Stručnjaci upozoravaju: Pšenica slobodno može napolje, ali sa kukuruzom oprezno

24.07.2022

05:23

0

Posle petonedeljne potpune zabrane izvoza i potom tromesečnog režima kvota, izvoz žitarica je sada slobodan. Da li se sa ukidanjem zabrane zakasnilo i šta može biti problem kod kukuruza, saznaje 24sedam

Stručnjaci upozoravaju: Pšenica slobodno može napolje, ali sa kukuruzom oprezno
Ilustracija - Copyright Profimedia/Pixabay

Vlada Srbije je u četvrtak ukinula režim kvota za izvoz žitarica, odnosno oslobodila izvoz pšenice i kukuruza, i tako prekinula mešanje u slobodno tržište radi zaštite domaće potrošnje, prehrambene industrije i građana.

Na pitanja u vezi s merom zbog koje su izvoznici izgubili velike profite, a skladišta postala prebukirana starom i novom žetvom, kao i o tome šta može biti sledeća pretnja po snabdevenost osnovnim životnim namirnicama, za 24sedam odgovaraju agroekonomski stručnjaci.

- Bolje ikad nego nikad. Dobro je da je ukinuta zabrana za pšenicu, jer pokazalo se da je imamo mnogo više nego što nam je potrebno. Za kukuruz već nisam tako siguran, i tu bi trebalo biti veoma oprezan sa izvozom, jer možda ga neće biti dovoljno zbog slabijeg roda. Ove vremenske prilike su pogubne za tu kulturu i bitno će umanjiti prinos kukuruza. A to je osnovna stočna hrana i sa sobom vuče mnoge druge cene – kaže za 24sedam agrarni analitičar Žarko Galetin.

Sa ukidanjem se malo zakasnilo, dodaje Galetin, jer moglo je to da se uradi i pre mesec dana i da se tako omogući veća zarada izvoznicama.

- Najveća šteta je bila u onih prvih pet nedelja, kada je potpuno bio zabranjen izvoz, a cena pšenice u regionu skočila na rekordni nivo. I kada je dozvoljen izvoz po kvotama izvoznici su bili na šteti, jer toliko arbitriranje stvara nesigurnost kod partnera i nepredvidivost u poslovanju – ističe Galetin.

Iz današnje perspektive prepunih skladišta pšenice, nakon dobre žetve, izgleda kao da je mera zabrane bila potpuno nepotrebna i da je koštala previše. Ali, ističe za 24sedam agroekonomista Milan Prostran, u trenutku kada je zabrana donesena bilo je racionalnih osnova za takav potez.

- Hrana je u vreme krize veoma osetljivo pitanje, a pogotovo kada je ovakvo haotično i panično tržište i sve vlade pokušavaju da reaguju preventivno. Srećom, pokazalo se da pšenice imamo dovoljno i da nećemo ostati bez nje, kao neki drugi. Izvoznici jesu na šteti, ali mogu to da delimično nadoknade jer prava „sezona“ našeg izvoza je od novembra do januara – kaže Prostran.

Postoji mogućnost da i ta „sezona“ bude na udaru, jer Vlada je ostavila mogućnost da će ponovo arbitrirati na tržištu u jesen, kada bi trebalo da se svedu bilansi i podvuče crta koliko je pšenice izvezeno i ugovoreno za izvoz, a koliko bi ostalo za domaće potrebe.

- Tržište je potpuno histerično, globalna percepcija tražnje se potpuno promenila i raniji racionalni parametri više ne važe. Niko ne zna kakva je situacija sa Ukrajinom, najvećom žitnicom u Evropi, ni ove, a pogotovo sledeće godine. A izgleda sumorno. Svi se boje gladi i neizvesnosti, pa se kupuje više nego što bi trebalo. Zbog toga je normalno da je i naša država oprezna, ali morala bi biti i malo preciznija u donošenju odluka – kaže Galetin.

Mnogo kukanja, ali cena je dobra

Uporedo sa dramom oko (zabrane) izvoza, proteklih mesec-dva u Srbiji se odvijala i ona već uobičajena, oko cene pšenice. Protesti primarnih proizvođača išli su dotle da su paori ponovo ponegde blokirali puteve tražeći da država odredi zaštitnu cenu. Takođe, ove sezone su i troškovi setve i žetve bili znatno povećani, što zbog skupljeg semena, đubriva i agrotehnike, što zbog skoka cene dizela.

Iako se „pucalo“ na 50 dinara, ta cena se pokazala kao potpuno imaginarna, ali je država ipak povukla potez koji je znatno uticao na domaće tržište. Za potrebe Robnih rezervi otkupiće se 130.000 tona po ceni od 40 dinara za kilogram (sa PDV-om).

- U pričama o ceni svi navode vodu na svoju vodenicu. Troškovi po hektaru koje navode proizvođači su od 110.000 do 160.000 dinara. Ali ako je taj sa 160.000 primenio svu agrotehniku, on je u ovakvim agrometeorološkim okolnostima morao da ima prinos od najmanje sedam tona po hektaru. A onda je dobro zaradio sa ovim cenama, od 250.000 do 260.000 dinara po hektaru. Pšenica je ove godine svakako isplativa roba – kaže Galetin.

„Državna“ cena od 40 dinara po kilogramu približna je, kada se oduzme PDV, ceni po kojoj se pšenica prodaje na Produktnoj berzi u Novom Sadu – 36 dinara, i ta cena je stabilizovala tržište koje se sada posle žetve i najveće ponude sezonski nalazi na cenovnom dnu. Prema poslednjem nedeljnom izveštaju Produktne berze, Republičkoj direkcije za robne rezerve do sada je ponuđeno 108.000 tona pšenice od traženih 130.000 tona.

Ilustracija:24sedam/Produktna berza
 

- Ponuda države za ovu količinu i po ovoj ceni je sasvim korektna. Bio sam dugo direktor Produktne berze i ne sećam se da je država bar deset godina unazad kupila veću količinu i, u tom trenutku, po dobroj ceni. A cena na tržištu će ići naviše već za mesec dana, a možda i manje. Već sada imate rast cene kod nas, i pšenica sa dobrim nivoom proteina prodaje se po 37 dinara, a ona s prosečnim je 36 dinara – kaže Galetin.

Milan Prostran ističe da će to koliko će cena pšenice otići naviše kod nas, pre svega, diktira – kukuruz. I tu se vraćamo na upozorenje sa početka priče – sa kukuruzom oprezno.

- Ako on omane, a ima izgleda da neće roditi kao nekih godina, biće skup, a onda će to dodatno povećati tražnju i poskupeti pšenicu, jer se i ona može koristiti za ishranu stoke – objašnjava Prostran.

A u svetu će svakako samo rasti, to pokazuju i podaci sa berze u Parizu (Matif, odnosno NEXT), gde se sada cena tone brašna kreće između 325 i 350 evra za septembarske ugovore, što je daleko iznad 210 evra, koliko je bila 2021. godine, ili 175, koliko je bila poslednje „normalne“ godine za tržište osnovne hrane - predepidemijske 2019.

Screenshot: Matif berza
Cena na berzi u Parizu nije više na rekordnom nivou, ali pitanje je šta će biti na jesen i u zimu

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike