Hipodrom ipak ostaje na Carevoj ćupriji: Premeštanje trkališta "palo u vodu" - država uskače u pomoć?

09.05.2021

06:30 >> 11:56

0

Konjičke trke ili mesto gde se ranije okupljala gradska i svetska elita, danas prolaze bez marketinške reklame i ulaganja, ali zaljubljenici konja ne odustaju

Hipodrom ipak ostaje na Carevoj ćupriji: Premeštanje trkališta "palo u vodu" - država uskače u pomoć?
Copyright Antonio Ahel/ATA Images

“Hipodrom nije ono što je nekada bio, zbog čega je neophodno da država prepozna interes u toj grani i uloži novac u njega kako bi opstao”, rekao je za 24sedam Vladimir Popović, osnivač portala Bg Turf, specijalizovanog za konjički sport, povodom aktuelizacije premeštanja ovog trkališta sa Careve ćuprije.

Konjičke trke ili mesto gde se ranije okupljala gradska i svetska elita, danas prolaze bez marketinške reklame i ulaganja, ali zaljubljenici konja ne odustaju lako od svojih snova.

Oni su početkom aprila pokrenuli peticiju kako Beograd ne bi ostao bez jedinog sportsko-takmičarskog kompleksa za olimpijske discipline konjičkog sporta.

Antonio Ahel/ATA Images

Apele građana čula je i premijerka Srbije Ana Brnabić, koja je nedavno održala sastanak sa organizatorima konjičkih trka, saveza i klubova. Prema informacijama koje je dobio 24sedam, ona će pokušati u narednim mesecima da pruži svoj doprinos za opstanak ove konjičke oaze, a cilj je da se beogradski hipodrom podigne na viši nivo, po ugledu na druge kasačke i galopske arene širom Evrope.

Ipak, Popović i dalje smatra da država ima neozbiljan pristup kada je reč o očuvanju ove konjičke oaze, jer kako kaže, ona ne prepoznaje interes ove grane sporta.

– Hipodrom ono što je nekada bio više ne postoji. Čak i udruženja koja organizuju konjičke trke ne isplaćuju novac pobednicima, već sav prihod od sponzora zadržavaju za sebe. Vlada opšte rasulo – objašnjava on za 24sedam.

Antonio Ahel/ATA Images

Kada je reč o premeštanju konjičke oaze, naš sagovornik kaže da hipodrom ima neregulisan status, zbog čega ne veruje da će bilo koji investitor uložiti novac u ogromnu livadu na kojoj će izgraditi kompleks.

Sa druge strane, da hipodrom predstavlja ogroman prostor za mali broj konja i konjičkih klubova potvrđuje i Popović.

– Za hipodrom je potrebna livada koja ima dobru infrastrukturu, što znači da je pristupačna, tj. da se lako dolazi iz centra grada do njega. Takav je slučaj u Francuskoj, gde kada se održavaju trke država organizuje besplatan prevoz za sve posetioce kako ne bi došlo do problema u pronalaženju parking-mesta, ali i kako bi što više ljudi došlo. Na žalost, takva praksa kod nas ne postoji – istakao je on.

Obećanje Sekretarijata za sport

Antonio Ahel/ATA Images

Zahvaljujući entuzijazmu zaljubljenika u ovaj sport, javnost je pre nekoliko godina bila zatečena vešću da će hipodrom biti izmešten sa Careve ćuprije. Međutim, munjevita je bila reakcija Sekretarijata za sport.

Pročitajte još

– Ideja za hipodromsko unapređenje postoji već neko vreme. Neće biti nikakve gradnje, niti će se “Hipodrom Beograd” ugasiti – rečeno je svojevremeno u sekretarijatu.

Umesto u Beogradu, konji trče u Mađarskoj, Francuskoj, Češkoj…

Popović za 24sedam kaže da je hipodrom od 1989. do 2018. godine imao ugovor u korišćenju, zbog čega se ranijih godina, kada se prvi put “šuškalo” da bi moglo doći do premeštanja ove konjičke oaze, to nije desilo.

– Da se u trkalište ne ulaže govori i činjenica da svi konji koji nešto vrede ne trče u Beogradu, već u Mađarskoj, Francuskoj, Češkoj ili Poljskoj. Hipodrom je nekada posećivalo za trkački derbi između 10 i 15 hiljada ljudi, a sada jedva da dođe 600 duša. Kada neće da se ulaže u taj sport, vi sami rasterate publiku – zaključuje Vladimir Popović.

Prvi derbi i trka održani 1921. godine

Vikipedia

Ukazom kralja Aleksandra od 15. novembra 1920. Dunavskom kolu jahača “Knez Mihailo” ustupljeno je državno zemljište na besplatan zakup na period od 75 godina.

Prvi galopski derbi i prva trka u Beogradu održani su 1921. godine, i od tada one postaju tradicionalne.

Uredbom Ministarskog saveta od 3. septembra 1934. isto zemljište je izdato Dunavskom kolu jahača pod zakup na period od 75 godina uz nadoknadu od jedan dinara godišnje, a upravljanje hipodromom oduzeto im je 1949, nakon nacionalizacije.

Trkalište potom dobija naziv “Hipodrom Beograd”.

U više navrata preduzeće je menjalo pravni status i delatnost, da bi konačno 29. februara 2008. Odlukom Skupštine grada Beograda promenilo oblik organizovanja u JP “Hipodrom Beograd”.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike