Kako je CIA šurovala sa mafijom i zašto je Osvald bio u Meksiku: Šta su otkrila tajna dokumenta o Kenediju

16.12.2021

20:27

0

Nije objavljeno ništa što bi šokiralo javnost, ali se ponovo bacilo svetlo na mutne radnje koje je vodila CIA

Kako je CIA šurovala sa mafijom i zašto je Osvald bio u Meksiku: Šta su otkrila tajna dokumenta o Kenediju
viber_image_2021-12-16_17-55-08-471 - Copyright Profimedia; Profimedia/Benjamin E."Gene" Forte/CNP/AdMedia/JFKArchive; Printscreen/archives.gov

Administracija američkog lidera Džoa Bajdena konačno je objavila strogo poverljive dokumente o ubistvu predsednika Džona Kenedija 1963. godine, međutim, veliki deo zapisa i dalje nije ugledao svetlost dana. 

Ukupno 1.491 dokument je objavljen, ali su hiljade još nedostupne javnosti. Očekuje se da će preostali dokumenti biti objavljeni u decembru sledeće godine.

Iz dokumenata se ne može saznati ništa spektakualrno što se već nije znalo. 

Profimedia
 

Do sada je objavljeno više od 90 odsto arhivske građe - 15.834 sadrže redakcije, a 520 se i dalje drže u potpunoj tajnosti. Kako je naveo Nacionalni arhiv, većinu dokumenata čine poreski zapisi, uključujući i Osvaldove poreske prijave.

Ono što upada u oči jeste da su CIA i FBI krili vitalne informacije od Vorenove komisije (uspostavljene da istraži atentat) kako bi umanjili obim njihovog nadgledanja Li Harva Osvalda. Obe agencije su znale da je u jesen 1963. godine Osvald putovao u Meksiko Siti, samo nekoliko nedelja pre atentata, i da se tamo navodno sastao sa kubanskim i ruskim špijunima, uključujući KGB-ovog stručnjaka za likvidacije.

Profimedia
Li Harvi Osvald

Dokument FBI iz 1964. sugeriše da je Osvald u Meksiku otvoreno govorio o planovima da se ubije Kenedi. Jedan deo dokumenata, koji su i dalje nedostupni javnosti, odnosi se na fajlove osoblja CIA iz njihovog štaba u Meksiku, početkom 60-ih, što je intrigantno, piše Šenon. To bi moglo da ukaže da su špijuni CIA, stacionirani u Meksiku, znali nešto u vreme Kenedijevog ubistva što je bilo tako eksplozivno, sramotno ili inkriminišuće da je CIA odlučila da to drži u tajnosti skoro 60 godina.

Takođe, CIA je propustila da obavesti Vorenovu komisiju o velikim naporima, u vreme Kenedijevog mandata, da se ubije kubanski vođa Fidel Kastro.

Ruske veze

Li Harvi Osvald se sastao sa agentom KGB samo dva meseca pre atentata na Kenedija. U objavljenim dokumentima se može videti i da je američka ambasada u Australiji dobila anonimno upozorenje da će SSSR ubiti Kenedija za 100.000 dolara. Dojava je primljena godinu dana pre likvidacije u Dalasu, ali nikada nije prosleđena CIA.

Printscreen/archives.gov
 

 

Iako su dokumenti otkrili i neke nove detalje, pitanja na koja se decenijama traže odgovori, i oko kojih su pokrenute brojne teorije, ostala su bez odgovora. Svi do sada objavljeni dokumenti sugerišu da je Osvald delovao sam, što je decenijama predmet velikih raprava, pa je zato u zapećku ostao sijaset zapisa koji bacaju svetlo na aktivnosti CIA tokom Hladnog rata.

Kako se navodi, Osvald je 23. septembra 1963. godine bio u Meksiko Sitiju gde se u sovjetskoj ambasadi sastao sa konzulom Valerijem Vladimirovičem Kostikovim.

- Osvald je pozvao ambasadu 1. oktobra, predstavljajući se svojim imenom i pričajući na lošem ruskom, a pitao je službenika koji se javio na telefon da li ima novosti o telegramu poslatom za Vašington - piše u dopisu tadašnjeg zvaničnika CIA Tenenta Baglija.

- Dobar dan, ovde Li Osvald. Bio sam kod vas prošle subote i razgovarao sam sa konzulom i rekli su da će poslati telegram u Vašington, pa sam želeo da vidim da li ima nešto novo. Ali, ne sećam se imena tog konzula - naveo je Osvald u telefonskom pozivu.

Kostikov mu je odgovorio, posle kraće provere, da je zahtev poslat, ali da ništa nije primljeno povodom toga.

Baglijev dopis se vodi pod datumom 23. novembar 1963, samo dan nakon što je Kenedi ubijen.

Dva dana posle atentata, zapisi pokazuju da je još jedan anonimni poziv upućen američkom mornaričkom atašeu u Australiji, a došao je od čoveka koji se predstavio kao poljski vozač za američku ambasadu u Kanberi.

Profimedia
 

Nije jasno da li je isti muškarac stajao iza obe dojave, ali je insistirao da planove za likvidaciju sprovode Sovjeti.

Inače, Osvald je nekadašnji američki marinac koji je prebegao u SSSR 1959. godine. Kasnije je u ambasadi SAD u Moskvi dogovorio da se vrati u domovinu zajedno sa ženom Marinom Nikolajevnom Prusakovom i njihovim detetom.

Glavna meta - Fidel Kastro

U jednom delu objavljenih dokumenata piše da je početkom 60-ih CIA usmerila svoje akcije na razvoj paravojnih operacija koje su kulminirale invazijom u Zalivu svinja 17. aprila 1961. godine. Radilo se na treniranju paravojnih snaga i formiranju organizacije sastavljene od kubanskih izgnanika u Majamiju kako bi se kontriralo režimu u Havani i obezbedila smena vlasti.

Tokom Kenedijeve vlasti, CIA je uspostavila štab u Majamiju koji se bavio isključivo kubanskim pitanjima. CIA je finansijski podržavala opozicione kubanske organizacije u Majamiju.

Profimedia
 

Osim toga, radilo se i na regrutovanju Kubanaca kako bi se uspostavila mreža agenata u toj zemlji. Sredinom 1962. godine, regrutovan je kubanski političar koji je potom vrbovao člana predsednikove pratnje, a preko njega se vrbovanje dalje nastavilo. Svi zajedno su činili mrežu od 150 podagenata i doušnika koji su bili veoma produktivni u obezbeđivanju informacija i obaveštajnih podataka. Međutim, jedan špijun je privukao pažnju kubanske službe "luksuznim životom i nemoralnim ponašanjem", pa je ubrzo uhapšen i osuđen za špijunažu.

Huana Kastro, mlađa Fidelova sestra, jedna je od najznačajnijih osoba koje je CIA uspela da regrutuje. Podržavala je brata sve dok nije uvidela da revolucija nije vođena za dobrobit naroda već zbog komunističkog pokreta. Žena latinoameričkog diplomate, koja je radila kao agent CIA, ubedila je Huanu da radi za CIA. Regrutovana je u Meksiko Sitiju u septembru 1962. godine. Agent je bila sve do 1964. godine kada je odlučeno da će im biti od veće pomoći kao prebeg.

Istorija neuspelih atentata

Dobro je poznato da je CIA na sve načine pokušavala da se otarasi Kastra. U jednom od dokumenata se navodi da je postojao plan da se sabotiraju njegovi govori tako što bi se supstancom, sličnom LSD-u, kontaminirao radijski studio ili bi se određene materije, koje dovode do dezorijenisanosti, ubrizgale u njegove cigare. Plan koji nije odmakao dalje od testiranja na životinjama, podrazumevao je da se u njegove cipele stavi talijum kako bi mu opala brada.

Sledeći plan je uključivao da se Kastru podmetnu otrovne pilule. Stigle su do izvesnog Huana Orte na Kubi koji ih je držao kod sebe nekoliko nedelja, ali ih je onda vratio. Kako je Kastro često posećivao jedan restoran, zaverenici su želeli da mu podmetnu kapsule, ali ni u tome nisu uspeli.

Profimedia
 

Brak CIA i mafije

Dokumenti o Kenedijevom ubistvu, objavljeni pre nekoliko godina, pokazali su tajni plan koji se fokusirao na regrutovanje gangstera Sema Đankana i Džonija Roselija kako bi se ubio Kastro.

Za zaveru se znalo godinama, ali su zapisi ipak doneli nekoliko novih detalja i zajedno čine dokaz koliko su SAD pokretale planove za atentate različitih stranih lidera. Bili su to pokušaji atentata koje sponzoriše država.

Otkriveno je među kakvim ljudima su se dva gangstera kretala, poput špijuna CIA, mafijaša, Kastrovih dvostrukih agenata, holivudskih lepotica, zabavljača poput Frenka Sinatre i antikomunistički nastrojenih zvaničnika Bele kuće.

Ranih 60-ih, jug Floride se pretvorio u ratnu zonu, ali Kastru nikada nisu uspeli da dođu glave. Kubanski lider je preminuo prirodnom smrću 2016. godine.

Veza CIA i mafije prvi put je postala poznata javnosti sredinom sedamdesetih tokom kongresnih saslušanja na kojima se diskutovalo o zlodelima agencije i paranoji koja se javila u narodu nakon Kenedijevog ubistva.

Tek 2007. godine je CIA priznala da je njihov nekadašnji direktor, Alen Duls, pristao na određenu nagradu za hvatanje mafijaša u zamenu za Kastrovu glavu.

 

 

Priča je počela kasnih pedesetih kada je američko samopouzdanje naglo narušio SSSR koji je prihvatio Kastrovu revolucionarnu vladu kao političkog satelita. Do avgusta 1960. godine, visoki zvaničnici CIA su pokrenuli plan da se otarase mladog Kastra. Naređenje da se ubije Kastro pokrenuto je za vreme mandata Dvajta Ajzenhauera, a oberučke ga je prihvatio Kenedi kada je stupio na vlast 1961. godine.

U to vreme, Đankana i Rozeli bili su na vrhuncu svojih karijera i kontrolisali su multimilionsku mafijašku imperiju. Đankana je sanjao da svoje "mafijaško preduzetništvo" prebaci i u Latinsku Ameriku, a Rozeli, poznat kao Zgodni Džoni zbog svog izgleda filmske zvezde, služio je kao "ambasador" mafije u Holivudu i nadgledao je kazine u Las Vegasu.

Rozeli je čak imao telefonske razgovore o svojim poslovima sa CIA dok se odmarao na Beverli Hilsu, u klubu čije članstvo mu je plaćao Sinatra.

Zavera o Kastrovom ubistvu skovana je u septembru 1960. godine u jednom apartmanu hotela "Fontainebleau" u Majamiju gde su mafijaši sedeli, sa lepoticama u krilu, i pićem u rukama.

Prvobitno im je prišao Robert Maheu, biznismen koji je služio kao posrednik za CIA. Istovremeno je za veoma dobru platu radio i za multimilionera Hauarda Hjuza.

Kada je mafijašima ponudio, u ime CIA, 150.000 dolara da ubiju Kastra, rekli su da će to učiniti za džabe.

Profimedia
 

Iako su naveli patriotske motive, imali su svoje razloge zašto im je smetao Kastro. Kada je Kubanac došao na vlast, u Havani je zatvorio veoma unosne kazine koje je vodila mafija što ih je mnogo koštalo.

Takođe, verovali su da će saradnja sa američkom vladom da ih poštedi zatvora. Neko vreme se činilo da je to bio dobar plan.

Operacija zamalo da propadne na samom početku zbog ljubavnog trougla. FBI je otkrio da su operativci CIA, kao uslugu dvojici mafijaša, podmetnuli ozvučenje u hotelsku sobu komičara Dena Rouvana, koji je bacio oko na Đankanovu devojku Filis Megvajer. Kada su zvaničnici CIA objasnili vlastima u maju 1962. godine zašto su im važni Đankana i Rozeli, tužilac je odustao od podizanja optužnice protiv njih i time je dao zeleno svetlo čitavoj operaciji.

Ipak, uprkos zloglasnoj reputaciji, mafijaši uopšte nisu imali uspeha u likvidaciji Kastra. Takođe, Kastrovi dvostruki agenti su često podrivali američke operacije i tako mu čuvali život.

Nakon debakla u Zalivu svinja 1961. godine, CIA je pokrenula drugu fazu.

CIA je pojačala tajne aktivnosti pod vođstvom jednog od svojih agenata od najvećeg poverenja, Vilijama Harvija, koji se polako približio Rozeliju i rekao mu da prekine veze sa Đankanom. Rozeli to nije uradio, ali se dokazao kao Kastrov veliki protivnik.

CIA je na Floridi operisala kao firma "Zenit enterprajzes". U Ki Largu, Rozeli je bio poznat kao "pukovnik" koji je trenirao kubanske borce i sticao Harvijevo poštovanje. U ponoćnim misijama ovi vojnici bi u čamcima odlazili do tajnih pristaništa duž kubanske obale, a Rozelija jednom prilikom nije bilo toliko dugo da su mislili da je ubijen.

1962. godine je CIA oformila dosije "Projekat Džoni" o Rozelijevim dostignućima, a čuvala ga je u sefu.

 

 

Dokumenti otkrivaju i da je Đankana pokrenuo i sopstvenu operaciju uklanjanja Kastra sa još jednim čikaškim mafijašem Ričardom Kajnom.

Kajn je nekada radio kao policajac, govorio je španski, tvrdio je da je uspeo da uđe na Kubu - ali u još jednom neuspelom pokušaju atentata. Kao dobar dvostruki agent, Kajn je takođe za CIA dobrovoljno špijunirao kubanske izbeglice koje su živele u Čikagu.

Završnica

Kenedijevo ubistvo 1963. godine je sve promenilo. Do tada, Harvi je dobio drugi zadatak jer je agenciji bilo dosta njegovih nestašluka. Antikastrovi planovi pauzirani su tokom Džonsonove vladavine.

FBI je Đankana i Rozelija držao na oku. Đankana je uspeo da izbegava zakon kada je sa Kajnom pobegao u Meksiko, a pokušali su da pokrenu plutajuće kockarnice na Karibima i Bliskom Istoku. Rozeli je u Las Vegasu pomogao Maheuu da otkupi nekoliko kazina, koje je držala mafija, u ime Hauarda Hjuza.

Nešto kasnije, FBI je otkrio njegovo pravo ime, a pošto je bio ilegalni italijanski imigrant, tražili su njegovu deportaciju. Da bi izbegao taj scenario, zapretio je da će otkriti sprege agencije i mafije i planove da se ubije Kastro, što je tada i dalje bila tajna, strogo čuvana od Kongresa i američke javnosti.

Profimedia

Kada je medijima Maheu dopremio informacije, gangsteri su pozvani da svedoče pred Senatom. Uprkos svemu, Đankanovo i Rozelijevo prijateljstvo je bilo netaknuto. Đankana je čak Rozeliju ponudio novac kako bi pokrio ogromne sudske troškove.

Ipak, pre nego što je mogao da svedoči 1975. godine, Đankana je upucan u Čikagu. Pogođen smrću prijatelja, Rozeli u svedočenju nije rekao ništa značajno, pa su vlasti nastavile sa deportacijom. Onda su njegovi advokati tvrdili da je Rozeli imao insajderske informacije o mogućoj zaveri da se ubije Kenedi. Ponovo je traženo da svedoči, a negde u to vreme, 1976. godine, Rozeli je na Floridi bio na večeri sa starim mafijaškim drugom Santom Trafikanteom, koji je takođe učestvovao u planovima da se ubije Kastro. Dve nedelje kasnije, pre nego što je trebalo da svedoči, pronađen je mrtav u metalnom buretu koje je plutalo nedaleko od hotela "Fountainbleau". Dokumenta sugerišu da je Trafikante ubio Rozelija, a možda i Đankanu.

Osim toga, na kongresnim saslušanjima tokom sedamdesetih moglo se čuti da je CIA učestvovala i u zaverama da se ubije i Patris Lumumba, lider Konga, i Rafael Truhiljo, dugogodišnji predsednik Dominikanske republike.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike