Zvezdarnica postaje važna tačka na mapi Beograda! Jedna od najstarijih naučnih ustanova u Srbiji uskoro u novom ruhu (FOTO)

31.01.2023

18:30

0

Osnivanje Opservatorije bio je plod višegodišnje borbe i zalaganja profesora Milana Nedeljkovića, koji je po povratku sa školovanja iz Pariza godinama insistirao na osnivanju stalnog zdanja

Zvezdarnica postaje važna tačka na mapi Beograda! Jedna od najstarijih naučnih ustanova u Srbiji uskoro u novom ruhu (FOTO)
Astronomska opservatorija na Zvezdari - Copyright Vikipedia/Свифт/Svift

Astrogeodetski paviljon koji se nalazi u sklopu jedne od najznačajnijih i najstarijih naučnih ustanova u našoj zemlji - Astronomske opservatorije u Beogradu, biće rekonstruisan uz pomoć opštine Zvezdara, koja je i dobila ime po ovom institutu, u narodu poznatom kao "Zvezdarnica".

Prema aktuelnim planovima, biće urađeni konzervatorsko-restauratorski radovi na Astrogeodetskom paviljonu, u kome se nalaze dva teleskopa za obavljanje astronomskih merenja.

Kako je najavio predsednik opštine Zvezdara Vladan Jeremić, to će biti mali doprinos da to mesto ima tretman kakav treba da ima i ubuduće, kao i da i u naučnom, ali i u turističkom smislu bude važna tačka na mapi Beograda.

Vikipedia/Свифт/Svift
 

- Odluka da se finansijski podrži obnova Astrogeodetskog paviljona doneta je na sednici Skupštine uz saglasnost odbornika koji su prepoznali značaj takve Ustanove, a samim tim i odluke kojom se podržava srpska nauka - istakao je Jeremić.

Prema njegovim rečima, čim se ispune sve neophodne procedure za realizaciju, kao i kada budu pogodni vremenski uslovi za obavljanje građevinskih radova počeće obnova, a plan je da radovi krenu na proleće.

Naučna savetnica i zamenica direktora Astronomske opservatorije Zorica Cvetković istakla je da je opština Zvezdara osim za obnovu Astrogeodetskog paviljona izdvojila sredstva i za izradu projektne i tehničke dokumentacije za parterno uređenje staza, stepeništa i eksterijera.

Vikipedia/Свифт/Svift
 

- Astronomska opservatorija u Beogradu jedini je naučni institut u Srbiji koji se profesionalno bavi istraživanjima iz oblasti astronomije. Jedna je od najstarijih aktivnih naučnih ustanova ne samo kod nas, već i na prostoru jugoistočne Evrope. Ujedno, ona je i najveća astronomska institucija na Zapadnom Balkanu - rekla je dr Cvetković.

Ona je istakla i da je zbog problema sa finansijskim sredstvima dobar deo objekata sa teleskopima bio ugrožen.

Muzej će se sastojati od sedam odvojenih paviljona

Opservatorija je do sada svojim sredstvima uspela da obnovi četiri paviljona, a budući muzejski kompleks bi trebalo da se sastoji od ukupno sedam odvojenih paviljona - Veliki pasažni, Astrograf, Astrogeodetski, Mali i Veliki reflektor, Školski i Paviljon u glavnoj zgradi.

Svojim novcem, ali i onim preko donacija, Opservatorija je najpre renovirala paviljon Mali reflektor, gde se nalazi izuzetno bitan instrument, spektrogram za Sunce. Ovde su snimane i pojedine domaće TV serije, pa su sve te donacije preusmeravane na obnovu zdanja.

Vikipedia/Свифт/Svift
 

Posle Malog, na red je došao Školski paviljon, takođe urađen od podruma do plafona sredstvima Opservatorije. Nakon toga je Zavod za zaštitu spomenika, sa kojim ova naučna institucija ima vrlo dobru saradnju, našao mogućnost da preko Ministarstva kulture dobije novac za sanaciju Velikog reflektora, odnosno buduće glavne zgrade muzeja. Tu će biti izloženo više od pedeset različitih predmeta iz istorije srpske astronomije, na kojima je radio i velikan Milutin Milanković.

"Zvezdarnica" se nekada nalazila u srcu Beograda

"Zvezdarnica" se nekada nalazila u centru Beograda, nedaleko od Narodne biblioteke Srbije, gde ju je smestio osnivač Milan Nedeljković. 

Osnivanje Opservatorije bio je plod višegodišnje borbe i zalaganja profesora Nedeljkovića, koji je po povratku sa školovanja iz Pariza godinama insistirao na osnivanju stalnog zdanja.

Astronomska opservatorija na sadašnjoj lokaciji je počela da se gradi 1929, a završena je 1932. godine po projektu Jana Dubovija, češkog arhitekte.

Vikipedia/Свифт/Svift
 

Ovo je ujedno predstavljalo i najveće ulaganje u nauku u prvoj polovini 20. veka na ovim prostorima.

U to doba saradnik Opservatorije, a kasnije i njen direktor, bio je jedan od najvećih naučnika u svetu u 20. veku profesor i akademik Milutin Milanković.

Astronomska opservatorija predstavlja najznačajniji projekat jednog od pionira srpskog modernizma i osnivača grupe arhitekata modernog pravca, Čeha Jana Dubovog, kome je za ovaj projekat na Beogradskom univerzitetu dodeljena titula doktora tehničkih nauka.

Zbog svog velikog značaja ova građevina je pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike