Ubistvo Malkolma X misterija i posle pola veka: Novi dokazi pokazuju zaveru FBI i da su iza rešetaka sve vreme bili nedužni ljudi?

20.11.2021

20:10

0

Istraga koja je trajala dve godine dovela do novih saznanja

Ubistvo Malkolma X misterija i posle pola veka: Novi dokazi pokazuju zaveru FBI i da su iza rešetaka sve vreme bili nedužni ljudi?
malkolm x - Copyright Profimedia

Dva muškarca osuđena za ubistvo Malkolma X biće oslobođena krivice, nakon više od 50 godina, jer je utvrđeno da su vlasti sakrile određene dokaze.

Muhamed Aziz (83) i Kalil Islam (preminuo 2009. godine), koji su ukupno bili osuđeni na 42 godine zatvora, oslobođeni su krivice posle dvogodišnje istrage njihovih advokata.

- Oni nisu dobili pravdu kakvu zaslužuju - poručio je advokat Sajrus Vans mlađi.

Malkolm X je bio značajna figura borbe za ljudska prava, a ušao je u žižu javnosti kada se borio za prava Afroamerikanaca kao predvodnik Nacije islama. Tamnopute Amerikance je pozivao da se izbore za svoja građanska prava "svim mogućim sredstvima".

Ubijen je tokom govora u dvorani "Audbon" u Harlemu 21. februara 1965. godine.

Interesovanje za njegov slučaj ponovo se probudilo prošle godine kada je emitovan Netfliksov dokumentarac "Ko je ubio Malkolma X?", u kome se pobudila sumnja da su možda u zatvor otišli nedužni ljudi.

Azis, Islam i treći osumnjičeni Mudžahid Abdul Halim osuđeni su za ubistvo u martu 1966. godine na doživotnu kaznu zatvora.

Halim je priznao da je bio jedan od trojice napadača, ali je svedočio da druga dvojica nisu učestvovala u atentatu. Oni su sve vreme tvrdili da su nevini.

Decenijama kasnije, njihovi advokati, organizacija "Inosens prodžekt" i okružni tužilac Menhetna ponovo su počeli da sastavljaju sve kockice zločina, iako je ostalo svega nekoliko živih svedoka ili potencijalnih osumnjičenih, a dokumentacija i drugi dokazi su takođe bili krajnje nedostupni.

Uprkos svim preprekama, pronašli su dovoljno toga da bi zaključili da bi nova porota mogla Aziza i Islama da oslobodi krivice.

 

 

Istragom je pronađen svedok koji je podržao Azizov alibi - da je bio kod kuće u vreme atentata.

- Ovde se ne radi o pukom previdu. Ovo je posledica ekstremne i ogromne nepravde - rekla je advokatica Debora Fransoa.

Aziz, koji se u vreme zločina zvao Norman 3X Batler, pušten je 1985. godine. Islam, nekada Tomas Džonson, oslobođen je dve godine kasnije, a preminuo je 2009.

Oni su godine proveli u samici u jednom od njujorških zatvora sa maksimalnim obezbeđenjem.

- To je uticalo na njihove živote na načine koje ne možete ni da zamislite, kao i na njihove porodice - rekao je advokat Dejvid Šanis.

Kobni 21. februar

Tog 21. februara 1965. godine, Malkolm X se probudio, sam, u sobi njujorškog hotela "Hilton".

Bio je, bukvalno, bez krova nad glavom. Nedelju dana ranije, njegova kuća u Kvinsu je zapaljena tokom noći. Supruga Beti Šabaz i četvoro dece su pobegli nepovređeni, jedno vreme su boravili kod prijatelja, a potom su, predostrožnosti radi, prebačeni na nepoznatu lokaciju.

Malkolm je snažno verovao da je Nacija islama, čiji je dugo bio član, stajala iza toga.

Nacija islama

Nacija islama je verski pokret Afroamerikanaca koji sjedinjuje elemente islama i crnačkog nacionalizma. Elajdža Muhamed, jedan od vođa pokreta, tvrdio je da su Afrikanci moralno i kulturno superiorni nad belcima i podsticao je Afroamerikance da se odreknu hrišćanstva kao oruđa svojih tlačitelja. 

Nacija islama je brzo rasla posle Drugog svetskog rata, a početkom 60-ih godina dostigla je veliku popularnost, delom zbog Malkolma. 

Ipak, zbog sporova je Malkolm obrazovao zasebnu organizaciju što je posledično dovelo i do njegovog ubistva 1965. godine. 

Malkolm je bio ubeđen da iza napada na njegovu kuću stoji Elajdža Muhamed. Iako je do tada važio za moćnog člana političkog i verskog pokreta, bezbednost mu je bila ugrožena.

- Živim kao čovek koji je već mrtav - rekao je novinarima.

Nacija islama je Malkolmu Litlu, kako se i dalje tada predstavljao, pre nego što je promenio ime, pomogla dosta dok je izdržavao zatvorsku kaznu zbog razbojništva kasnih četrdesetih.

Posle izlaska na uslovnu slobodu 1952. godine, preuzeo je nekoliko bitnih uloga u pokretu pod vođstvom Muhameda.

AP Photo, File
 

Malkolmova vatrenost je odgovarala mnogim Afroamerikancima koji su bili nezadovoljni zbog "neubedljivih i nenasilnih" demonstracija Martina Lutera Kinga. Uživao je veliko poštovanje unutar pokreta, međutim, sve se promenilo kada je počeo javno da govori o Muhamedovim ljubavnim aferama.

Kada ga je Muhamed suspendovao jer je rekao da je ubistvo predsednika Džona Kenedija bilo rezultat "vraćanja pilića kući da se ispeku", napustio je pokret i okrenuo se formi aktivizma koji je odbacio sva učenja Nacije islama, što je samo dodatno rasplamsalo sukob.

Godinu dana nakon razlaza sa Nacijom islama, Malkolm X se odjavio iz hotelske sobe i krenuo ka dvorani u Harlemu kako bi prisustvovao sastanku nove Organizacije afroameričkog jedinstva, koju je sam osnovao.

Tog dana bio je neobično nervozan, pobesneo je na pomoćnika kada je saznao da je gostujući predavač otkazao dolazak.

Nešto posle 15 časova popeo se na binu, ali se tada čulo neko komešanje iz zadnjih redova. Neko je povikao: "Izvadite ruke iz mog džepa!"

Njegovo obezbeđenje je reagovalo, a Malkolm je pozivao da svi budu "kul".

Pošto su se radnici obezbeđenja fokusirali na gužvu, time je jedan muškarac stekao priliku da izvuče pištolj i puca u grudi govornika, posle čega je Malkolm pao na leđa preko nekoliko stolica.

Profimedia
 

U prvom redu sedela je trudna Šabaz, koja je štitila decu, jer su se pojavila još dvojica muškaraca koja su zapucala.

Malkolm je pogođen najmanje 12 puta. Pristalice su ga na nosilima odnele u bolnicu, a proglašen je mrtvim u 15.30.

Postojala zavera?

Više od 50 godina posle smrti Malkolma X, sumnja se da iza atentata stoji zavera njujorške policije i FBI. 

Navodno, nekadašnji policajac koji je u to vreme radio u tajnosti Rej Vud na samrtnoj postelji je napisao pismo u kome je naveo da su policija i FBI skovali zaveru da ubiju poznatog aktivistu.

Plan je bio da se pre atentata uhapse pripadnici njegovog obezbeđenja, što je rezultiralo time da nije niko obezbeđivao ulaz u dvoranu u Harlemu.

I dalje se raspravlja o ubicama

Iako je Nacija islama negirala bilo kakvu umešanost u atentat, vlasti su se fokusirale na njihove članove koji su bili osumnjičeni, a ubrzo su uhapšeni Aziz i Islam. Svedoci su navodno potvrdili da su oni bili u dvorani.

Ipak, njihova povezanost s mestom zločina bila je vrlo tanka. Halim je 1977. godine potpisao izjavu pod zakletvom u kojoj je naveo da su dvojica osumnjičenih nedužna, a označio je četiri druga saučesnika. Međutim, sudija je smatrao da to nije dovoljno da se ponovo otvori slučaj.

Tokom godina, deklasifikovani dokumenti su pokazali do koje mere su vlasti pratile Malkolma, kao i da je manjak pripadnika policije tokom njegovog govora u Harlemu bio krajnje misteriozan.

Ko je bio Malkolm X?

Malkolm X je rođen u Nebraski 19. maja 1925. godine. Oca Erla Litla su mu 1931. godine ubili beli rasisti, jer je bio član udruženja za poboljšanje života Afroamerikanaca. Njegova smrt prikazana je kao nesrećan slučaj, iako mu je glava bila odvojena od tela. Erl je tvrdio da Afroamerikanci nikada neće biti slobodni u Americi i da će morati da se vrate u rodnu Afriku. Dve godine pre ubistva, rasisti su zapalili njegovu kuću, ali niko nije stradao.

Malkolmova majka obolela je nakon smrti muža i nije mogla mnogo da učini za sina i još sedmoro dece. Malkolm je započeo život sitnog kriminalca. Sa 12 godina postao je štićenik doma za nezbrinutu decu države Mičigen.

Kada je napunio 17 godina pušten je iz doma, a potom se zaposlio u putničkom vozu kao perač posuđa. Kada je stekao dovoljno novca, preselio se u Njujork kod rođaka. Ubrzo je postao jedan od najopasnijih nasilnika na ulicama Harlema. Uhapšen je 1946. godine i osuđen na deset godina zatvora zbog provale. Krađom se bavio kako bi mogao da obezbedi novac za drogu.

U zatvoru je nastavio prekinuto obrazovanje i većinu vremena provodio je u biblioteci. Poznata je njegova izjava da su zatvori, nakon univerziteta, najbolja mesta za obrazovanje i prevaspitavanje ljudi.

Godine 1952. pušten je iz zatvora i pridružio se pokretu Nacija islama.

Ubrzo je promenio prezime u Iks (X), jer je smatrao da Litl simboliše ropstvo. Prezime X je uzeo u znak poštovanja prema svojim neznanim afričkim precima koji su dovedeni u Ameriku kao robovska radna snaga.

Harizmom i elokvencijom se brzo nametnuo kao prvi glas borbe protiv rasizma i ropstva, a Nacija islama je za deset godina povećala broj članova s 500 na 30.000.

Međutim, isticanjem u javnosti na sebe je navukao gnev tadašnje američke administracije i tajnih službi.

AP Photo/file
 

Otputovao je i u Meku i potom prekinuo odnose s Nacijom islama, a po povratku u Sjedinjene Američke Države odbacio je ideju da su svi beli ljudi đavoli i osnovao sopstvenu organizaciju nazvanu Muslimanska džamija. Tada je promenio svoje ime u Al Hadž Malik al Šabaz.

Ostao je upamćen kao lider među muslimanima u SAD u to vreme, borac za ljudska prava i jedan od najuticajnijih Afroamerikanaca. Bio je najveći kritičar "bele" Amerike i njenih zločina počinjenih nad tamnoputim Amerikancima.

Na filmu su ga igrali mnogi poznati glumci, a jedan od najpoznatijih i najupečatljivijih filmova je "Malkolm X" iz 1992. godine sa Denzelom Vašingtonom u glavnoj ulozi.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike