Srpsko žito za svetsku naftu: Ko će dobiti a ko izgubiti na zabrani izvoza
Kakve posledice sa sobom nosi najavljeno ograničenje izvoza žitarica, brašna i ulja
Vlada Srbije je spremila ograničenje izvoza žitarica i osnovnih prehrambenih proizvoda, poput brašna i suncokretovog ulja, kao meru zaštite snabdevanja i standarda stanovništva.
Iako se propušta potencijalno velika zarada na izvozu i priliv deviza u zemlju, ovakav potez je shodno situaciji i očekivan i racionalan, kaže za 24sedam agroekonomista Milan Prostran.
- Srbija je možda i morala ovo da uradi jer postoji bojazan većeg odliva ovih proizvoda zbog ogromne tražnje i u okruženju i u svetu i mogućnosti da ostanemo bez toga vrlo brzo. Ovo su vanredne okolnosti i mora se ili utvrditi kontingent koliko čega može napolje ili, u lošijoj varijanti, potpuno zabraniti izvoz na neko kraće vreme. Mislim da je ovo privremena mera, ali i neophodna, jer došli smo u situaciju o kojoj smo decenijama unazad govorili, da je srpska pšenica zapravo naša nafta. Sada ćemo je možda i menjati za pravu - naglašava Prostran.
U zemlji dovoljno zaliha
Prostran kaže da u Srbiji ima dovoljno i rezervi kod države i zaliha kod proizvođača, trgovaca i izvoznika da se zemlja hrani čak do kraja godine, i da zbog toga ne treba ni brinuti, ali ni potpuno zabraniti izvoz. Treba samo uraditi dobru reviziju stanja, da se zna koliko čega i gde ima.
- Za četiri meseca nam stiže nova pšenica, posejali smo 620.000-670.000 hektara, i čak i ako značajno podbaci rod zbog klime i manje bačenog skupog đubriva, to će biti novih dva i po miliona tona. A nama treba godišnje milion i po tona. Dovoljno će biti i kukuruza, i sirovog ulja, soje... svega potrebnog za ishranu ljudi i domaćih životinja, a time i uslova za proizvodnju i mesa i mleka - objašnjava Prostran.
Istorija nas uči oprezu
Srbija, za razliku od gotovo svih bogatih zemalja Zapada, ima i neka loša iskustva koja nalažu dodatni oprez s hranom, ukazuje Prostran.
Ovaj stručnjak, koji ima višedecenijsko iskustvo upravljanja državnim bilansima poljoprivrednih proizvoda iz vremena "velike Jugoslavije“, kaže da je to pitanje i kompleksno i osetljivo.
- U kriznim vremenima hrane ne sme da nedostaje, pa se pitanje nečijeg profita mora staviti u drugi plan. A u ovoj situaciji najviše će izgubiti trgovci i izvoznici, jer primarni poljoprivredni proizvođači su uglavnom već njima prodali svoju robu. Međutim, gubitak ne znači da neće biti zarade uopšte, jer pšenica i kukuruz su prošle godine posle žetve i berbe plaćani mnogo manje nego što je tržišna cena bila kasnije, a pogotovo sada. Ako je nešto u julu plaćano 20 dinara, a danas se prodaje po 35, svakako tu ima zarade - naglašava Prostran.
Biće prilike i za zaradu
On veruje da će ograničenje izvoza kratko trajati i da će trgovci i izvoznici kasnije imati dovoljno vremena da pred novu žetvu isprazne skladišta da mogu da prime ovogodišnji rod.
- A i onda će imati prilike da dobro zarade jer, otkako pratim poljoprivredu, u poslednjih 50 i više godina cena pšenice nije bila kao što je danas, više od 400 evra po toni na svetskim berzama. A bili smo srećni kada u izvozu dođe na 200 ili čak 150. Ovakva cena znači da će zemlje koje nemaju pšenicu za nju plaćati "suvim zlatom“, ili naftom ako je imaju. Možda je i to prilika za nas, da napravimo neku trampu - zaključuje Prostran.
"Sa brašnom ne znamo šta ćemo“
Poslovno Udruženje mlinske, pekarske i testeničarske industrije Srbije "Žitounija“ uputilo je danas zahtev Ministarstvu poljoprivrede i Privrednoj komori Srbije u kome traži da se brašno izuzme iz zabrane izvoza, javljaju mediji.
- Izvoz brašna nikako ne bi trebalo zabraniti, imamo ga, ne znamo šta ćemo sa njim. Može se prodati po 50 dinara po kilogramu na stranom tržištu, s avansnim plaćanjem, a već su ugovorene veće količine - rekao je predsednik tog udruženja Zdravko Šajatović.
Procena je da bi lako moglo da se izveze 100.000 tona brašna a da se ne ugrozi domaće snabdevanje. Od jula prošle godine do danas izvezeno je 84.000 tona brašna, a rekord je bio 2016–2017. godine sa 252.000 tona.
Kvote su prihvatljivo rešenje
Da je potrebna promišljena reakcija države, smatraju i u udruženju proizvođača, prerađivača i izvoznika "Žita Srbije“. Proizvođači i trgovci su već bili spremni na to da će Vlada doneti nekakve mere na tržištu, i već su iskazali nadu da će se imati u vidu koliko su dobra prodaja i izvoz važni za opstanak ratarske proizvodnje u Srbiji.
Direktorka udruženja Sunčica Savović rekla je pre nekoliko dana za 24sedam da je rast svetske cene dobar i za proizvođače, koji su imali povećane troškove proizvodnje za 50 odsto, i za izvoznike, jer je prethodna dva meseca izvoz bio manji od naših realnih mogućnosti, u odnosu na zalihe koje imamo.
- Nadamo se da će Vlada razmotriti, ako je već neophodno, uvođenje kvota, a nipošto potpunu zabranu izvoza, jer je nepotrebna, imajući u vidu realno stanje zaliha, ali i to da je sada prilika za izvoznike da zarade, pošto je u prethodnom periodu izvoz bio obesmišljen time što je zarada bila tek evro-dva po toni – kazala je Savovićeva.
U izvoz išla barem trećina proizvedenog
Srbija je u ekonomskoj 2020-2021. godini proizvela 3,4 miliona tona pšenice, a prelazne zalihe su bile 300.000 tona. Godišnja domaća potrošnja je milion i po tona, a izvoz je prošle godine bio nešto veći od milion tona, sa zaradom od 270 miliona dolara, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Kukuruza je dobijeno šest miliona tona, od čega je 4,7 miliona potrebno za našu potrošnju. Izvezeno je u 2021. godini, sve sa rezervama, 2,3 miliona tona, i zarađeno 605 miliona dolara.
Suncokreta je dobijeno 645.000 tona, što je dovoljno za domaće potrebe. Suncokretovog sirovog i rafinisanog ulja je lani izvezeno 233.800 tona, za 290 miliona dolara.
Nafte smo, s druge strane, pretpandemijske 2019. godine, kada je bila veća potrošnja nego lani, uvezli tri i po miliona tona i platili je 1,7 milijardi dolara kada je barel prosečno vredeo 64 dolara. Danas je cena 122 dolara, pa vredi razmisliti o trampi...
BONUS VIDEO:
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari