Ko će biti novi kancelar Nemačke? Četiri kandidata poznata, opasni igrači streme ka mestu Angele Merkel

24.04.2021

19:00 >> 19:07

0

Trka se zahuktava, a dve male stranke još se lome oko svojih predstavnika

Ko će biti novi kancelar Nemačke? Četiri kandidata poznata, opasni igrači streme ka mestu Angele Merkel
Copyright Tanjug/John Macdougall/AP via/(Annegret Hilse/(Bernd von Jutrczenka/dpa /Michael Kappeler/dpa

Parlamentari izbori u Nemačkoj za članove Bundestaga zakazani su za 26. septembar ove godine, a istog dana će i Berlin, Meklenburg – Zapadna Pomeranija i verovatno Tiringija birati predstavnike za svoje državne parlamente. Četiri od šest stranaka koje su trenutno u Bundestagu već su predstavile svoje kandidate za kancelara, a najveću pažnju privukla je kandidatkinja Zelenih, dok su se neki iznenadili izborom u okviru CDU/CSU, iako za poznavaoce političkih prilika u Nemačkoj to uopšte nije bilo neočekivano.

Rejting unionista je pao zbog neadekvatnog upravljanja u vreme pandemije, pa se sve veći broj glasača, prema ispitivanjima javnog mnjenja, okreće drugim, manjim strankama, a najveći rast biračkog tela trenutno imaju Zeleni. Oni su u poslednjih nekoliko dana najpopularnija stranka u Nemačkoj i da su izbori održani u nedelju, 28 odsto birača glasalo bi za njih, dok bi 21 odsto podržalo CDU/CSU, što je veliki pad za unioniste, koji su prošle jeseni vodili sa 20 odsto razlike.

Hrišćansko-demokratska unija Nemačke/Hrišćansko-socijalna unija Bavarske (CDU/CSU) – Armin Lašet

Profimedia

Početkom nedelje posle višesatne rasprave odlučeno je da kandidat CDU i CSU za kancelara bude lider Hrišćansko-demokratske unije Armin Lašet, koji je početkom ove godine izabran i za lidera stranke. Markus Zeder, lider sestrinske CSU, nadao se da bi mogao da bude izabran jer su ankete pokazivale da bi čak 47 odsto glasaša unionista volelo da vidi njega na mestu Angele Merkel.

Iako Lašet ima veliki broj pristalica u najmnogoljudnijoj nemačkoj pokrajini, kao i prećutnu podršku Merkelove, suočava se sa sumnjama u pogledu spremnosti za stupanje na nacionalnu i međunarodnu scenu. On je više puta kritikovan zbog ležernog stava prema pandemiji u svojoj pokrajini koja je jedna od najteže pogođenih u Nemačkoj i glasno je zagovarao popuštanje ograničenja zaključavanja, da bi u junu odbacio svaku vezu između ublažavanja ograničenja i skoka slučajeva virusa, samo da bi na jesen morao da pomogne u organizovanju drugog zaključavanja.

Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD) – Olaf Šolc

Printscreen Youtube/CNBC

Socijaldemokrate su iznenadile kad su pre više od godinu dana izabrale Olafa Šolca za svog kandidata za kancelara. Osim toga, mnogi se nisu nadali da će on biti izabran, naročito zbog toga što su nekoliko meseci ranije članovi njegove stranke za lidera umesto njega izabrali Saskiju Esken i Norberta Valter-Borjansa.

Šolca narod Nemačke vidi kao samopouzdanog političara koji je u svojoj dugoj karijeri uspeo da prebrodi brojne oluje.

Čak i u vreme krize koja je usledila zbog pandemije koronavirusa pokazao se dobro. Kao ministar finansija, on je bio zadužen za distribuiranje milijardi evra u fondove za hitne slučajeve kako bi održao ekonomiju svoje države.

Savez 90/Zeleni – Analena Berbok

Tanjug/Kay Nietfeld/dpa via AP

Analena Berbok izabrana je početkom ove nedelje za kandidata Zelenih za kancelara, nakon što je većina glasala za nju umesto za njenog starijeg kolegu u kopredsednika stranke Roberta Habeka. Svesna da se sve veći broj glasača okreće njenoj stranci, kada je izabrana Analena je održala samouvereni govor, rekavši, između ostalog, da se “kandiduje za obnovu, dok drugi predstavljaju status kvo”, kao i da “Nemačkoj treba novi početak”.

Ona predstavlja najveću konkurenciju Arminu Lašetu, iako je spremna da sarađuje s njim i da stupi u koaliciju sa CDU/CSU, ali pod određenim uslovima. Berbok se tokom svoje karijere veoma interesovala za međunarodne osnose, zauzimajući centristički stav i zalažući se za jaču zajedničku spoljnu politiku Evropske unije. Ona traži da se sagorevanje uglja u Nemačkoj okonča do 2038. godine, hoće da se svuda na auto-putevima brzina ograniči na 130 kilometara na čas, a protivi se i većim izdacima za vojsku, koje od Nemačke traže Sjedinjene Američke Države, ali i domaći konzervativci. Osim toga, Zeleni ne gledaju baš blagonaklono na završetak “Severnog toka 2”, jer on zaobilazi Poljsku i Ukrajinu.

Alternativa za Nemačku (AfD)

Alternativa za Nemačku još nije izabrala svog kandidata za kancelara. Od AfD se očekuje da će nominovati jednog ili dva vodeća kandidata. Kopredsednici stranke Jorg Muten i Tino Hrupala i parlamentarni kolideri Aleksander Gauland i Alis Vajdel smatraju se mogućim kandidatima.

Hrupala i Vajdel imaju ambicije da se kandiduju zajedno. Krajem februara ove godine izvršni direktor partije najavio je da će glavni kandidati biti nominovani tek nakon kongresa stranke u aprilu.

Stranka slobodnih demokrata (FDP, liberali) – Kristijan Lindner

Profimedia

Predsednik Stranke slobodnih demokrata Kristijan Lindner izabran je 21. marta kao kandidat za kancelara FDP. Član je Bundestaga ispred Severne Rajne – Vestfalije, a i na prethodnim parlamentarnim izborima bio je kandidat svoje stranke, koja je postigla dobar rezultat. Tada je Lindner izjavio da je ušao u pregovore oko formiranja vladajuće koalicije sa demohrišćanima i zelenima, ali samo ako Angela Merkel više ne bi bila kancelarka.

Levica

Levica tek treba da odluči o tome ko će biti njen kandidat za kancelara, a u igri su, kako se nagađa, Džanin Visler i Suzan Hening-Velsou, kopredsednice stranke, kao i njihovi zamenici Amira Mohamed Ali i Ditmar Barč, ali i bivša potpredsednica savezne države Katja Kiping. Levica je 2017. godine osvojila 8,6 odsto glasova, tako da je zauzela 69 mesta u Bundestagu.

Pročitajte još

Neizvesnost preokreta

Kako je ostalo još pet meseci do izbora, mnogo toga bi moglo da se promeni kada je odnos moći stranaka u pitanju, ali teško da će demohrišćani uspeti da povrate reputaciju koju su imali pre pandemije. Na njihov izborni fijasko na pokrajinskim izborima u martu u dve nemačke pokrajine nadovezali su se serija korupcionaških afera, loša organizacija vakcinacije protiv koronavirusa i zamor građana zbog višemesečnih zatvaranja.

Novi lider stranke nije uspeo da preokrene trend pada popularnosti, ali je vakcinacija počela da se ubrzava, pa bi rejting mogao ponovo da joj skoči, iako je malo verovatno da će uspeti tako brzo da povrate staru slavu. Sa druge strane, Zeleni nezaustavljivo rastu, a o Berbok se piše kao o nekome ko bi ozbiljno mogao da uzdrma i političku scenu u Nemačkoj i na međunarodnom planu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike