Koliko će nam sutra koštati brašno: Pšenica od 50 dinara pusta želja ratara

17.06.2022

05:33

0

Žetva pšenice, od koje zavisi i koliko će građanima Srbije koštati hleb, bliži se, a ratari su sve glasniji u nameri da "isteraju“ visoku zaštitnu cenu od države

Koliko će nam sutra koštati brašno: Pšenica od 50 dinara pusta želja ratara
Ilustracija - Copyright Profimedia/Pixabay

Udruženja ratara iz južnog Banata, kao i prethodno njihove kolege iz okoline Požarevca, istakla su ovih dana zahteve da država ovogodišnju otkupnu cenu pšenice odredi ni manje ni više nego na 50 dinara.

Ta cena je daleko iznad one s kojom se inače spekuliše, od 36 dinara, pa je 24sedam pitao agroekonomske stručnjake da li je tako nešto u Srbiji danas uopšte realno.

Traže "strateški značaj"

Ratari traže da se pšenica „konačno tretira kao osnovni prehrambeni proizvod od strateškog značaja za državu i stanovništvo“, da se odredi zaštitna, odnosno garantovana otkupna cene za državne robne rezerve, kao i da se za njih otkupi 10 odsto roda svake godine.

Ovakvi zahtevi pred žetvu, a ona bi mogla da počne za dve nedelje, uobičajeni su, ali ovoga puta je razlika između cene koju „gađa“ tržište, odnosno kupce, i one o kojoj pričaju ratari ogromna. I zato je ta gornja cena, nesumnjivo, neostvariva, kaže za 24sedam agroekonomski analitičar Žarko Galetin, nekadašnji direktor Produktne berze u Novom Sadu.

- Ja sam, inače, uglavnom blago na strani poljoprivrednih proizvođača, ali tako visoka cena je u domenu lepih želja. Svake godine pred žetvu licitira se sa nekim cenama, ali treba podsetiti da je prošle godine u ovo doba cena bila 20 dinara za kilogram pšenice, sada je oko 40, a operiše se sa polaznom cenom novog roda od 35 ili 36 dinara. Jeste da je ratarima sve poskupelo, ali nije baš sve duplo – kaže Galetin.

Ministarstvo: Profit i sa 40 dinara

Savetnik ministra poljoprivrede Goran Ðaković juče je rekao da cena od 50 dinara nije realna.

- Naročito sada kada je na tržištu povoljna cena pšenice, koja se kreće između 38 i 40 dinara, i ratari sada svakako rade sa profitom. Prema nekim prognozama sa berzi, teško da će stići i do 45 dinara - rekao je Ðaković.

Na predlog udruženja žitara ministar poljoprivrede Branislav Nedimović odobrio je da izvozne kvote umesto mesečnih budu tromesečne, što će izvoznicima značajno olakšati logistiku.

Cena pšenice pred žetvu neupućenima se čini kao samo paorski problem, ali s tim problemom se već na jesen suoče svi građani - kroz cenu brašna.

Pre godinu dana cena brašna je pred žetvu bila 67 dinara za kilogram. Već u avgustu i septembru cena brašna od žita koje se otkupljivalo po pomenutih 30 dinara je skočila na 75 do 80 dinara.

Ta 20 odsto viša cena je i danas, ali samo iz razloga što je država zamrzla cenu brašna. Videćemo koliko će koštati brašno od novog roda, duplo skupljeg u otkupu, kada "padne" ograničenje cene. U Austriji, gde nema ograničenja, brašno je već danas skuplje 127 odsto nego što je bilo pre godinu dana.

Domaća cena zaostaje za svetskom

Trenutna cena na Produktnoj berzi je 39 dinara za kilogram, i to je cena starog roda, jer u Srbiji još nemamo robne fjučerse. To je 330 evra za tonu, i to jeste cena koja je manja nego ona na robnoj berzi u Parizu, gde je 390 evra. Međutim, ova dva tržišta nisu u potpunoj korelaciji ni kada je situacija normalna.

- Cenu ne određuje direktor Berze ni ratari, pa direktno ni država, već tržišne okolnosti. A one sada kažu da je u svetu situacija donekle relaksirana najavom da će velike količine ratom „zaglavljenog“ ukrajinskog žita ipak da stignu u luke i na brodove, kao i očekivanim solidnim prinosima iz nove žetve. Kod kuće, robne rezerve mogu da otkupe neke količine, ne velike, jer za to nema ni uslova ni para, ali pitanje je koliko bi to podiglo cenu iznad tržišne. Ili na koliko dugo. Kada budemo videli tačnu računici troškova ove godine, mislim da će proizvođači i sa ponuđenom cenom biti zadovoljni – objašnjava Galetin.

Svetska cena jeste veća, ali bi ta razlika bila manja, i ratari bi dosad više zaradili, da srpski izvoz nije na režimu kvota, kaže za 24sedam Petar Radić, savetnik za proizvodna pitanja u Zadružnom savezu Vojvodine.

- Promet pšenice i brašna je i dalje na režimu kvota i to je smanjilo potražnju. Izvoznici nisu ispunili te kvote, jer je potrebno da izvoz detaljno dokumentuju. A mala tražnja na tržištu veštački održava nižu cenu nego što bi bila da je ono slobodno. Sa pšenicom i brašnom sigurno nećemo imati problema sa nestašicom, stiže i prosečan novi rod, tako da će biti i za izvoz. Poljoprivrednicima je dosta da se socijalni mir čuva preko njihovih leđa. Sve je poskupelo a njihova cena „mora“ da ostane mala. Opet ćemo imati početak žetve a da se neće znati cena pšenice. A ona, logično, sa pristizanjem novog roda mora da ide nadole – ističe Radić.

Pored ukidanja kvota, država može još štošta da uradi kako bi se tržište u Srbiji popravilo i da više pred žetvu nemamo ovakvu "uzavrelu" situaciju, kaže Galetin.

- Nije veliki posao da država napravi algoritam koji bi određivao šta se, kad i kako radi kada cena na tržištu padne ispod kalkulacije cene proizvodnje. Da li da se interveniše, otkupljuje... i po kojoj ceni. To nije neka novina, primenjuju je razvijene poljoprivredne zemlje. Uz to, treba unaprediti sistem evidencije robnih rezervi. Da ne dolazimo više u situaciju da zbog toga što ne znamo kolike su nam realne rezerve moramo da u kriznoj situaciji obustavimo izvoz na pet nedelja, umesto na nedelju dana, i nanesemo veliku štetu izvoznicima. I kada se sve to uradi, onda više nema priče o protestima, zatvaranju puteva, „bacanju pšenice“ i slično – ističe Žarko Galetin.

U Srbiji je jesenas pšenicom zasejano 630.000 hektara, a agrarni stručnjaci očekuju rod od od tri do 3,5 miliona tona.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike