Borba protiv zaborava velikih žena: Prestoničke ulice krasiće nazivi značajnih književnica, umetnica, fotografkinja i feministkinja! (FOTO)

Skupština grada donela je odluku da pojedine ulice u Beogradu budu imenovane po značajnim ženama iz Srbije i šire, a koje su bile borkinje za prava žena, prevoditeljke, fotografkinje, umetnice, književnice.

Pa tako, Sušačka ulica na Voždovcu odnedavno nosi naziv Draginje Gavrilović - književnice, prevoditeljke i pedagoškinje, koja je ujedno bila i prva srpska pripovedačica i romansijerka iz Crne trave. 

Njeno delo Devojački roman (1889) smatra se prvim ženskim romanom kod Srba, a njena prva pesma, o smrti Đure Jakšića, bila je objavljena u novosadskom "Javoru".

Vikipedia

Često je svoje radove objavljivala pod pseudonimom ili se potpisavala kao "jedna učiteljica", "jedna narodna učiteljica" ili "tvoja iskrena drugarica", a najčešće je pisala o položaju i životu žena, dok su njene glavne junakinje većinom bile učiteljice, književnice, glumice, pametne i buntovne devojke ili starije neudate žene.

Supilova štrafta, stacionirana na Zvezdari, preimenovana je u Ulicu Kosare Cvetković, srpske književnice, likovne umetnice, fotografkinje i pozorišne kritičarke koja svoje korene vuče iz Gornjeg Milanovca, gde je i rođena 1868. godine. 

24sedam/Goran Sivački

Školovanje je započela u Kruševcu, a u Beogradu 1884. završila je peti razred Više ženske škole. Crtala je portrete i pejzaže, političke ilustracije i karikature, koje je objavljivala pod pseudonimima.

Takođe, u tom periodu je izradila album sa preko 120 crteža, akvarela i grafika na kojima je zabeležila Čačak i okolinu. 

Sarađivala je sa renomiranim srpskim listovima i časopisima, kao što su "Neven", "Zorica", "Bosanska vila", "Ženski svet", "Brankovo kolo", "Venac", "Golub", "Brka", "Misli", "Srpče", "Vardar" i mnogi drugi u kojima je objavljivala likovne priloge, pesme, prozu, priče i članke.

Vikipedia

Sličnu sudbinu doživela je i Ulica Matije Gupca, u Rakovici, koju odnedavno krasi ime Jelke Bojkić Makavejev, prve žene iz regiona koja je završila Veterinarski fakultet i koja se svakodnevno borila za prava žena, što je dovelo do toga da postane predsednica Ženske studentske organizacije Sveučilišta u Zagrebu.

Jelka je rođena u Sremskoj Mitrovici, gde je završila i gimnaziju, a interesovanje za medicinu ona je pokazivala od prvog dana, njena želja da pomogne ljudima bila je i više nego očigledna, pa su je svi profesori zvali "doktorka". 

Nažalost, zbog slabog materijalnog stanja nije mogla da upiše studije medicine koje su dugo trajale i bile su dosta skupe. Iako razočarana, upisuje se na Veterinarski fakultet u Zagrebu i zbog toga se nije pokajala. 

24sedam/Goran Sivački

Ona je bila prva devojka koja je dobila indeks ovog fakulteta, ali i prva žena veterinar u regionu kada je 23. jula 1932. diplomirala dobivši diplomu broj 144, odnosno Naslov i čast veterinara. Vest o diplomiranju objavljena je u dnevnom listu "Politika" iz tog perioda.

Nakon diplomiranja, u oktobru 1932. godine, Jelka se zaposlila u Centralnom veterinarskom bakteriološkom zavodu u Beogradu, a Drugi svetski rat doveo ju je za laboratorijski stol u novoformiranom Zavodu za proizvodnju veterinarskih cepiva i lekova.

Odlaskom u penziju, Jelka je nastavila mirno i povučeno da živi u svom stanu na Karaburmi, u Beogradu. Umrla je 2. marta 1987. godine u srpskoj prestonici. 

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi