Dok se svetski lideri dvoume, na Arktiku se odvijaju jezivi procesi: Situacija je toliko urgentna da mora da se reaguje odmah

20.11.2021

08:13

0

Topljenje permafrosta veoma je ozbiljan problem jer dodatno utiče na ubrzanje i pogoršanje globalnog zagrevanja

Dok se svetski lideri dvoume, na Arktiku se odvijaju jezivi procesi: Situacija je toliko urgentna da mora da se reaguje odmah
iceberg-geee60ec6f_1280 - Copyright Pixabay

Naučnici sve češće upozoravaju da topljenje leda na Arktiku može da uvede planetu u začarani krug nekontrolisanog zagrevanja, jer bi ogromna količina ugljenika koja se nalazi u zemljištu sa kog se otopio led mogla da oslobodi mnogo gasova staklene bašte.

Premafrost, tlo koje je pod ledom dve ili više godina zaredom, hiljadama godina je držao biljne i životinjske materije zarobljene. Ovi ostaci sadrže oko 1.600 milijardi tona organskog ugljenika, što je skoro duplo više od količine koja se trenutno nalazi u Zemljinoj atmosferi.

Zamrznuti materijal sada se odmrzava zbog porasta temperatura, velikih požara i toplotnih talasa u Sibiru i drugim regionima na kranjem severu, što pretvara ugljenik na Arktiku u izvor gasova staklene bašte.

Među tim gasovima je i metan, koji je 34 puta jači od ugljen-dioksida (CO2) kada je reč o zadržavanju toplote unutar Zemljine atmosfere ako se gleda na period od 100 godina, dok u roku od 20 godina može biti 86 puta jači.

Topljenju su doprinele aktivnosti ljudi, kao što je sagorevanje fosilnih goriva, pa oslobađanje dodatnih gasova staklene bašte iz permafrosta dovodi do daljeg zagrevanja, daljeg odmrzavanja i daljih emisija, što preti da izazove najgore posledice klimatskih promena daleko brže nego što se očekivalo.

- Ovo će se verovatno ubrzati zbog razmera zagrevanja koje vidimo na Arktiku. Već smo svedoci nepopravljivih promena - rekla je za "Al Džaziru" Rejčel Treharn, arktički ekolog iz Centra za istraživanje klime Vudvel, koja proučava uticaj odmrzavanja permafrosta i šumskih požara na klimatske promene. 

Upozorenja su bila posebno glasna pred klimatsku koferenciju Ujedinjenih nacija COP26, koju su mnogi videli kao poslednju šansu da se spreči globalna katastrofa.

"Prirodu ne možemo kontrolisati"

Arktik se već zagrejao više od 2 stepena Celzijusa u odnosu na preindustrijski prosek, a očekuje se da će se zagrejati još više.

Severne geografske širine zagrevaju se dvostruko brže od globalnog proseka zbog brzog gubitka leda, što reflektujuću belu površinu morske vode pretvara u plavo-crnu koja apsorbuje toplotu.

Naučnici su iznenađeni što više temperature koje pogoduju otapanju permaforsta imamo 70 godina pre nego što je očekivano.

Kako temperature rastu i pritisak se menja, zamrznute naslage prirodnog metana i drugih ugljovodonika unutar permafrosta pretvaraju se u gas, koji se kroz pukotine može osloboditi u atmosferu.

- Možemo manje-više kontrolisati sagorevanje fosilnih goriva političkim odlukama i ekonomskim propisima, ali ne možemo tražiti od permafrosta da prestane da ispušta metan. Prirodu ne možemo kontrolisati - rekao je Dmitrij Zastrožnov, predavač i geolog na Institutu za nauke o Zemlji na Državnom univerzitetu u Sankt Peterburgu koji proučava oslobađanje metana iz sibirskih krečnjačkih područja.

Naučnici su takođe otkrili ubrzano oslobađanje ovih moćnih gasova staklene bašte u Arktičkom okeanu kod severne ruske obale.

„Naglo otapanje"

Sve češći požari u arktičkim i borealnim šumama doprinose pojačanoj emisiji ugljen-dioksida, ne samo zbog sagorevanja, već i zbog podsticanja leda da se topi.

Prošle godine ovi požari oslobodili su 35 odsto više CO2 nego 2019. godine, čime je oboren rekord, a do njih je došlo zbog ekstremnog toplotnog talasa u Sibiru, kada su se temperature popele na 38 stepeni Celzijusa, što je najviša ikada zabeležena temperatura na severnoj hemisferi. Tada je i nivo arktičkog leda opao na skoro najniži nivo u istoriji.

To su pogrošali procesi poznati pod nazivom „naglo otapanje“, zbog kojih se menja arktički pejzaž.

Odmrzavanje permafrosta može izazvati postepeno sleganje ili čak veliko urušavanje tla, čime se dublji permafrost izlaže daljem otapanju i zbog čega se još više ugljenika oslobađa u atmosferu.

Pixabay
 

Utvrđivanje brzine i opsega odmrzavanja permafrosta ključno je za utvrđivanje brzine kojom bi trebalo da smanjimo emisije koje su izazvali ljudi. Jedan rad objavljen 2018. otkrio je da naglo odmrzavanje pojačava oslobađanje drevnog ugljenika za 190 procenata u poređenju sa postepenim odmrzavanjem.

Humanitarna kriza

Ranije ove godine istraživači su upozorili da ovi procesi nisu u potpunosti uzeti u obzir u globalnim projekcijama, što znači da su one previše optimistične i što otežava svetu da obuzda klimatske promene.

To značajno smanjuje količinu gasova staklene bašte koje ljudi mogu da emituju kako bi se globalno zagrevanje ograničilo na 1,5 stepen Celzijusa iznad preindustrijskih nivoa, što je ključni cilj Pariskog sporazuma o klimi iz 2015.

- Postoji hitna potreba da se inkorporira najnovija nauka o emisiji ugljenika usled odmrzavanja permafrosta i požara na severu - rekli su autori jednog od istraživanja.

Posebno su problematični odmrzavanje permafrosta i požari na severu, a problem je i što su to izuzetno složeni procesi, koji se odvijaju u jednom od najvećih i najudaljenijih regiona sveta, pa su bolji nadzor i saradnja ključni.

- Moramo više da uložimo u sisteme za praćenje i da u različitim disciplinama napravimo napredak kako bismo sve bolje razumeli i uobličili - rekao je Zastrožnov.

Pixabay
 

Na direktnom udaru su i četiri miliona ljudi koji žive širom Arktika. Ove lokalne zajednice suočavaju se sa više klizišta, poremećenim vodotocima i oštećenom infrastrukturom.

Živa se usled topljenja permafrosta izliva u reke i dospeva u lanac ishrane. Skladišta nafte cure dok zemlja popušta, a ljudi su prisiljeni da se odsele ostajući bez doskorašnjih izvora hrane.

- Vidimo humanitarnu krizu. Tlo se bukvalno ruši pod njihovim nogama. Potcenjujemo hitnost onoga što treba da uradimo - rekla je Treharn.

Uprkos obećanjima o prijektima za hvatanje ugljenika, koji ga uklanjaju iz atmosfere, stručnjaci kažu da je jedno rešenje bolje od svih drugih.

- Odmrzavanje permafrosta je poput ogromnog kamiona koji dobija zalet - i ima neophodnu distancu za kočenje. Čak i ako se zagrevanje smanji, permafrost će i dalje reagovati na povećanje temperature i ispuštaće ugljenik. Ako hoćemo da svedemo emisije ugljenika iz permafrosta na minimum, globalne emisije moramo da smanjimo sada - zaključila je Treharn.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike