju da će podići kamate u drugoj polovini ove godine. U međuvremenu, bum cena proizvoda pomogao je da se suprotstavi prodajnom pritisku na domaću valutu, jer su obim i vrednost izvoza i dalje veliki.

Turska zadržava kamate

Kasnije u četvrtak, turska centralna banka će verovatno zadržati svoju stopu na 14 odsto, u skladu sa pristupom predsednika Redžepa Tajipa Erdogana koji favorizuje labaviju politiku umesto pooštravanja radi suzbijanja visoke inflacije.

Pixabay
 

Tempo godišnjeg rasta potrošačkih cena dostigao je 54 odsto u februaru, podstaknut energentima i hranom, a globalni uticaj ukrajinskog sukoba mogao bi da podstakne takve pritiske još više.

To bi pretilo da produži pritisak na troškove života sa kojim se suočavaju turska domaćinstva, narativ koji bi mogao postati hitniji kako se zemlja približava izborima 2023. godine.

U Engleskoj stopa kao pre kovida

Banka Engleske će gotovo sigurno svoju ključnu kamatnu stopu vratiti na nivo pre kovida.

Suočeni sa sve lošijim izgledima za inflaciju za koje Blumberg ekonomiks kaže da bi mogli da potisnu inflaciju na 10 odsto kasnije ove godine, očekuje se da će zvaničnici povećati svoju referentnu vrednost na 0,75 odsto. S obzirom na to da je Ujedinjeno Kraljevstvo takođe zahvaćeno krizom troškova života, neki ekonomisti predviđaju da će manji broj zvaničnika ponovo tražiti povećanje od 50 baznih poena.

Pixabay
 

Povećanje bilo koje vrste označilo bi treće uzastopno povećanje, tempo neviđen u ovom veku. Tržišta takođe očekuju da kreatori politike, na čelu sa guvernerom Endrjuom Bejlijem, signaliziraju da slede dalji potezi. Investitori trenutno određuju cene po stopama koje dostižu dva odsto do kraja godine.

Nezgodan položaj Japana

Kako se očekuje, japanska centralna banka će u petak zadržati nepromenjene stope i ostati pri stavu da je rast domaćih cena još uvek suviše slab.

Guverner Haruhiko Kuroda i saradnici nedavno su naglasili važnost snažnijeg rasta plata kako bi se osiguralo da inflacija bude deo dobrog ciklusa rasta. Zaključak je da se monetarno ublažavanje mora nastaviti. Ali čak i japanska centralna banka prepoznaje da više cene nafte već potiskuju inflaciju iznad njenih predviđanja.

Dodatni problem i za domaćinstva i za preduzeća je to što je jen prošlog petka dostigao najslabiji nivo u više od pet godina, nakon iznenađujuće okrutnog poteza ECB-a i ubrzanja inflacije u SAD. Takvi potezi stavljaju Japan u sve nezgodniji položaj.

Pad ruske valute...

Nedelja se završava prvim redovnim sastankom Banke Rusije o kamatnim stopama od kada je počeo sukob u Ukrajini.

Postoji procena da zvaničnici zadrže nepromenjena monetarna podešavanja i prate razvoj događaja nakon što su ključnu stopu već više nego udvostručili na 20 odsto krajem februara. To je bila jedna u nizu odbrambenih mera kojom pokušavaju da ograniče paničnu prodaju ruske imovine, uključujući rublju, koja je pala za više od 35 odsto za manje od mesec dana.

Pad valute u zemlji i poremećeni izgledi trgovine guraju potrošačke cene ka jednom od najvećih skokova u ovom veku. Inflacija je dostigla 2,2 odsto, što je najveće povećanje od kada su statističari počeli da prate podatke 2008. godine, i više nego duplo od prethodnog rekorda.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Blumberg

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike