Dobrotvor čija se tradicija zadužbinarstva prenosila sa kolena na koleno: Ko je bio Golub Janić?

20.07.2021

07:30 >> 07:34

0

U 12. delu priče o zadužbinarima, čija istorija datira još iz srednjeg veka, portal 24sedam pisao je o čoveku koji je bio najuticajnija ličnost srpske zaj

Dobrotvor čija se tradicija zadužbinarstva prenosila sa kolena na koleno: Ko je bio Golub Janić?
Copyright Bosiljka i Golub Janić, Beograd 1906. Fotografija Milana Jovanovića

Golub Janić bio je srpski rentijer, veletrgovac, narodni poslanik, dobrotovor i zadužbinar koji je krajem 19. i početkom 20. veka važio za jednog od najbogatijih ljudi u državi.

Bio je i vodeći finansijer i najuticajnija ličnost srpske zajednice iz Stare Srbije i Makedonije, a savremenici su ga opisivali kao čoveka blage i otmene naravi, izrazito patriotskog opredeljenja. Bio je uporan borac koji je radio na buđenju nacionalne svesti.

Pročitajte još

Priča o porodici Janić počinje sa dolaskom oca Janeta i sina Samuila iz Stare Srbije u Beograd. U prestonici započinju uspešan trgovački posao, koji svoj procvat doživljava posle Janetove smrti, kada se Samuilo udružuje sa rođacima i proširuje poslove.

Pomagao je mnogim vrednim mladićima, koji su kasnije postajali ugledni prestonički trgovci, a Samuilo je ostao poznat i kao jedan od prvih koji su uzeli učešće u sukobima sa Turcima 1862, posle incidenta na Čukur-česmi.

Nastavio očevim stopama

Samuilov sin Golub Janić rođen je 1853. godine u mestu Mavrovu u današnjoj Makedoniji.

Osnovnu školu i gimnaziju završava u Beogradu, a zatim, nošen slobodarskim žarom, dobrovoljno učestvuje u Srpsko-turskom i Rusko-turskom ratu. Po završetku vojnih pohoda, 1878, pridružuje se ocu u porodičnom poslu i okreće se trgovini.

Trgovački posao nikako nije ugušio njegove ustaničke želje. Paralelno sa vođenjem uspešnih trgovačkih i rentijerskih poslova, bavio se i pomaganjem srpskih oslobodilačkih pokreta u Staroj Srbiji (današnjoj Makedoniji i južnoj Srbiji).

Otac Samuilo ga je postepeno uvodio u porodične poslove koje je Golub uspešno unapređivao ulažući u nekretnine.

U okolini Terazija imao je sedam velikih placeva koje je rentirao – hotel “Balkan” na Terazijama, imanje “Ruska kruna” (kafana), imanje “Šumadija” (takođe kafana), više placeva, kuća i lokala u Dečanskoj, Kralja Milana, Kralja Milutina i Deligradskoj ulici.

Digitalna arhiva NBS – Staro zdanje Hotela “Balkan”

Politici se okreće posle očeve smrti, 1899, a jedno vreme je bio i narodni poslanik. Politički je bio okrenut Obrenovićima i poštovan na dvoru zbog svog poznavanja prilika u južnoj Srbiji i Makedoniji.

Ostao je zapamćen kao osnivač Centralnog revolucionarnog tajnog odbora u Beogradu, ili Srpskog komiteta, koji je od septembra 1903. rukovodio prebacivanjem oslobodilačkih jedinica preko granice u okupirane srpske zemlje.

Tri zadužbine nose njegovo ime

Golub je celog života učestvovao u dobrotvornom radu, pomažući različita udruženja i organizacije, a iste ideje gajila je i njegova supruga Bosiljka.

Ženio se tri puta, ali dece nije imao.

Posle njegove smrti 1918. godine, supruga Bosiljka, kao jedini naslednik, deo imanja ustupila je ostalim članovima porodice Janić.

Bista kod hotela “Balkan” na Terazijama, Vikipedija/foto

Od ostatka imanja osnovala je tri zadužbine koje nose njegovo ime i imena članova njegove porodice – Zadužbinu Samuila i Goluba S. Janića pri Filozofskom fakultetu i Učiteljskoj školi u Skoplju, iz kojih su bili nagrađivani najbolji svetosavski radovi iz istorije i nasleđa južne Srbije, zatim Zadužbinu Samuila i Goluba S. Janića pri Srpskoj kraljevskoj akademiji, čija je svrha bila izgradnja osnovnih škola sa domom za učiteljice u južnoj Srbiji i današnjoj Makedoniji, te Fond Sofije Samuila i Bosiljke Goluba S. Janića iz čijih prihoda je trebalo da se obezbeđuje odeća za siromašne učenike iz južne Srbije.

Pročitajte još

Najveća zadužbina bila je Zadužbina Samuila i Goluba S. Janića, osnovana 1928, u čiji je osnivački kapital ušao Hotel “Balkan” u vrednosti od sedam miliona tadašnjih dinara i 540.000 dinara godišnjih prihoda.

Danas je hotel privatizovan, a od sećanja na revolucionarne i burne događaje koji su u njemu planirani, ostalo je ime Balkan i natpis – Zadužbina Samuila i Goluba Janića.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike