Prvi čovek Beograda otvorio dušu za 24sedam: Radojičić o detinjstvu, medicini, sudbini i da li će ostati gradonačelnik (VIDEO)

01.01.2022

19:00

0

Gradonačelnik Beograda otkrio je koji su mu najznačajniji projekti u 2021. a kojima se raduje u 2022. godini

Prvi čovek Beograda otvorio dušu za 24sedam: Radojičić o detinjstvu, medicini, sudbini i da li će ostati gradonačelnik (VIDEO)
Zoran Radojicic, gradonacelnik Beograda (23) - Copyright 24sedam/Katarina Mihajlović

Nekada direktor Univerzitetske dečje klinike, a danas gradonačelnik jedne evropske metropole, već četiri godine zaredom upravlja srpskom prestonicom i zajedno sa Beograđanima svakodnevno radi na unapređenju njihovog života u gradu. Koliko je to izazovan, težak, ali i energičan i ispunjavajući posao, za 24sedam govorio je prof. dr Zoran Radojičić, koji na fotelju gradonačelnika gleda kao na "životni poziv".  

Kao i svaki grad, i Beograd čine ljudi, a oblikuju ga oni koji njime upravljaju. Fotelju gradonačelnika malo ko bi odbio, a u proteklih nekoliko decenija to počasno mesto zauzimala su mnoga slavna imena poput Nikole Pašića, Koste Glavinića, Ljubomira Davidovića, Branka Pešića i Zorana Đinđića. 

24sedam/Katarina Mihajlović
 

Njihove teške napretke i dobro utkane temelje za naredne korake, 2018. nasledio je prof. dr Zoran Radojičić, za koga posao gradonačelnika Beograda predstavlja sudbinu "kakvu nikada nije sanjao". 

U intervjuu sa novinarkom portala 24sedam, gradonačelnik Beograda otkrio je koji su mu najznačajniji projekti u 2021. godini, a kojima se raduje u 2022., kao i kako izgleda jedan dan prvog čoveka evropske metropole. 

Koliko ste zadovoljni godinom za nama i koje najznačajnije projekte u 2021. biste izdvojili?  

Kada govorimo o 2021. i 2020, ne možemo da zaobiđemo pandemiju koronavirusa koja je obeležila taj period. Za mene je važno to što smo i pored toga radili velike projekte, a na prvom mestu je Beograd na vodi, projekat koji iz dana u dan napreduje. Takođe, u prethodnom periodu su rađene mnoge zdravstene institucije. Klinički centar Srbije će biti završen, a urađena su i renoviranja u Zemunskoj bolnici. Završena je i rekonstrukcija KBC “Dr Dragiša Mišović”, “Dedinja 2”... Sve to su stvari koje će direktno uticati na poboljšanje kvaliteta lečenja građana Beograda i Srbije. Takođe, infrastrukturne saobraćajnice su važni projekti, poput obilaznice koja napreduje i na čiju realizaciju Beograd dugo čeka. To je važan projekat, jer ljudi koji su u tranzitu kroz prestonicu neće više prolaziti kroz centar i na taj način će se smanjiti zagađenje grada. 

U toku je gradnja bolnice “Tiršova 2”, kada možemo da očekujemo kraj radova?  

24sedam/ Katarina Mihajlović, Beoinfo
 

Kada govorimo o projektima koji su započeti u prethodnom periodu, za mene je gradnja “Tiršove 2” najvažniji projekat. Godine 1989, u Skupštini stare Jugoslavije svi su se složili da je neophodno da počne da se gradi nova dečja bolnica, s obzirom na uslove koji su postojali u “Tiršovoj”. Temeljna jama počela je da se radi 11. oktobra, i plan je da do 2024. bude potpuno završen projekat “Tiršove 2”. Radi se o objektu veličine 60.000 kvadrata, a više od 30.000 kvadrata predviđeno je za medicinski prostor. U “Tiršovoj 2” će biti obezbeđeni najsavremeniji uslovi za lečenje dece u ovom delu Evrope.

Moj cilj je da naša deca imaju najbolje moguće uslove za lečenje i da se smanji potreba da ljudi razmišljaju o tome da leče svoju decu u inostranstvu. Mnogi su odlazili van zemlje da leče svoje mališane zbog loših uslova koji su postojali u našoj bolnici. Verujem da će u novoj bolnici biti bolji uslovi za lečenje, za rad, da će mladi ljudi, najbolji stručnjaci, ostati u našoj zemlji, da će razvijati tu oblast medicine i da će oni moći našoj deci, najtežim pacijentima, pomoći da se leče u Srbiji. 

Da li je poznato koliko će koštati radovi na izgradnji “Tiršove 2”?  

U ovom trenutku, kada se završi temeljna jama, treba da se raspiše tender za izvođenje radova. Tada bi cena radova trebalo da bude precizna, ali verujem da će biti oko 100 miliona evra.  

Na koji projekat ste najponosniji u 2021. godini? 

Na sve projekte sam ponosan, ali kada dajem svoj lični pečat, to je uvek “Tiršova 2”. 

Koliko je gradnja metroa važna za prestonicu i da li će njegova izgradnja doprineti razvoju Beograda?  

Promo/Grad Beograd/Luka Puljević
 

Izgradnja metroa je važna iz mnogo razloga, a glavni je taj što će ljudi moći lakše da stižu sa jedne tačke na drugu i što će se unaprediti mobilnosti grada. Biće manje gužvi, i sa te tačke gledišta, nemamo dilemu da nam je to jedan od važnih projekata, koji je čekao mnogo decenija da se realizuje.  

Gradnja metroa je važna i zbog toga što je taj projekat razvojni. Naše firme i naši ljudi će, bez obzira na to koja će kompanija dobiti tender za radove, učestvovati u radu i na taj način će direktno zarađivati, što će uticati i na BDP. To je ogromna projekat uz pomoć kojeg hoćemo da pokažemo da su Beograd i Srbija sposobni da od početka do kraja realizuju takav projekat.  

Kako biste opisali jedan radni dan prvog čoveka Beograda?  

24sedam/Katarina Mihajlović
 

Gradonačelnik je prvi među jednakima i svi moramo na svoj način da damo neki doprinos da bi grad bolje funkcionisao. Pre svega, važno je voditi računa i svaki dan raditi sa svojim timom na unapređenju funkcionisanja samog tima. Iz dobre organizacije slede svi ostali koraci. Takođe, gradska uprava je vrlo kompleksna i ima dosta različitih nivoa komunikacije preko sekretarijata, kojih ima 25, javnih preduzeća, većnika i na kraju predstavnika građana u različitim nivoima. Posle tog unapređenja funkcionisanja same gradske uprave i tima, sledeći važan nivo je da odete na teren, razgovarate sa ljudima i da saznate njihove konkretne probleme. Zatim se vraćate ponovo u kancelariju i pronalazite način kako ćete sa timom stvari koje ste na terenu prepoznali kao problem rešavati.  

Radni dan za gradonačelnika ne postoji, s obzirom na to da svi problemi u jednom ovakvom gradu u svakom trenutku mogu da se pojave i da traže aktivnost gradske uprave gradonačelnika, tako da sa te strane radno vreme ne postoji, i zbog toga je važno da puno ljudi bude uključeno u prvom timu rukovođenja. 

Da li ste ikada pomišljali da ćete postati gradonačelnik prestonice?  

Nisam sanjao o tome da ću biti na ovoj poziciji. Spletom okolnosti jesam tu i to doživljam kao sudbinu. Koliko god da mi je bilo teško prve godine, jer nije lako voditi jedan grad, kao ni ući u svet politike bez nekog iskustva, mislim da je to jedno veliko životno iskustvo.  

Uvek sam smatrao, kada je reč o odnosu prema zajednici, da čovek mora da da neki svoj doprinos kako bi ona funkcionisala bolje. Nikada nisam bežao od odgovornosti, i kada sam uzimao da radim neki zadatak, nisam odustajao, davao sam sve od sebe i išao do kraja, pa kako bude.  

Po čemu biste izdvojili prestonicu od drugih gradova u Srbiji?  

24sedam/Goran Sivački
 

Naredne godine biće karakteristične po tome što će sve više ljudi želeti da živi u velikim gradovima, i Beograd je sa tog stanovišta pozicioniran u ovom regionu i Srbiji kao grad koji će se dalje razvijati. Beograd se nameće kao lider svim gradovima u Srbiji.  

Imamo komunikaciju i sa ostalim gradovima u regionu, tačnije u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i šire, te na taj način Beograd razmenjuje iskustva i pokušava da svoje primere dobre prakse njima objasni i olakša im bolju primenu, a sa druge strane i da uči od drugih gradova. Naravno, Beograd je grad otvorenog srca, mnogi ljudi dolaze i prolaze kroz njega ostavljajući svoju energiju i kreativnost, tako da sve to karakteriše Beograd. 

Da li ste u potpunosti prestali da se bavite medicinom i profesurom kada ste došli na mesto gradonačelnika? 

Na prvom mestu je moj posao gradonačelnika, ali medicinu i profesuru nisam potpuno zanemario. U ovom periodu sam sa svojim saradnicima objavio nekoliko naučnih radova u najprestižnijim, stručnim časopisima u oblasti kojom se bavim. Na to sam ponosan. Takođe, jednom nedeljno se trudim da operišem. Obično to bude od sedam do devet-deset sati, tako da taj dan ne trpi posao gradonačelnika. Zadovoljan sam zbog toga, jer ja jesam ceo svoj životni vek posvetio medicini i na ovaj način mislim da taj kontinuitet održavam.  

Šta za vas znači biti gradonačelnik jedne metropole?  

24sedam/Katarina Mihajlović
 

Kada poredim poziciju gradonačelnika i hirurga, postoji čitav niz zajedničkih stvari, a na prvom mestu je veliki stepen odgovornosti. To je ono što karakterište hirurgiju i lekare, jer pored znanja i iskustva, morate imati i veliki stepen odgovornosti za sve što uradite. S druge strane, morate imati strpljenje i za pacijente i za operaciju, kao i za vođenje grada. Na trećem mestu je uspeh, kako u operaciji, tako i u vođenju grada, koji je sastavljen od puno malih detalja koje ne smete da zanemarite. Trudim se da veštine i znanja koje sam stekao u hirurgiji primenim u poslu gradonačelnika.  

Kako je izgledalo vaše odrastanje i po čemu najviše pamtite svoje detinjstvo?  

Moji roditelji su poreklom sa Zlatibora, tromeđe između te planine, Zlatara i ivanjičkog kraja. Odatle su moji roditelji krenuli dalje. Moj otac je prvo radio u Kostolcu, u rudniku, gde sam se ja i rodio. Najznačajniji deo svog detinjstva proveo sam u Majdanpeku, jer je otac nakon Kostolca tamo otišao u rudnik. Tada je Majdanpek bio u progresiji, te su mnogi ljudu išli tamo da rade i žive. Svoje ključne godine života, u osnovnoj i srednjoj školi, proveo sam tamo. U to vreme mnogo više je bilo kontakta sa prirodom, te imam mnogo lepe uspomene odatle. Posle toga smo živeli u Lazarevcu, odakle sam ja krenuo na studije.  

Kako je Beograd izgledao kada ste upisali Medicinski fakultet, da li vam nedostaju neke stvari iz prošlog vremena i šta biste u njemu promenili?  

24sedam/Katarina Mihajlović
 

Prvo sam živeo u Lazarevcu, pa kao student u Studenjaku, zatim kao podstanar preko puta Sajma, pa kada sam se oženio živeo sam kao podstanar na Banovom brdu, preko puta Šumarskog fakulteta, pa sam zatim na Starom gradu, na uglu 29. novembra i Cetinjske ulice. Danas živim na Vračaru, u blizini Crkve Svetog Marka, tako da sam upoznao različite delove Beograda i tokom svojih studija i posle toga u životu. Beograd se menja, ne samo njegova infrastruktura već i dinamika života. Tada kada sam ja studirao kafići su se zatvarali u 11-12 sati, noćni život nije bio ovakav kao što je danas. Nostalgično gledam na to vreme sa strane kao jedan bolji koncept zabave. Tako da se mnogo toga promenilo u Beogradu, ali su duh i pozitivna energija koje on ima ostali isti. 

Da li priželjkujete da ostanete gradonačelnik Beograda? 

Imam širu sliku o tome kako Beograd treba i u kom pravcu da se razvija, te mislim da tu mogu da dam doprinos da on bude još bolji i lepši, ali da li će se to desiti ili ne - vreme će pokazati.

Tokom svog mandata, da li postoji jedan dan koji biste izdvojili, a da vam je najomiljeniji?  

Teško da mogu izdvojiti jedan dan, jer ovaj posao nosi puno lepih trenutaka u kojima možete da razgovarate sa ljudima, kada građanima možete da pomognete, da vidite da vas razumeju i kada zajedno uradite nešto što konkretno popravlja kvalitet života građana. To je jedan neponovljiv osećaj.  Sa pozicije gradonačelnika, taj osećaj je specifičan, jer tu stvarno imate kontakta sa ljudima svakog dana. Sa druge strane, imao sam sreću da upoznam ljude koje nisam verovao da ću ikada upoznati, od javnih ličnosti, preko gradonačelnika velikih gradova, do svetskih političara. Postoji puno zanimljivih i dinamičnih momenata koji su se odvijali u periodu mog mandata, tako da mi je teško da izdvojim jedan dan. Ipak, možda mi je najlepše kada ujutru operišem, a posle toga imam uspešan dan u kancelariji. 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike