Grad po meri građana: Šta je sve predviđeno projektom "Zeleni koridori Beograda" (FOTO)

09.02.2021

18:19 >> 17:42

1

Autor: Jovana Vrećo

Glavni cilj je da se svim žiteljima i gostima glavnog grada omogući da se na održiv, zdrav i ekološki neutralan način svakodnevno kreću i uživaju u njego

Grad po meri građana: Šta je sve predviđeno projektom "Zeleni koridori Beograda" (FOTO)
Copyright

Projektom “Zeleni koridori Beograda” bila bi obuhvaćena prioritetna potreba žitelja novobeogradskih blokova, a to je spajanje Savskog keja u novobeogradskim blokovima sa Savskim kejom na Ušću, i dalje Dunavskim kejom sa Zemunom, kao i mostovima sa gradom i Adom Ciganlijom.

Ovu vezu građani bi koristili svakodnevno, cele godine i u razne svrhe – od odlaska na posao i povratka sa posla, preko rekreacije i uživanja u najlepšim zelenim gradskim površinama, parkovima, kulturno-zabavnim sadržajima i priobalju, do izlazaka u grad.

Ovako za 24sedam počinju priču inicijatori projekta i osnivači Udruženja građana novobeogradskih blokova 70 i 70a.

– Glavni cilj je da se svim žiteljima Beograda i gostima našeg grada omogući da se na održiv, zdrav i ekološki neutralan način svakodnevno kreću gradom i uživaju u njegovim najlepšim delovima – rekama, priobalju, parkovima, šumama, zelenim površinama, kupalištima i prirodnim rezervatima – objašnjavaju naši sagovornici.

Kako je sve počelo?

Konkretna inicijativa za spajanje linijskih parkova i stvaranje zelenih koridora Beograda nastala je pre nekoliko meseci, kada su, kako kažu, sasvim slučajno saznali da čelni ljudi gradske administracije žele da izgrade, kako oni objašnjavaju – predimenzioniran biciklističko-pešački most između ulice Omladinskih brigada u novobeogradskim blokovima 70 i 70a i Ade Ciganlije.

– Predložena biciklističko-pešačka veza koristila bi se uglavnom sezonski i u rekreativne svrhe, a mi, žitelji novobeogradskih blokova, ostali bismo uskraćeni za priobalno biciklističko-pešačku vezu sa ostatkom grada – objašnjavaju oni, i dodaju da je uvidom u predlog izgradnje biciklističko-pešačkog mosta između Novog Beograda i Ade Ciganlije ustanovljeno da bi to bio nerazumno masivan, širok i visok biciklističko-pešački most, koji bi bitno narušavao izgled i namenu ovog stambenog prostora – navode u Udruženju.

Seča drvoreda

Kako dodaju, da stvar bude gora, izgradnja mosta podrazumevala bi da se u tom stambenom naselju izgrade dve nadzemno-podzemne garaže za oko 1.000 automobila.

– Zbog ovih garaža bi morao biti posečen ceo drvored lipa u Ulici omladinskih brigada i uništene sve zelene površine oko te ulice. Time bi se nepovratno uništila ova zelena površina, što bi dovelo do mikroklimatskog poremećaja i ogromnog povećanja zagađenja – ukazuju naši sagovornici.

Takođe, objašnjavaju da je i planom Grada predviđena cena celog projekta više od 30 miliona evra, a broj korisnika manji od pet odsto ukupnog broja stanovnika uže gradske zone.

Daljim uvidom u predlog gradske administracije ustanovili su, kažu, da su predviđene garaže planirane za automobile stanovnika udaljenih delova Novog Beograda i Zemuna.

– Kako kažu kreatori projekta, tim garažama se stimulišu građani ovih delova grada da kolima dolaze do parkinga i dalje putovanje do kupališta na Adi Ciganliji nastave peške ili na biciklima. Time bi zelena oaza Beograda zvanično postala novi ulaz za Adu Ciganliju, a Ulica omladinskih brigada i okolne ulice koje vode do Savskog keja – Dr Agostina Neta, Gandijeva, Nehruova, Dr Ivana Ribara – postale novo, nalik na makiško, parkiralište za Adu Ciganliju – navode incijatori, i napominju da su ulice Omladinskih brigada i Jurija Gagarina dve najprometnije ulice u ovom delu Novog Beograda i time izvor opasnog zagađenja, što potvrđuju merenja koja se svakodnevno obavljaju na toj raskrsnici.

Od predloga do zajedničkog projekta

U proteklom periodu, kažu naši sagovornici, radilo se na pripremi predloga za budžet Grada 2021. godine i njegovu kandidaturu koju su poslali u novembru 2020. godine. Takođe su radili, kako dodaju, analize postojeće infrastrukture, planske dokumentacije i bavili se izradom idejnih rešenja za pojedine lokacije.

– Želja nam je da u skorijoj budućnosti dođemo do prilike da predlog projekta izložimo ljudima iz naše opštine – Novi Beograd, kako bismo dobili podršku i naš predlog pretvorili u zajednički projekat. Verujemo da će čelnici imati razumevanja za stvarne potrebe žitelja dela grada za koji su odgovorni – ističu oni.

Kako navode, najvažniji deo predloga je racionalno korišćenje postojeće infrastrukture.

– Tokom konsultacija sa stručnjacima o mogućim trasama i načina povezivanja sa Savskim kejom na Ušću, naš tim je uvideo da se spajanjem Savskog keja u blokovima sa Savskim kejom na Ušću otvara mogućnost za iskorišćavanje postojećih mostova i priobalne infrastrukture. To je ogroman, neopravdano neiskorišćen potencijal za razvoj biciklističko-pešačke infrastrukture Beograda. Ona seže od Novog Beograda do Zemuna, preko Pančevačkog mosta i Karaburme na trećoj strani, i Ostružnice na četvrtoj strani. Kako budući linijski parkovi prolaze kroz najlepše zelene površine (parkove, zelene priobalne oblasti Save i Dunava, šume i zaštićena područja) i spajaju ih, projekat smo simbolično nazvali “Zeleni koridori Beograda” – navode naši sagovornici, i dodaju da je dodatni argument inicijative za spajanje Savskog keja u novobeogradskim blokovima sa Savskim kejom na Ušću deo izuzetno važne inicijative za razvoj održive urbane mobilnosti svih žitelja grada Beograda i adaptacija na novonastalu situaciju.

Problem parkinga

Ističu da u blokovima 70 i 70a nedostaje ogroman broj parking-mesta za stanare ovih blokova, što dovodi do nepropisnog parkiranja na pešačkim stazama i zelenim površinama:

– To smo potvrdili merenjima koja smo obavili više puta tokom novembra i decembra 2020. godine, u periodu kada su bili zatvoreni svi komercijalni objekti, između 19 i 22 časa. Tada smo ustanovili da nedostaje oko 1.800 parking-mesta.

Najviše parking-mesta, kako objašnjavaju, oko 1.000, nedostaje u Ulici Jurija Gagarina i Omladinskih brigada, iz kojih se “prelivaju” vozila. U Ulici dr Agostina Neta nedostaje 350 parking-mesta, u Gandijevoj 200, a u Ulici omladinskih brigada, gde je planirana izgradnja garaža, oko 120, što je najmanji nedostatak parking-mesta u celom ovom kraju.

Prepreka

Na pitanje koji je deo najproblematičniji za bezbedno i udobno povezivanje sa zelenim koridorima uz Dunav i Savu, u Udruženju kažu da su to udaljeni delovi grada uz auto-put, jer ih je potrebno potpuno odvojiti od motornog saobraćaja.

– Postoje neke sjajne ideje za adaptaciju i ovih delova grada, ali o tom potom – najavljuju oni.

Stručni tim

Udruženje trenutno radi na širenju tima, uspostavljanju kontakata sa stručnjacima u zemlji i inostranstvu, kao i nosiocima sličnih projekata širom sveta.

– Naš tim, koji vode arhitekte iz našeg kraja, dobio je okosnicu projektantskog tima koji čine naši mladi stručnjaci iz oblasti arhitekture, planiranja, urbanizma, saobraćaja, prava, zaštite životne sredine, IT-a… Tim je već postao internacionalan. Pridružio nam se Miguel, arhitekta iz Čilea, kao i Nikola, novinar srpsko-hrvatskog porekla iz Vašingtona. Za pomoć pri projektu su nam se javili mnogi naši sugrađani iz zemlje i inostranstva, od kojih su neki čuveni naučnici i istraživači – navode i dodaju:

– Pozivamo sve zainteresovane stručnjake i projektantske biroe iz zemlje da nam se pridruže u ovom participativnom građanskom projektu, koji će celim svojim trajanjem biti potpuno otvoren za građane koji će biti u realnom vremenu obaveštavani o svim predlozima i primedbama i imaće mogućnost da i sami predlažu.

Pročitajte još:

Ističu da je u svemu ovome ključna uzajamna podrška i razumevanje između čelnika Opštine Novi Beograd i njenih građana.

– Nadamo se da ćemo dobiti priliku da, zajedno sa njima, gradimo grad po meri građana. Jer jedino to ima smisla – zaključuju oni.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike