Samit za demokratiju: Šta Bajden želi da postigne i kako su Kina i Rusija izostale sa spiska zvanica

09.12.2021

20:25

0

Nepozivanje svih zemalja na ovaj nesvakidašnji događaj pokrenulo je brojna pitanja, pa sve deluje kao obična predstava SAD, koje žele da se prikažu kao „lider slobodnog sveta", što je za 24sedam analizirao spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović

Samit za demokratiju: Šta Bajden želi da postigne i kako su Kina i Rusija izostale sa spiska zvanica
Tan2021-12-9_14421648_0 - Copyright Tanjug/AP Photo/Susan Walsh

Samit za demokratiju, koji se održava danas i sutra (9. i 10. decembra), na inicijativu predsednika Sjedinjenih Američkih Država Džozefa Bajdena, izazvao je mnogobrojne kontroverze. Na njemu učestvuje 110 zemalja sveta, među kojima nisu Rusija i Kina, ali se zato na spisku zvanica našao Tajvan, kineska teritorija koju je kao nezavisnu državu priznalo samo 15 zemalja.

Cilj je, kako se navodi, da se zemlje učesnice obavežu na inicijative osmišljene za jačanje demokratije, ali je spisak pozvanih gostiju izazvao buru u medijima. 

Studije i ankete pokazuju da je globalno nezadovoljstvo demokratijom poraslo poslednjih godina i da malo ljudi širom sveta vidi američku demokratiju kao dobar model. Te negativnosti su, međutim, samo razlog više za održavanje samita, insistiraju zagovornici.

Uprkos svim dobrim namerama, skup je na udaru žestoke kritike onih koji samu koncepciju nazivaju naivnom, propovedničkom, čak i rizičnom, delom zbog samog formata poziva na učešće, piše "Vašington post".

Na listi gostiju Bele kuće, ističe američki list, izostavljene su države poput Bolivije i Sijera Leonea, dok su pozvani drugi poput Iraka i Pakistana, sa daleko lošijim rezultatima na polju demokratije. To je, naglašava "Vašington post", izložilo Bajdenovu administraciju kritikama kako je ulazak na samit zasnovan više na strateškim interesima SAD nego na posvećenosti demokratskim principima.

Sa tim se slaže i sagovornik portala 24sedam, spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović, koji smatra da SAD i Zapad opšte ciljano koriste termin autokartije kada pričaju o Kini i Rusiji, iako se prva smatra socijalističkom demokratijom, a druga demokratskom i federativnom, na zakonima zasnovanom republikom.

Tanjug/AP Photo/Susan Walsh
 

- Zapadna teorija razlikuje liberalizam kao političku doktrinu koja štiti i unapređuje slobodu pojedinca koga smatra centralnim problemom u politici. U takvom shvatanju vlada je, u najboljem slučaju, „neophodno zlo", o čemu je pisao i američki revolucionar Tomas Pejn u čuvenom delu „Zdrav razum", objavljenom 1776. Nasuprot tako shvaćenom pojmu liberalizma, Zapad smatra da je sve prisutnija neliberalna demokratija ili, kako je neki zovu, „izborna autokratija". To je sistem upravljanja u okviru koga se održavaju izbori i u kome građani, prema zapadnom tumačenju, nemaju toliko znanja o aktivnostima koje izvršna vlast sprovodi i gde postoji nedostatak građanskih sloboda. Ova neliberalna demokratija pozicionirana je između demokratskih i nedemokratskih režima. Takvima se, recimo, smatraju Turska, u vreme predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, Mađarska, u vreme premijera Viktora Orbana, i Indija, u vreme Narendre Modija - kaže Korkodelović, i dodaje:

- Pored toga se razlikuju i takozvani hibridni režimi - mešovit tip političkog sistema koji je, prema zapadnoj nomenklaturi, ispod neliberalne demokratije. Smatra se da je on neka vrsta nepotpune tranzicije iz autokratskog režima u demokratski. Ovaj sistem ima elemente političke represije, uprskos tome što ima redovne izbore. U te zemlje Zapad ubraja Rusku Federaciju, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, države koje se zasnivaju na obilju sirovina, njihovoj ekstrakciji i izvozu i ti režimi se smatraju dosta stabilnim i održavim. Ono što se naziva socijalističkom demokratijom, to u zapadnoj literaturi prevashodno smatraju autoritarnim režimima, koji odbacuju politički pluralizam, imaju jaku centralnu vlast, dok je vladavina prava umanjena. Obično se takvi režimi zasnivaju na vlasti jedne partije ili su to vojni režimi.

Ipak, slika o Kini koju je Zapad stvorio pomoću medija daleko je od realne, objašnjava naš sagovornik.

Nicolas Asfouri/Pool Photo via AP
 

- U Narodnoj Republici Kini razvija se proces „sveukupne narodne demokratije", koji se zasniva više na konsenzusu, a ne na političkim raspravama, često i sukobima kakve možemo da vidimo u nizu parlamenata u svetu, pa čak i u SAD poslednjih godina. Tu se u središte pažnje stavlja, pored izgradnje konsenzusa, dobrobit naroda, dobrobit velike većine. Taj sistem u Kini se zasniva na sistemu narodnih kongresa u kojima je zastupljeno, uz dominantnu Komunističku partiju Kine (KPK), još sedam političkih stranaka, koje predstavljaju određene segmente kineskog društva ili etničke manjine - razjašnjava on, i dodaje da je Kina počela pojačano da propagira svoj „model sveukupne narodne demokratije" pred Samit za demokratiju koji organizuje Bajden.

Često se citira predsednik Si Đinping, koji kaže da demokratija nije ukras koji se koristi za dekoraciju, nego da treba da se koristi za rešavanje problema koje ljudi žele da budu rešeni: „Ukoliko se narod razbudi samo radi glasanja, pa ubrzo nakon toga uđe u period pospanosti, ukoliko mu se pruže pesma i igra tokom kampanje, a nema pravo glasa ili kontrole kada se radi o onome za šta je glasao, onda to nije prava demokratija."

Mediji su isticali, a Sjedinjene Američke Države nisu krile svoju tendenciju da ovim samitom utvrde svoj status „lidera slobodnog sveta".

Tanjug/AP Photo/Susan Walsh
 

- Formalno je moguće da se ovim samitom SAD istaknu kao „lider slobodnog sveta", i sve to se i radi kako bi se to podvuklo. Bajden je još 2018. godine, dok je Donald Tramp bio na vlasti, u Kopenhagenu, na jednom međunarodnom skupu, najavio svoju ideju Samita za demokratiju. On je i naveo, kad je stupio na dužnost u januaru 2021, da će tokom prve godine vladavine organizovati takav samit. Cilj jeste, kako smatra niz analitičara, da po svaku cenu oživi ta ideja o SAD kao lideru slobodnog sveta, što je nasuprot ideje republikanaca, naročito onih konzervativnijih, o vraćanju Americi i „Americi na prvom mestu". Činjenica jeste da je takva politika umnogome oslabila međunarodnu ulogu i poziciju SAD, što se sigurno ne sviđa kako moćnim krugovima u toj zemlji, tako i nizu liberalnih političara u svetu, naročito u zapadnoj Evropi - priča Korkodelović, i dodaje:

- Bajden sada vraća SAD u centar međunarodnih zbivanja, već se vratio u nekoliko međunarodnih organizacija, i sada, pri kraju prve godine svog mandata, on organizuje ovaj samit. Od 110 zemalja koje učestvuju na njemu, nisu sve liberalne demokratije - ima tu i takozvanih zapadnih demokratija koje nazaduju, hibridnih režima i neliberalnih političkih sistema. To je jedno veoma veliko društvo. Tu su i neke države poput Demokratske Republike Kongo, koju je Fridom haus svrstao u neslobodne, odnosno nedemokratske režime. Tu se, u stvari, radi o strateškim interesima SAD, i to je bio jedan od glavnih kriterijuma. Tako je pozvan i Tajvan, koji priznaje samo 15 država, među kojima čak nisu ni SAD. Osim toga, ciljevi su analiziranje stanja demokratije u svetu, borba protiv korupcije i nedemokratskih režima, borba za građanska i ljudska prava, kako je to proklamovano u pozivu za učešće na samitu.

Amerika nije uzor

- Smatra se da je demokratija zapadnog tipa na najnižim granama od 1990. i talasa demokratskih promena koji se zbio posle pada Berlinskog zida godinu ranije. U analizi švedskog Međunarodnog instituta za demokratiju i izbornu podršku (IDEA) veliki broj država svrstan je u grupu „demokratija koje nazaduju", i prvi put ove godine na toj listi našle su se i SAD. Ovaj definitivno liberalno nastrojen institut takvo nazadovanje SAD i drugih zemalja koje su pod uticajem Vašingtona, kao recimo Izrael, pripisuje Trampovom četvorogodišnjem mandatu, smatrajući da je haos koji je on izazvao u SAD, a naročito upad u Kongres 6. januara ove godine, uveliko uticao na stanje američke demokratije - ističe naš sagovornik i dodaje:

Tanjug/AP Photo/Susan Walsh
 

- Drugi analitičari i teoretičari, naročito izvan SAD, ukazuju na to da Amerika od samog nastanka, kada je stvorena američka federacija, nije bila uzor demokratije od samog početka, kad je stvorena američka federacija, posle oslobođenja od Britanskog Kraljevstva. Bila je vrsta dogovora između veleposednika, trgovaca, ondašnjeg krupnog kapitala, iz čega su manjine, a naročito Afroamerikanci, bile isključene sve negde do 1965. Konsolidacija biračkih spiskova Afroamerikanaca još je bila sređivana tokom sedamdesetih godina. O tome govori i niz karakteristika koje odlikuju politički sistem SAD, kao što je, na primer, dominacija kapitala, onog koji predstavlja jedan odsto stanovništa, a gotovo trećinu ukupnog bogatstva SAD, i koji diktira politiku i izbor administracija, naročito vodećeg čoveka u SAD.

Urušavanje demokratije

Generalno se lista demokratija koje nazaduju širi svake godine u poslednjih pet godina i IDEA smatra da će tako biti i 2022. godine.

Prema ovom institutu, u 2021. godini postoji:

- 98 demokratija;

- 20 hibridnih vlada (Rusija, Maroko, Turska);

- 47 autoritarnih režima (Kina, Saudijska Arabija, Etiopija, Iran). 

- Kad se hibridnim režimima i autoritarnim državama dodaju i demokratije koje nazaduju, a takve su ove godine bile Slovenija, Poljska i Mađarska, zemlje Evropske unije, onda se govori o 70 odsto stanovništva planete. To govori o ozbiljnosti problema kvaliteta demokratije, smatra IDEA. Prema analizi ovog instituta, stanje demokratije u SAD sve je komplikovanije i ukoliko se ne poboljša u smeru koji zapadne demokratije smatraju ispravnim, neće biti boljitka ni za ostatak liberalnih demokratija u svetu. IDEA u ovom stavu nije usamljena. I Fridom haus takođe umanjuje poziciju SAD kada se radi o političkim pravima i građanskim slobodama od 2016. do 2021. On svrstava SAD ne u društvo Francuske, Nemačke i Velike Britanije, nego u grupu sa Mongolijom, Rumunijom i Ganom - kaže Korkodelović.

Naš sagovornik objasnio je i da SAD imaju ozbiljnu i dobro razrađenu mašineriju pomoću koje uspevaju da se nametnu svetu kao zemlja koja visoko ceni demokratske principe, dok zapravo utiču na kreiranje haosa u svakoj zemlji u koju su otišli da „brane demokratiju".

Tanjug/AP Photo/Susan Walsh
 

- Svet je svestan toga da u sadašnjoj dominantoj, pa i hegemonističkoj poziciji SAD, veliku ulogu imaju mediji, velike novinske agencije, Rojters, AP i AFP, radio i televizijske stanice poput BBC-ja i CNN-a, uz ogromna sredstva koja Amerika ulaže u javnu diplomatiju. Ipak, čovečanstvo nije dovoljno svesno da američki izvoz demokratije u druge zemlje ne preobražava te druge zemlje u demokratske i da često stvara haos, kao u Iraku, gde je između 2003. i 2019. stradalo oko 200.000 civila, prema nekim skromnijim proračunima. U Jemenu je do decembra 2020. bilo više od 230.000 smrtnih slučajeva. Tamo je najveća humanitarna katastrofa na globalnom nivou. SAD ne učestvuju direktno u tom ratu, ali su naoružanjem pomagale i pomažu i Saudijsku Arabiju i UAE, koji su intervenisali u Jemenu - naglašava Korkodelović, i dotiče se najnovijeg primera neadekvatne intervencije - Avganistana:

- U slučaju Avganistana uništena je čitava nacionalna ekonomija tokom 20 godina rata. Ogroman je broj ljudi koji su izbegli iz Iraka i Avganistana, tako da su Amerikanci svojom politikom zaslužili epitet jednog od glavnih "proizvođača izbeglica" u današnjem svetu, dok se u isto vreme žestoko bore na granici sa Meksikom protiv izbeglica iz Latinske Amerike. Ono što ne rade ratovima, oni sprovode sankcijama. Recimo, sada su u Avganistanu zamrzli devet i po milijardi dolara preko potrebnih osiromašenom narodu i uticali su na Međunarodni montarni fond da suspenduje 460 miliona dolara rezervi za hitne slučajeve. Treba imati u vidu da su SAD tokom 243 godine postojanja samo 17 godina bile u miru sa sobom i drugima. Gotovo 93 odsto vremena SAD su bile u ratnim situacijama. Amerika i sada ima oko 750 baza u inostranstvu, dok je oko 450.000 njenih vojnika na raznim međunarodnim misijama u stranim bazama. Sve to govori da su SAD veoma prisutne širom sveta, praktično od svoje prve intervencije, negde 1880. godine.

Prema nekim istraživanjima, u velikom broju država većina građana ne veruje da su SAD dobar primer demokratije i da bi druge zemlje trebalo da se ugledaju na nju.

Tanjug/AP Photo/Susan Walsh
 

- Neka istraživanja pokazuju da od 20 najmnogoljudnijih zemalja, u njih 15 (a među njima nisu SAD), većina anketiranih ljudi veruje da Amerika predstavlja veliku vojnu pretnju. Takođe, među tih 20 zemalja, u njih 17 smatraju da se SAD ne pridržavaju međunarodnog prava. Čak 58 odsto ispitanika izvan SAD misli da je američka demokratija nekad bila dobar primer, ali da to nije slučaj poslednjih nekoliko godina. Uz to je još 23 odsto ispitanika reklo da SAD nikada nisu bile dobar model demokratije za druge zemlje. To ukazuje na to da jača svest o posledicama delovanja SAD, što je još jedan od razloga zbog kojih Bajden poziva na okupljanje i očuvanje vrednosti koje krase zapadno društvo - kaže naš sagovornik.

Pokušaj omalovažavanja Rusije i Kine

Među državama koje nisu pozvane na Samit za demokratiju najviše pažnje privukle su Rusija i Kina, kojima je na taj način oduzeto pravo da iznesu svoje stavove, što je u suprotnosti sa jednim od osnovnih principa demokratije - da su svi jednaki i da svi imaju pravo glasa.

- Iako se Kina i Rusija nigde ne spominju u zvaničnim pripremama samita, činjenica jeste da se, u stvari, pre svega cilja na njih. Tu se sad javlja jedna velika opasnost - da bi ponovo moglo da dođe do "spuštanja gvozdene zavese između dva sveta". Naročito kineski i ruski analitičari ukazuju na to da preti podela na dva bloka, kao što je bilo u poznim 1940-ih godinama između zapadnog broka i Sovjetskog saveza. Posebno je interesantno što Rusija ovih dana naročito insistira na konceptu „nezapadne demokratije", dok u Kini govore o njihovom modelu „sveukupne narodne demokratije", koja pre svega ima u vidu dobrobit većine. Kako drugačije nazvati to što je 800 miliona ljudi izvučeno iz ekstremnog siromaštva, kada dohodak po stanovniku od 1981, kada je bio oko 60 dolara, poraste do 2020. na 11.350 dolara, gde je u srednjoj klasi najmanje 400 miliona ljudi, sa tendencijom daljeg vrtoglavog rasta? Nasuprot američkom gledanju na demokratiju kao na politički proces i korpus građanskih prava, naročito u Kini smatraju da je demokratija mnogo širi proces i pojam, koji pre svega podrazumeva pravo na život, opstanak i razvoj - objašnjava Korkodelović.

Mikhail Metzel, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
 

U nedavnom zajedničkom tekstu ruski i kineski ambasadori u SAD osudili su samit kao proizvod američkog „hladnoratovskog mentaliteta“ i upozorili da će podstaći ideološku konfrontaciju i razdor u svetu, stvarajući nove „linije podele“. Samo nekoliko dana pre Bajdenovog samita, u Pekingu je održan rivalski „samit demokratije“, na kome je objavljena Bela knjiga koja Kinu opisuje kao „demokratiju koja funkcioniše“.

- Kina i Rusija su ovog puta reagovele, jer se osećaju prozvanim, zajedničkim pismom koje su ambasadori Kine i Rusije u Vašingtonu objavili u jednom konzervativnom, ali dosta izbalansiranom časopisu „Nacionalni interes". Oni u tom članku navode da je demokratija zajednička vrednost čovečanstva, da je demokratija bogat i raznolik put koji nezavisno biraju ljudi svih zemalja, a ne jedna rutinska stvar koja se nameće silom drugima, da demokratija nije prerogativ nekoliko nacija, već ima različite oblike i da nijedna zemlja ne može da ima monopol nad definicijom i nadležnošću demokratije. Kina neće drugima nametati sopstveni demokratski model, ali neće ni prihvatiti lekcije nekih „samozvanih sudija". Različiti su nacionalni uslovi na različitim mestima u svetu i treba poštovati izbor lokalnog stanovništva, a ukoliko se tako ne postupa, to samo po sebi nije demokratija. Istorija pokazuje i da izvoz modela demokratije ne funkcioniše, i tu se navodi poslednji primer Avganistana. To je otprilike stav koji imaju i Rusija i Kina. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov veoma je kritikovao sazivanje samita, a pokrenuta je i svojevrsna medijska ofanziva, naročito u Kini, protiv organizovanja samita, s obzirom na sve probleme SAD i nejednakost koja vlada u njima - zaključuje naš sagovornik.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike